O hrvatskim hodočašćima ad loca sacra u srednjem vijeku (original) (raw)
Related papers
The medieval church dedicated to Saints Peter, Lawrence and Andrew, known as Petilovrijenci, was built in mid-14th century on the main street in Dubrovnik. In the early 19th century the remains of the church, rebuilt after the earthquake of 1667, were sold at public auction to Luka Sorkočević who built a Neo-Classicist palace on the site. The paper analyses the first, medieval phase of the construction of the church on the basis of available published and unpublished archival sources from the Dubrovnik State Archives, the description of the church in the records of the apostolic visitation of Giovanni Francesco Sormano and archaeological documentation of excavations on the site of the former church. New findings related to its architecture are compared to known representations of the church of Petilovrijenci. Srednjovjekovna crkva posvećena sv. Petru, Lovri i Andriji, popularno zvanim Petilovrijenci, izgrađena je sredinom 14. stoljeća na Stradunu. Crkva danas nije sačuvana te se nje...
Topodynamics of Arrival. Essays on Self and Pilgrimage. Edited by Gert Hofmann and Snježana Zorić, 2012
Hrvatski prostor bilježi golemo mnoštvo hagiotoponima koji su nerijetko obilježeni bogatom pučkom kršćanskom tradicijom i lokalnim hodočašćima, katkad gotovo nepoznatima široj javnosti. Oni u sebi nose tisućljetna štovanja kršćanskih svetaca kroz koja je moguće iščitavati mnoge važne povijesne događaje i kulturne pomake danas utonule u zaborav. Njihovom evokacijom otkriva se škrinja svjedočanstava čijom snagom vjere, predaje i legende jača izraz samosvojnosti i autohtonosti – neprikosnovenoga dijela pučke filozofije koja se pronosi kroz naraštaje bez obzira na tehnološki razvoj i dinamiku života kojemu pripadamo. U tom smislu Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu izradio je kompjuterski program hagiotopografije kojim se na brz i efikasan način mogu dosegnuti svi hagiotoponimi s temeljnim zemljopisnim, crkvenim, vremenskim, stilskim i zaštitničkim odlikama lokaliteta koji nosi ime odabranoga kršćanskoga sveca. Na temelju tog programa te dosadašnjih studija o štovanju pape (biskupa) sv. Klementa Rimskoga, nastojat ćemo dati više svjetla na značaj kulta ovoga ranokršćanskoga sveca, njegovo širenje hrvatskim prostorom te znakovitost njegove tradicije danas.
Orijentalni rukopisi franjevačkog samostana Petrićevac
Prilozi za orijentalnu filologiju - POF, 2019
U ovome radu bit će predstavljena do sada nepoznata zbirka rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku a koja se nalazi u franjevačkom samostanu Petrićevac u Banjoj Luci. Riječ je o deset rukopisa, od kojih su dva primjerka Kur'ana, dok su ostali rukopisi iz različitih oblasti, od kur'anskih i hadiskih znanosti, zakonskih rješenja, različitih komentara djela, do djela iz lijepe književnosti. Iako se radi o maloj zbirci, rukopisi koji su u njoj pohranjeni, imaju značajnu vrijednost u rasvjetljavanju i proučavanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Prilog proučavanju rudarstva u srednjovjekovnoj Slavoniji
1998
Autor analizira dva dokumenta, iz vremena vladavine kralja Bele IV., o posjedima dodije ljenim templarima. Na osnovu podataka iz tih dokumenata nastoji utvrditi jesu li možda postojali rudnici zlata i srebra na zemljama koje se spominju u tim dokumentima. Pri tom konzultira I postojeću malobrojnu literaturu. ' Item vitra Drawas concessimus eidem domui terram Petriz, exemtam de Comitatu de Posoga; sed si auri fodina fuerit ibi inuenta, eximius frater noster Colomanus Rex, et Dux totius Sclauoniae, debet habere quintam partem eiusdem terrae; si forte auri fodina cessaret, videlicet qoud non inueniretur ibi aurum, debet illa quinta pars restitui domui prius dictae; si vero inueniretur aurum et argentum in iilis quatour partibus eiusdem terrae, quae
2019
Sakralna arhitektura Katoličke crkve u Domovinskom je ratu pretrpjela brojna oštećenja i bila je izložena teškim i sustavnim razaranjima, osobito na okupiranim područjima Republike Hrvatske. Sakralna arhitektura na području Like, odnosno na području Gospićko-senjske biskupije prema današnjem teritorijalno-administrativnom ustroju Katoličke crkve u Hrvatskoj, također je u tom razdoblju trpjela teške posljedice velikosrpske agresije, o čemu svjedoči velik broj lakše ili teže oštećenih sakralnih objekata. Radom se daje pregled stradanja i razaranja sakralne arhitekture Katoličke crkve na području Like i donose se podatci o vremenu, načinu i razmjerima razaranja crkvenih građevina i spomenika.The sacral architecture of the Catholic Church has been severely exposed to harsh and repeated damages during the Homeland war in Croatia, especially on the occupied areas of The Republic of Croatia. The sacral architecture in Lika region, that is the one on the area of Gospić-Senj Diocese - accord...
Sveti Hilarion u kontekstu svoga vremena / Sant'Ilarione nel contesto del suo tempo, ur. I. Bodrožić, V. Kraft Soić, Zagreb, 2023
Le agiografie di Girolamo risalgono agli stessi inizi del monachesimo cristiano e nel Medioevo facevano parte costitutiva delle raccolte agiografiche popolari di Vitae Patrum. La Leggenda breviare di Ilarione, così come le leggende glagolitiche di san Paolo di Tebe, confermano che le Vitae monastiche geronimiane erano ben presenti nella composizione glagolitica della letteratura medievale croata. I personaggi eremitici di Paolo di Tebe e l’abate Ilarione servono da ispirazione anche ai successivi scrittori ecclesiali croati e agiografi, quali Marko Marulić, Franjo Glavinić, Hilarion Gašparoti. Queste vite di monaci di Girolamo, le “perle” dell’agiografia cristiana, volentieri lette, spesso trascritte ed elaborate, hanno influenzato lo sviluppo della letteratura agiografica croata e fin dal Medioevo costituiscono una parte molto importante della cultura letteraria e spirituale croata. Nei diciassette breviari glagolitici dal secolo XIV al 1561, contenenti il Proprium sanctorum per il mese di ottobre nella festa di sant’Ilarione, si trova l’ufficio con le lezioni dalle leggende di Ilarione di Girolamo (Bibliotheca Hagiographica Latina, 3879). La figura eremitica di Ilarione e la sua dedizione monastica, è citata da Marko Marulić in vari punti nella sua famosa opera De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (1508) e le citazioni dalla biografia di Ilarione sono state usate nelle voci del Repertorio morale-didattico Le elaborazioni speciali della biografia di Ilarione nelle opere dei grandi agiografi croati: Franjo Glavinić ha inserito la biografia di Ilarione in Cvit svetih (1a edizione, Venezia, 1628), e il paolino Hilarion Gašparoti nel libro 4o dell’agiografia Cvet sveteh ili Živlenje i čini svecev (Graz, 1761).