Egalitarian Syndrome: Economic perspective (original) (raw)
Related papers
Panoeconomicus, 2010
Rad je pripremljen za sastanke EEZ i ESP u Milanu 2008. godine, gde je iznet u okviru predavanja Joseph Schumpeter-a. Moja razmišljanja na ovu temu su inspirisana brojnim razgovorima sa Antonio Rangel-om, kao i našim zajedničkim radom, sumiranim u delu 4. Takođe sam duboko zahvalan anonimnom recenzentu na njegovim dobronamernim i promišljenim komentarima. Odajem priznanje za podršku od strane NBER i finansijsku podršku Nacionalne Naučne Fondacije (SES-0452300 i SES-0752854). Izvorno, rad je objavljen pod naslovom Behavioral Welfare Economics u Journal of the European Economic Association, 7:2-3 (April-May, 2009), pp. 267-319. © 2009 by the European Economic Association. Zahvaljujemo se profesoru B. Douglas Bernheim i MIT Press Journals na dozvoli za prevod i objavljivanje u našem časopisu. Prvi deo prevoda je objavljen broju 1/2010 Panoeconomicusa. (Prim. ur.) Bihevioristička ekonomija blagostanja Apstrakt: U radu se raspravlja o nekoliko predloga za opšti normativni okvir koji bi obuhvatio nestandardne modele izbora. Većina postojećih predloga izjednačava blagostanje sa dobrobiti. Neki pretpostavljaju da dobrobit proizilazi iz dobro definisanih ciljeva, i da ti ciljevi takođe dovode do izbora; trik je u tome da se formuliše okvir u kom obrasci nepotpuno koherentnih izbora otkrivaju ciljeve koji nisu posmatrani. Drugi ostaju pri stavu da se dobrobit, a samim tim i blagostanje, mogu direktno meriti. Oba pristupa nailaze na ozbiljne konceptualne poteškoće. Jedan mogući pristup, koji su razvili Bernheim i Rangel (2009), definiše blagostanje direktno u smislu izbora. On podrazumeva opšte kriterijume blagostanja koji se direktno odnose na izbor, bez potrebe za bilo kakvom racionalizacijom koja potencijalno uključuje pretpostavke u vezi sa ciljevima i njihov odnos prema izboru. Kako korisne biheviorističke teorije uopšteno predviđaju visok stepen koherentnosti u ponašanju, takav kriterijum dovodi do iscrpnog i upotrebljivog normativnog okvira.
Počeci ekonomije solidarnosti u Hrvatskoj
Jer pazi, svaka kuna koju ja dam za nešto, ja nešto s tom kunom govorim, ja govorim u kakvom svijetu ja želim živjeti! (sugovornica iz okolice Zagreba) Na globalnoj razini sve je jača svijest o tome da postojeći ekonomski modeli i nisu toliko uspješni, odnosno da uspješno generiraju isključivo nejednakost. Istovremeno jača i svijest o tome da ekološki problemi nisu nešto što neće ostaviti nikakve posljedice. Važno je da postajemo svjesniji da nije istina da nas se sve to uopće ne tiče i da ništa ne možemo promijeniti. Pojedini društveni pokreti, poput ekonomije solidarnosti, nastoje aktivno promijeniti postojeće stanje i ponuditi drugačija i bolja rješenja. Iako ideje koje zastupa ekonomija solidarnosti mogu djelovati idealistički i nedostižno, pojedine prakse pokazuju da je promjene moguće ostvariti, za početak na mikro-razini. Grupe solidarne razmjene jedan su od oblika takvih solidarnih praksi koje imaju transformativan potencijal. Iako ih je najjednostavnije opisati kao alternativni oblik nabave hrane (i to prvenstveno organske) izravno od proizvođača, grupe solidarne razmjene puno su više od toga. Ne samo da potiču ekološki način proizvodnje hrane, koji je dobar i za ljude i za okoliš, već potiču ravnopravne partnerske odnose između kupaca i proizvođača, stvaraju solidarnost i jačaju povjerenje među ljudima. U svijetu takve zajednice prakse ne predstavljaju novinu, a u Hrvatskoj su se pojavile tijekom zadnjih pet godina. U ovom radu iznosim neke od rezultata dosadašnjeg istraživanja grupa solidarne razmjene s područja Zagrebačke županije. Ključne riječi: grupe solidarne razmjene, ekonomija solidarnosti, organska/ekološka poljoprivreda Uvod Za grupe solidarne razmjene (GSR) saznala sam od prijateljice koja se s obitelji odlučila na uzgoj organskog 1 povrća za vlastite potrebe, ali i za prodaju. Na moj upit o tome kome će i gdje prodavati povrće, ispričala mi je kako je nedavno saznala za GSR te kako se namjerava uključiti u jednu. Ne znam točno kako je ona saznala za GSR, ali znam da je ekološki vrlo osviještena, zaokupljena problemima duhovnosti, tolerancije, ravnopravnosti i društvene pravde (i to ne samo u razgovoru, već i kroz aktivno djelovanje). Uz to je i mlada te visoko obrazovana, a to je svrstava u skupinu ljudi s tzv. lijevim, zelenim ili alternativnim životnim stilom (tzv. selectives) (Grunwald 1992, prema Tomić Koludrović i Leburić 2002: 104-105). Novije studije posvećene problemu ekološke potrošnje tu kombinaciju politika životnog stila koji uključuje brigu za ekologiju, duhovnost, ljepotu i zdravlje te ujedno zagovara povratak 1 Pod organskim podrazumijevam povrće, odnosno svu hranu koja je proizvedena metodom organskog uzgoja. Znaor I ostali pod organskom, ili ekološkom, biološkom ili alternativnom poljoprivredom podrazumijevaju poljoprivredni sustav koji isključuje poljoprivredne kemikalija i genetski inženjering te se oslanja na vanjske podražaju isključivo tamo gdje sustav ne može biti održan unutrašnjim procesima" (Znaor et al. 2014: 33).
Ekonomski izazovi
U radu se analizira problem svetskog duga visoko razvijenih zemalja Evrope u evrozoni, SAD, Japan kao i zemlje BRIK-a sa manjim stepenom zaduženosti kao i poseban osvrt na iznos duga Srbije u odnosu na BDP. Stepen zaduženosti zemlje nastaje sa povećanjem trgovinskog deficita i smanjenja priliva kapitala. Odnos duga prema BDP je važan pokazatelj. Zemlje sa nižim kreditnim rejtingom se nepovoljno zadužuju na tržištu sa visokim kamatnim stopama. Međutim visoki javni dug kao fenomen se javio i kod najrazvijenijih zemalja. Dužnička kriza se javlja kao posledica nemogućnosti izvršenja obaveza i servisiranja duga kao i povišena stopa inflacije. Održivost javnih finansija je u direktnoj korelaciji sa stepenom zaduženosti zemlje, kreditnim rejtingom i kreditnim rizikom.
Gender inequality: The challenge of contemporary demography
Sociologija, 2010
Gender perspective is a heuristic device in researching social phenomena, and gender inequality is a social fact which requires an adequate answer. Also, social differences between women and men are examined as relevant factors of demographic phenomena. The contemporary demography is opening up space not only for the gender aspect, but also for gender inequality as a relevant research topic. This paper discusses the possibilities of demographic approach to studying social inequality between women and men. By analyzing socio-demographic structures and their dynamics insight is obtained into the generality, tendencies and particular features of the phenomenon. This is the specifically demographic contribution to understanding gender inequality.
Environmental Justice, 2008
James Gustave Speth, pravnik po svom postdiplomskom obrazovanju, danas je profesor znanosti o okolišu na Yale University School of Forestry and Environmental Studies (Odjel šumarskih i okolišnih studija), New Haven, Conn. USA. Napisao je niz knjiga, koje su pobudile paÞnju, a jedna od posljednjih, koje su prethodile ovoj, je Speth and Haas, Global Environmental Governance (2006). Gus Speth bio je na èelu World Resources Institute (WRI, Washington, D.C. USA) do 1988., da bi nakon toga bio posljednji Amerikanac na èelu UNDP-a, programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Taj program, kojem su od ustanovljenja uvijek na èelu bili administratori iz SAD-a, zemlje najveaeeg donatora, bila je agencija UN-a koja je se bavila investicijama u manje razvijene zemlje, posebno Afrike ("zemlje u razvoju"), podrÞavajuaei naèela trÞišne ekonomije i kapitalistièkog društvenog ureðenja. Još kao èelnik WRI-a bio je promotor amerièkog naèina privreðivanja i amerièkog poimanja slobodnog trÞišta. Nakon završetka djelovanja na èelu UNDP-a, zbog toga što su druge donatorske zemlje zatraÞile mjesto na èelu UNDP-a, vratio se na svoje alma mater sveuèilište Yale. Njegov se glas u meðunarodnim krugovima okolišara i danas èuje. Speth je istaknuti zgovornik okolišnih ekonomista (environmental economists) i, iako dobro poznaje ekološku ekonomiju (ecological economy) (usp. poglavlje 5, str. 117) i njene predstavnike, posebno Hermana Dalyja i Joshua Fairleya, on ih ne slijedi, veae traÞi drugaèije, inovativne pristupe u upravljanju okolišem, ali sve unutar reformiranog amerièkog kapitalizma.
2008
Ovaj članak ima zadatak uočavanja tijeka privatizacije u Hrvatskoj, promatrajući prvenstveno odstupanje od tradicionalnih etičkih vrijednosti, uglavljenih u temeljima socijalizacije, u procesu privatizacije hrvatskog gospodarstva. U razdoblju samih početaka konstituiranja slobodnog tržišta, pored raspadanja i razračunavanja s prethodnim strukturama, paralelno nastaju nove norme ponašanja, i tzv. etika situacije - egzistencijalno usmjerenje u rješavanju moralnih dilema, koja se uvriježila na ekonomskom planu kao jedina profitno opravdana. Autori postavljaju pitanje: kako, u vrijeme kada sve raznovrsnija problematika traži od nas nova rješenja i revalorizaciju već naučenih, stvoriti životni habitus? Naviknuti da kad je nešto zakonom dopušteno da je to i dobro, tj. legalno, do sada se podrazumijevalo da je samim time i legitimno. No, neka neetička ponašanja zakonodavac ne može identificirati, pa tako ni sankcionirati, te se kao pretpostavka ili preduvjet funkcioniranja nekog sustava u ...