Cultural landscape of the Velebit – Field surveys of the Sub-Velebit coast in 2017 (original) (raw)
Related papers
Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju
MAKARSKO PRIMORJE DANAS. Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011., 2012
Od 2005. godine Europski kulturni centar sv. Martin iz Toursa, pod nazivom Sveti Martin Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost, oživljava tisućljetnu europsku tradiciju sv. Martina. Zadatak projekta se sastoji u povezivanju velikog dijela Europe u čije je civilizacijske tekovine utkan kult i tradicija sv. Martina. Kroz simboliku dijeljenja plašta osnažuje se svijest zajedništva i tzv. građanskog dijeljenja zajedničkih dobara s posebnim naglaskom na ekološko osvješćivanje i održivi razvoj. Uz znanstveni, stručni, obrazovni i gospodarski angažman (pod okriljem Vijeća Europe iz Strasbourga i Europskog instituta kulturnih itinerera iz Luksemburga) projekt ima široku i dugoročnu perspektivu. U okviru toga projekta Hrvatskoj pripada posebno mjesto po bogatstvu i raznolikosti martinske baštine. U tom promišljanju ni makarski prostor nije izuzet sa svoja dva važna ruševna martinska svetišta (Kotišina i Samartinje) te jedinstvenom tradicijom „krsnice po svecu“ gdje sv. Martin spada među tri „najsluženija“ sveca, što bi vrijedilo istaknuti lokalno, ali i promatrati na širem dalmatinskom prostoru te na tim premisama zatomljenu makarsku tradiciju sv. Martina revalorizirati i smjestiti u europaki martinski kontekst.
Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je tijekom 2009. g. sustavni pregled zemljišta – rekognosciranje 1 šireg po-dručja s istočne i južne strane istražene zone arheološkog lokali-teta Bentež kod Beketinaca (Minichreiter, Marković 2009: 21– 44) na trasi autoceste Slavonica 2 -dionica od Osijeka do Đakova međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče. S obzirom da ovo područje istočne Slavonije nije do sada bilo detaljno rekognos-cirano, započet je sustavni pregled zemljišta okolice Beketinaca i Vuke radi sagledavanja detaljne topografi je šire okolice istraže-nih prapovijesnih i srednjovjekovnih naselja. 3 Prostor katastarskih općina Beketinci, Čepinski Martinci i Vuka dio je aluvijalne ravnice južno od Osijeka, koji zemljo-pisno pripada nizinskom dijelu prostora istočne Hrvatske. Ovaj dio zaleđa rijeke Drave najniži je prostor s aluvijalnim ravnica-ma koje presijecaju vodeni tokovi Vuke, Karašice i Vučice. Na malo povišenim suhim zemljištima između ovih rječica, a oso-bito uz rijek...
Biodiverzitet Riba Rijeke Klokot / Biodiversity of the Fish of the Klokot River
2012
Uzevši u obzir činjenicu da je ihtiološko ispitivanje ribljih populacija lijeve pritoke Une-Klokot važno za područje Unsko-sanskog kantona, provedna su terenska istraživanja tokom dvije sezone, i to jesen-zima i proljeće-ljeto. Istražen je kvalitet i kvantitet izlovljenih ihtiopopulacija, kao i index diverziteta i koeficijent sličnosti za cijeli tok i za svaki lokalitet pojedinačno. U istraživanjima je primijenjeno standardno ribolovno oruđe, elektroagregat i mreže. Dio izlovljenog materijala se direktno ispitivao na terenu, a veći dio je fiksiran i prenesen u laboratorij Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Ispitivanja osnovnih pokazatelja kvalitativnog i kvantitativnog sastava ihtiofaune rijeke Klokot provedena su na tri lokaliteta (izvor, srednji tok i ušće) na longitudinalnom profilu. Izlovljeno je 287 jedinki, deset vrsta riba, svrstanih u pet familija: Salmonidae, Cyprinidae, Esocidae, Thymallidae i Cottidae, Ključne riječi: populacija, riba, rijeka Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina Drugi međunarodni kolokvijum "BIODIVERZITET
2010
morskih prostora između tih država, stajališta Hrvatske i Slovenije o spornom razgraničenju te karte njihovih jednostranih akata. Ključne riječi: granice na moru, sjeverni Jadran, obalne države, pravo mora, karte. 1. Ravne polazne crte duž obale bivše države prvi puta su utvrđene (povučene) čl. 3. Zakona o obalnom moru Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1948. (u daljnjem tekstu: Zakon iz 1948.). 1 Zakon je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o obalnom moru, vanjskom morskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Jugoslavije iz 1965. (u daljnjem tekstu: Zakon iz 1965.). 2 Ravne polazne crte bivše SFRJ mijenjane su (dopunjene) 1979. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obalnom moru, vanjskom morskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Jugoslavije povlačenjem ravne polazne crte rt Mendrart Platamuni uz crnogorsku obalu. 3 Ravne polazne crte duž hrvatske obale povučene zakonima bivše države prenesene su u Pomorski zakonik Republike Hrvatske iz 1994. 4 Za sjeverni Jadran značajne su ravne polazne crte iz st. 2. toč. c) čl. 11. Zakona iz 1965.: rt Kastanjijaotok Altiežpličina Mramorihrid Sv. Ivan na Pučiniotok Grunjpličina Albanežrt Margarina (otok Susak)hrid Masarine.
Revija Za Sociologiju, 2004
Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
2019
Istraživanja u sklopu projekta Arheološka topografija otoka Raba provode se, u posljednjim kampanjama, nizom interdisciplinarnih metoda koje olakšavaju kako identifikaciju, tako i dokumentiranje utvrđenih lokaliteta i položaja te uz njih povezanoga krajolika. Također, od 2016. godine pristupilo se probnome sondiranju pojedinih lokaliteta u svrhu provjere podataka i dobivanja jasnije kronologije. Slijedom tako postavljene metodologije, pristupilo se istraživanjima lokaliteta loparskoga poluotoka i tijekom kampanje 2018. godine, odnosno provedena su probna sondiranja i geoarheološka istraživanja u uvali Podšilo, geofizička mjerenja na rtu Kaštelina kao i reambulacija širih područja rta Šilo i uvale Dubac. Rezultati, iako još uvijek preliminarni, daju naslutiti kompleksno korištenje uvale Podšilo u kasnoantičkome razdoblju, dok su na rtu Kaštelina zabilježeni mogući ostaci željeznodobne naseobinske arhitekture.The latest research campaigns within the project Archaeological Topography o...