Funkcionalni pravopis: Pravopis i novinski tekst (original) (raw)
Related papers
“Kondicionalna istina” – esej kao književni žanr
2014
Rad se bavi određenjem eseja kao književne vrste; u djelima teoreticara koji su pisali o eseju (Adorno, Epstejn, Solar, Glaudes i Louette i dr.) nas-toje se istaknuti mjesta koja upucuju na specificnu strukturu esejistickoga diskursa te njegov odnos prema književnim žanrovima s jedne i filozofiji s druge strane. Propituje se odnos eseja i retorike, nacin na koji esej ujedno negira i obnavlja retoricke procedure, kao i složen odnos spram poezije. Esej se pokazuje žanrom cija je funkcija spoznajna, a rijec je o misljenju koje je uvjetovano nacinom kazivanja, odnosno stilom kao kategorijom na kojoj se temelji literarnost žanra.
Vjesnik Istarskog arhiva, 2019
Osobni fond Pazinjanke Katarine Šćuka-Kukec (HR-DAPA-925 Katarina Šćuka Kukec: 1905/1989) ostavština je koja je nastala između 1905. i 1918. godine. U tom se fondu, pored slikovnoga i tiskanog materijala te osobnih dokumenata, nalaze i četiri vrlo osobno intonirana pisma. Uzevši u obzir činjenicu da je stvarateljica Fonda, Katarina Šćuka-Kukec, ostavila svoj zapis bez namjere da bude predočen očima javnosti, ovom su prigodom izostavljana ta četiri osobno intonirana pisma. Riječ je, dakle, o stvarateljici koja u svom životnom vijeku nije javno djelovala pa tako ni na području recepcije ne pripada skupu vrednovanih i/ili ovjerovljenih autora. U tom je kontekstu i sadržaj Fonda oslobođen bilo kakvih pretenzija da se svidi eventualnoj/potencijalnoj čitalačkoj publici. No, taj je sadržaj, osobito njegov slikovni dio, po svojoj intenciji u najvećoj mjeri neutralno i objektivno svjedočanstvo o dijelu povijesti školstva u Pazinu početkom 20. stoljeća. Dopis koji je uputila DAPA-i i dio slik...
Diacovensia : teološki prilozi, 2013
Tema ovoga članka jesu novìne i određene promjene koje su nastale u zakonodavstvu Katoličke crkve i to u vremenskom razdoblju od 2000. godine do danas. Rad je tematski podijeljen na tri dijela: prvi dio posvećen je o razvoju kanonske znanosti na hrvatskom govornomu području osnivanjem Hrvatskoga kanonističkog društva te stvaranja stručne literature na hrvatskom jeziku. Drugi dio stavlja naglasak na sakrament Svetoga reda i onima koji se u odgojno-crkvenim ustanovama spremaju na taj poziv. Tu se spominju i najnoviji dokumenti s obzirom na teološko-pravno poimanje triju stupnjeva Svetoga reda, disciplina u sjemeništima te potrebni psihofizički uvjeti kandidata za svećeničko ređenje. Treći dio članka donosi najnovije smjernice povezane s povrjedom crkvene discipline i ćudoređa od strane crkvenih djelatnika, primjena konkretnih kazni za takva počinjena djela te u zadnjem dijelu analizira kazneni zakon Republike Hrvatske i njegovu primjenu u slučajevima povrjede prava i dostojanstva maloljetnih osoba od strane vjernika laika i klerika Katoličke crkve.
Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina: Izvori domaćeg i međunarodnog prava
Zagrebacka Pravna Revija, 2013
U ovom članku predstavljaju se domaći i međunarodni izvori prava koji jamče ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Oni, među ostalim, propisuju pravo na uporabu manjinskog jezika pri obraćanju tijelima vlasti te na isticanje javnih topografskih oznaka na manjinskom jeziku i pismu. Ostvarenje tih prava, doduše, podliježe određenim ograničenjima: potrebno je da je manjina tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjena na području, da takav zahtjev odgovara stvarnoj potrebi ili da za njega postoji dostatno zanimanje manjina. Osim toga, i domaći i međunarodni izvori prava manjina upućuju na to da manjinske jezike i pisma u javnom prostoru treba rabiti na način koji neće rezultirati daljnjom podjelom među različitim etničkim zajednicama, nego će pridonositi razvijanju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima. Ključne riječi: prava manjina, jezik i pismo nacionalnih manjina, ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina, očuvanje manjinskih kulturnih identiteta
Još jednom o problemima književne historije: Vodička — Guillén — Perkins
Теорија и интерпретација, 2021
Ovo su naslovi tih pet studija: "Polazište i predmet književne istorije" (str. 5-12), "Razvoj književne strukture" (str. 13-30), "Geneza književnih dela i njihov odnos prema istorijskoj stvarnosti" (str. 31-54), "Istorija odjeka književnih dela" (str. 55-75) i "Književnoistorijske celine" (str. 76-100). historiography, namely its two synthetic genres, which Perkins designates as "narrative literary history" and "postmodern encyclopedia". Nevertheless, the American theorist demonstrates a certain closeness to structuralist approaches or a kind of conservatism by critical preference for narrative literary histories and immanent approaches (explanations of literary changes) over postmodern encyclopedias and contextualist approaches to literary text. The methodology of literary history of F. Vodička is still relevant today. If the future of literary historiography is a systematically coherent encyclopedia, reflecting both the literary past and the literary-historical (disciplinary) present, then Vodička's immanent approach may be an important part of it, just as modern poststructuralist/thematic interests should be included in that system.
Europsko Europsko Prometno Prometno Pravo Pravo
Knjigu je moguće kupiti u Knjižari Pravnog fakulteta u Zagrebu, Trg maršala Tita 3, ili naručiti putem narudžbenice koja se nalazi na poleđini ovog letka. Uplatu iznosa za naručene primjerke izvršiti na: Pravni fakultet u Zagrebu Broj žiro-računa: 2360000-1101264729; poziv na broj 1018, model 00. Za uplate iz inozemstva: Broj deviznog računa: 1101264729, Zagrebačka banka IBAN: HR9823600001101264729 SWIFT: ZABAHR2X Kod dostave knjiga u inozemstvo cijena se uvećava za troškove poštarine. Potvrdu o uplati zajedno sa ispunjenom narudžbenicom obavezno pošaljite telefaksom na broj: 01/4597-568 ili na e-mail shabijan@pravo.hr Po dostavi dokaza o uplati i narudžbenice knjige šaljemo na željenu adresu.
Savremenost Primitivnog I Primitivnost Savremenog
Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 1970
Članak najpre ispituje savremenu aktualizaciju »primitivnog« u istorijskom horizontu u kojem su evropske metropole osnivale institute za rasna istraživanja. Savremenost primitivnog odlukuje rastući politički naboj koji je doveden do vrhunca tokom nacističkog režima. Autor ističe da umetnost, koja je proglašena »degenerisanom umetnošću«, nije tako nazvana zbog toga što je navodno kvarila i korumpirala vrline Nemačkog naroda, nego zbog činjenice, da se iz avangardne perspektive celokupna nacistička ideologija nužno ispostavljala kao izvitoperena i degenerisana. Zbog toga je sklonost ka »primitivnog« dugo važila kao pouzdani znak sklonosti zapadnim, liberalno-demokratskim vrednostima. Drugi deo rada ukazuje na paradoks novog primitivizma. Kada se avangardni tretman »primitivnog« posmatra isključivo estetičkim kriterijumima, i kada se situira u savremeni hermeneutički milje, on nužno dobija sasvim drugačije značenje. Strategija avangardnog odnosa prema primitivnom nesumnjivo se uklapa u...