Kvalitet sjemenskih sastojina bijelog bora (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra Arnold) u Federaciji Bosne i Hercegovine (original) (raw)
Related papers
Rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o
Šumarski list, 2020
U članku se definira pojam šumskih voćkarica ili šumskoga voća koji je godinama prisutan u hrvatskom šumarstvu i navedeni pojam se uspoređuje s ostalim pojmovima koji nisu istoznačnice, a odnose se na šumsko drveće, grmlje i prizemno rašće jestivih i ljekovitih plodova, samonikle voćke i domesticirane voćke. Za svaki pojam navode se tipični predstavnici vrsta. Prikazana je proizvodnja po vrstama drveća u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. u 2019./2020. godini prema upravama šuma podružnicama (UŠP), organizacijskim jedinicama i rasadnicima. Što se tiče proizvodnje šumskih voćkarica, drveća jestivih i ljekovitih plodova, samoniklog voća i domesticiranih voćki ista je prisutna u samo tri rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. (Zelendvor, Oštarije i Lukavec). U navedena tri rasadnika ukupno se proizvodi (2019./2020.) svega četiri vrste iz navedene četiri kategorije: oskoruša, divlja trešnja, pitomi kesten i crni orah. Sve četiri vrste se proizvode u rasadniku Zelendvor, dok se u rasadniku Oštar...
Fitocenološka analiza šuma bijele johe (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) u Hrvatskoj
Šumarski list
U članku su prikazani rezultati fitocenoloških istraživanja i analize šumskih sastojina bijele johe (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana) u Hrvatskoj. Na temelju 11 novih i 37 fitocenoloških snimaka iz prijašnjih istraživanja analizirane su sastojine iz Gorskoga kotara uz rijeku Kupu i njezine pritoke opisane u okviru asocijacije Lamio orvalae-Alnetum incanae Dakskobler 2010 te sastojine iz sjeverozapadne Hrvatske uz rijeku Dravu definirane kao Equiseto hyemali-Alnetum incanae Moor 1958. U radu se analizira njihov međusobni odnos, a opširnije florni sastav i dinamika promjena u sastojini bijele johe sa zimskom preslicom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
2018
Kompleks šuma hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena smjestio se u najistočnijem dijelu Hrvatske, u području rijeke Bosut i njezinih pritoka te čini petinu svih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj. Hrast lužnjak gospodarski je vrlo značajna vrsta drveća. U uvjetima narušene ekološke ravnoteže vitalitet lužnjakovih sastojina značajno je narušen. Rezultati djelovanja negativnih činitelja vidljivi su kroz neredovit i sve slabiji urod sjemena i narušenu prirodnu obnovu šuma, a zbog pomanjkanja odgovarajućeg reprodukcijskog materijala otežano je obavljanje radova biološke reprodukcije. Stoga je potrebno u godini dobrog uroda sakupiti sjemenski materijal te ga uskladištiti na način koji omogućava da se zadrži njegova visoka kvaliteta. Uvjeti skladištenja žira na terenu su raznoliki i često neodgovarajući što ima za posljedicu značajno smanjenje kvalitete žira, odnosno njegovo propadanje. Prema načinu skladištenja žir spada u grupu rekalcitrantnog sjemena. Ciljevi ovog istraživanja su utvrditi kvalit...
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 2020
U ovom radu praćen je uticaj pojedinih polutanata na sadržaj fotosintetičkih pigmenata i broj i veličinu stominih ćelija kod Tilia cordata Mill. i Tilia platyphyllos Scop. na tri lokaliteta na području grada Banje Luke (Borik, Obilićevo i Paprikovac). Dobijeni rezultati u ovom radu pokazali su da je broj stoma u prosjeku bio veći kod Tilia platyphyllos u odnosu na Tilia cordata i to na listovima koji su uzorkovani iz spoljašnjeg dijela krošnje u odnosu na unutrašnji dio. Dimenzije stoma su u prosjeku bile veće kod Tilia cordata u odnosu na Tilia platyphyllos, što je genetički uslovljeno. Sadržaj ukupnog hlorofila je varirao od 1,656 do 5,616 mg/g, s tim da je veći sadržaj tokom sezone utvrđen kod Tilia cordata u odnosu na Tilia platyphyllos. Najveće smanjenje broja stoma i fotosintetičkih pigmenata je utvrđeno na lokalitetu Borik, gdje je i zabilježena najveća koncentracija aeropolutanata. Dobijeni rezultati ukazuju da promjene u broju i veličini stominih ćelija i sadržaju fotosintetičkih pigmenata mogu da posluže kao indikativni pokazatelj otpornosti odabranih biljnih vrsta prema aerozagađenju.
Sumarski List, 2023
Brojna istraživanja pokazuju da su šume obične jele ugrožene klimatskim promjenama, posebice na južnim rubovima njihova rasprostranjenja gdje su negativni učinci zatopljenja izraženiji. Šume jele i crnoga graba rastu od 850 m do 1150 m nadmorske visine na kontinentalnoj padini planine Biokovo na karakterističnom vrtačastom reljefu, koji utječe na mozaični raspored golih stijena, tla, vegetacije i šumske prostirke. Cilj ovoga istraživanja je, po prvi puta, za termofilne i najjužnije šume jele i crnoga graba u Hrvatskoj utvrditi fiziografske značajke šumske prostirke i tla te sadržaj teških metala u površinskom sloju tla, pa usporediti dobivene podatke za šumsku prostirku i tlo s podacima za ostale jelove zajednice Hrvatske. Terenskim opažanjima u nizu vrtača utvrđeno je da ljeti (sušno i toplo razdoblje) iz jamskih otvora i pukotina struji hladan zrak, stvarajući u vrtačama specifične mikroklimatske uvjete koji pogoduju jeli i mogu potencijalno biti važan čimbenik njenog opstanka. U šumi jele i crnoga graba utvrđene su značajne količine šumske prostirke i zalihe ugljika, koje su u rasponu od 2,86 kg m-2 do 11,59 kg m-2 , odnosno od 1,13 kg m-2 do 4,89 kg m-2 uz izrazitu prostornu varijabilnost. Po fiziografskim značajkama površinskog sloja tla šume jele i crnoga graba grupiraju se uz bukovo-jelove šume sjevernog Velebita i Gorskog kotara, što upućuje na dominantan pedogenetski utjecaj (karbonatnog) matičnog supstrata. Osnovni limitirajući čimbenik tla šuma jele i crnoga graba njegova je mala dubina. U površinskom sloju tla utvrđen je povišen do vrlo visok sadržaj teških metala Cu, Pb, Zn, Ni i Cd.
ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА У БАЊОЈ ЛУЦИ
Istraživanje je vršeno u vještački osnovanoj sastojini crnog bora koja pripada šumi posebne namjene u okviru park-šume Slatina. U radu je izvršeno prikupljanje podataka primjenom Field-Map tehnologije, koja je omogućila uzgojnu analizu osnovnih i pomoćnih elemenata strukture sastojine. Posebno je kreirana baza za prikupljanje podataka koja se odnosi na dendrometrijske karakteristike stabala i uzgojnu klasifikaciju. Analizom teksture sastojine na osnovu vizualizacije i mapiranja Field-Map tehnologijom izdvajana su stabla budućnosti u skladu sa njihovim karakteristikama i potrebama prostornog rasporeda. Vizualizacijom sastojine na osnovu horizontalnih i vertikalnih projekcija olakšano je praćenje promjene u sastojini nakon izvršene doznake stabala, odnosno uzgojnih zahvata. Prednost primjene Field-Map tehnologije u odnosu na tradicionalne metode prikupljanja i obrade podataka je u preciznosti, brzini obrade i smanjenim troškovima. Na osnovu dobijenih rezultata analize definisane su op...
Posjedovne i površinske značajke šuma šumoposjednika u Hrvatskoj prema regijama
Šumarski list, 2017
Privatne šume prema Šumskogospodarskoj osnovi RH 2006-2015 zauzimaju 22 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u RH tj. oko 600.000 ha. Neke od značajki privatnih šuma su: da se radi o sitnim česticama i posjedima, na istoj površini nalazi se veći broj posjednika te iznimna nesređenost podataka u katastru. U ovom radu obrađeni su podaci o česticama i posjednicima iz 319 katastarskih općina (KO) raspoređenih u 5 regija Republike Hrvatske tj. u 53 gospodarske jedinice šuma šumoposjednika. Površinski uzorak predstavlja 8,74 % RH tj. prema ŠGO RH 15,69 % privatnih šuma RH. Osim prikaza sumarnih podataka po regijama, provedene su i dvije klaster analize radi dodatne karakterizacije regija. Prva klaster analiza se odnosi na varijable posjedništva: srednja površina čestica unutar KO obuhvaćenih programima gospodarenja šumama šumoposjednika (u daljem tekstu Programima), srednja površina posjeda unutar KO obuhvaćenim Programima te srednja količina posjednika na posjedovnim listovima unut...
Comparison of Slavonian Forest by Josip Kozarac and Adolf Waldinger
Poznańskie Studia Slawistyczne, 2012
In this article we shall compare the literary work Slavonian forest by Josip Kozarac with Adolf Waldinger's oil painting Slavonian forest, including his drawings and pictures of a Slavonian forest and forest details. Comparison is made primarily on the basis of their resemblance. Not only do both of these works have the same inspiration and structure, but in terms of content they also elaborate the motifs and themes of the forest landscape, leaning toward realistic formation, and both represent works of anthological value. In other words, Waldinger's Slavonian forest is one of his best works and an excellent work in the field of Croatian forest painting, while Kozarac's work finds itself at the anthological peak of Croatian descriptive literature.
Proizvodnost traktora Ecotrac 120V pri privlačenju drva u brdskom području središnje Hrvatske
Nova mehanizacija šumarstva
U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnosti rada skidera Ecotrac 120V na privlačenju drva poludeblovnom metodom iz proredne i dovršne sječine. Terensko je istraživanje provedeno studijem rada i vremena. Razlike u obujmu tovara, brzini vožnji, izvlačenju užeta i privitlavanju te razlike u utrošku vremena pojedinih radnih zahvata na sječini i rada na pomoćnom stovarištu istražene su t-testom. Za radne zahvate za koje je utvrđena značajna razlika između promatranih sječina u daljnjim su izračunima primijenjene individulne prosječne vrijednosti za pojedinu sječinu, dok su kod ostalih radnih zahvata izračunate nove, zajedničke prosječne vrijednosti. Utrošci vremena vožnji izračunati su na temelju prosječne brzine i udaljenosti privlačenja. Utvrđena je značajna razlika između obujma tovara iz proredne i dovršne sječine. Razlike su u utrošku vremena najočitije u skupini radnih zahvata na sječini, a nastaju kao posljedica različite udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja t...
2012
Utjecaj sirovine na fizikalno-kemijska i senzorna svojstva bosanskog sudžuka proizvedenog u kontroliranim uvjetima Utjecaj sirovine na fizikalno-kemijska i senzorna svojstva bosanskog sudžuka proizvedenog u kontroliranim uvjetima kretao se od 5,2% do 6,2%.Sadržaj NaCl-a kretao se od 4,0% do 5,2. Varijanta C imala je značajno veći sadržaj NaCl-a, a varijanta A značajno (p<0,05) veći sadržaj nitrita (8,31 g/kg) u odnosu na ostale varijante sudžuka. Među varijantama sudžuka u ocjeni poveza-i Hercegovine i šire duga je više od HPEJOBJEBUJSBKPÝJ[WSFNFOBWMB-davine Otomanske imperije na ovim prostorima (Gasparik–Reichardt i sur., 6 5VSTLPK TF QSPJ[WPEJ TMJŘOB fermentirana kobasica pod imenom "soudjuk " ili "sucuk " , koja se u proš-losti proizvodila samo od goveđeg mesa, a danas i od ovčjeg i bivoljeg Komponente Varijante sudžuka