Vjerska isključivost izazvana zlouporabom povijesti - glavna prepreka širenju evanđelja (original) (raw)
Related papers
Nasilje u Bibliji i dramatska teologija
Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, 2013
Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje danas jednostavno nije prihvatljivo. Ovaj rad propitkuje odnos kršćanstva prema onome nasilju koje je sadržano na svetopisamskim stranicama te predstavlja jedan smjer unutar teološkoga promišljanja koji još nije dovoljno poznat u hrvatskome teološkom podneblju. Prvi se dio rada bavi pitanjem nasilja u Bibliji, s posebnim osvrtom na suvremeno shvaćanje toga nasilja te predstavljanjem nekih pomalo novih načina čitanja Biblije. Prvenstveno, analiza se odnosi na čitanje francuskoga antropologa Renéa Girarda. U drugome dijelu rad ukratko predstavlja projekt dramatske teologije isusovca Raymunda Schwagera. Dramatska teologija čita povijest spasenja kao dramu kojoj je autor Bog, ali čiji likovi imaju izvjesnu dozu autonomije. Vrhunac te drame, kao i ključ kojim se ona ispravno čita u cijelosti, jest događaj Isusa Krista.
Izazvani na kršćansko svjedočenje
2008
Bog je naj veći. Ašha du an lā ilāha il la ḷḷāh Vje ru jem i iz jav lju jem da je sa mo Alah Bog. Ašha du an na Muḥam ma dan rasūlu ḷḷāh Vje ru jem i iz jav lju jem da je Mu ha med Božji pos la nik. Ḥayya ʿalā ṣ-ṣalāt Dođite na mo lit vu! Ḥayya ʿalā l-falāḥ Dođite na spas! Aḷḷāhu ak bar Bog je naj veći. Lā ilāha il la ḷḷāh Sa mo je je dan Bog, Alah. 9 al-ʿAzīz Ko ji sve pa zi i pra ti 10 al-Ǧab bār Snažni 11 al-Mu ta kab bir Sil ni 12 al-Ḫāliq Stvara lac 13 al-Bāriʾ Ko ji div no stva ra 14 al-Muṣawwir Ko ji li ko ve da je 15 al-Ġaf fār Ko ji mno go prašta 16 al-Qah hār Ko ji nad vla da va 17 al-Wah hāb Ko ji mno go pok la nja 18 ar-Raz zāq Ko ji obil nu opskr bu da je 19 al-Fat tāḥ Ko ji sve rješava i ot va ra 20 al-ʿAlīm Ko ji sve zna 21 al-Qābiḍ Ko ji steže 22 al-Bāsiṭ Ko ji pruža 23 al-Ḫāfiḍ Ko ji spušta 24 ar-Rāfiʿ Ko ji diže 25 al-Muʿizz Ko ji uz vi su je 26 al-Muḏill Ko ji po ni zu je 27 as-Sa mīʿ Ko ji sve čuje 28 al-Baṣīr Ko ji sve vi di 29 al-Ḥakam Su dac 30 al-ʿAdl Praved ni 31 al-Laṭīf Dob ri 32 al-Ḫabīr Fe lix Kör ner: Izaz va ni na kr šćan sko svje do če nje 134 69 al-Qādir Svemoćni 70 al-Muqta dir Ko ji sve može 71 al-Muqad dim Ko ji unap ređuje 72 al-Muʾaḫḫir Ko ji za pos tav lja 73 al-Awwal Pr vi 74 al-Āḫir Pos ljed nji 75 aẓ-Ẓāhir Jas ni 76 al-Bāṭin Skri ve ni 77 al-Wālī Ko ji up rav lja 78 al-Mutaʿālī Sve višnji 79 al-Ba rr Dob ročini telj 80 at-Tawwāb Ko ji ka ja nje us lišava 81 al-Mun taqim Ko ji ne os ta je dužan 82 al-ʿAfū Ko ji op rašta 83 ar-Raʾūf Sa mi los ni 84 Ma lik al-Mu lk Gos po dar svih svje to va 85 Ḏū l-ǧalāl Naj ve ličan stve ni ji i wa-l-ik rām Na jčas ni ji 86 al-Muqṣit Sveopći dje li telj prav de 87 al-Ǧāmiʿ Ko ji sve okup lja 88 al-Ġanī Ko ji je bo gat 89 al-Muġnī Ko ji da je bo gat stvo 90 al-Māniʿ Ko ji odu zi ma bo gat stvo 91 aḍ-Ḍārr Ko ji stva ra šte tu 92 an-Nāfiʿ Ko ji stva ra ko ri st 93 an-Nūr Sveopće svjetlo 94 al-Hādī Ko ji upućuje 95 al-Ba dīʿ Stvo ri telj (Pra početak) sve ga 96 al-Bāqī Vječiti 97 al-Wāriṯ Ko načni nas ljed nik sve ga 98 ar-Ra šīd Li te ra tu ra Fe lix Körner, Kir che im An ge sic ht des Is lam. Theo lo gie des in ter re li giösen Zeug nis ses, Stut tga rt, 2008.
Levinasova fenomenologija i obrat ka teologiji
Theoria, Beograd, 2010
Polazeći od stava da je u savremenoj filozofiji sve primetnija tendencija ka relativizovanju važećih granica između filozofije i nefilozofije, autor razmatra pretpostavke prodora teoloških motiva u fenomenološku filozofiju. Prvi deo rada dolazi do zaključka da značajna među savremenim stanovištima pojam filozofije više ne dovode u vezu sa njenim tradicionalnim razgraničenjem od onoga što ona nije, nego sa delegitimisanjem granica. Drugi deo članka razmatra prigovore Badjua i Žanikoa prema kojima bilo kakva vrsta otvorenosti spram teoloških motiva u potpunosti preokreće fenomenologiju u teološki diskurs. Imajući u vidu da se jedinstvo duha više ni ne pokušava uspostaviti posredstvom transcendentalne subjektivnosti, nego se »otvara« odricanjem od subjektivnosti u ime nevidljivog, apsolutnog Drugog, čistog davanja ili arhiobjave, autor zaključuje da okret ka teologiji uvek predstavlja naličje radikalnog razračunavanja sa subjektivnošću.
Srpska teologija u savremenom društvu
Edinost in dialog, 2019
U ovom radu se razmatra mesto i uloga teologije u savremenom srpskom društvu. Posebna pažnja je posvećena izazovima sa kojima se teologija poslednjih decenija suočava pri delovanju u javnoj sferi kao i perspektivama za dalje određenje kompleksnog odnosa između Crkve odnosno teologije i društva.
Prilog teološkoj (de)konstrukciji rodnih stereotipa – istraživanje iz Hrvatske
Nova prisutnost, 2022
Posljednjih desetljeća u brojnim crkvenim dokumentima, izjavama papa, biskupskih konferencija i pojedinih biskupa dekonstrukcija rodnih stereotipa tumači se kao destrukcija kršćanske antropologije. Za razliku od toga, postoje dokumenti i izjave u kojima se crkveno učiteljstvo ograđuje od biološkog determinizma te dopušta dekonstrukciju rodnih stereotipa, ali bez dovođenja u pitanje muško-ženske prirode na kojoj se temelje. U drugom dijelu članka prikazat ćemo da se (de)konstrukcija katoličke antropologije trajno događa i da ne vodi do razaranja i negiranja ljudske prirode već do shvaćanja procesa koji su utjecali na način na koji se muško-ženska priroda definirala. Na taj način se otvaraju mogućnosti za daljnji razvoj teološke antropologije u interdisciplinarnom znanstvenom pristupu. Koliko se sa stereotipnim izjavama o ženama i muškarcima slažu religiozni katolici koji pohađaju vjerske obrede analiziramo na temelju podataka prikupljenih u istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2018. g...
Diacovensia, 2017
Prva Petrova poslanica u perikopi 1 Pt 2, 4-10, govoreći o Kristu, kamenu ugaonom, te o narodu Božjem, ovdje nazvanom kraljevskim svećenstvom, očituje specifičnu petrovsku ekleziološku sliku. Do ekleziološki relevantnih rezultata u ovom se radu došlo egzegetskom analizom koristeći se pritom tehnikom hermeneutike Staroga zavjeta u Novom zavjetu, egzegetskom analizom s kontekstualizacijom važnijih motiva prisutnih u perikopi i daljnjom egzegetskom i biblijsko-teološkom analizom oslonjenom na literaturu bibličara egzegeta koji su komentirali tu perikopu. Značajni motivi koji se nalaze u perikopi posjeduju ne samo novozavjetni kontekst s kristološkim ili ekleziološkim značenjem i implikacijama već imaju i svoju starozavjetnu pozadinu, kontekst i semantiku. Motiv kraljevskoga svećenstva koji u toj perikopi ukazuje na cijeli narod Božji, na kršćane vjernike, dakle na cijelu Ekklesiu, u događajima reformacije 16. stoljeća pogrješno se tumači (osobito redak 1 Pt 2, 9 perikope) dovodeći do t...