Izvještaj o preliminarnom istraživanju muzikalija na otocima Cres i Lošinj 1978. i sređivanju glazbenog arhiva samostana sv. Petra u Cresu [A report about preliminary cataloguing of music collections on the islands of Cres and Lošinj 1978. i sređivanju glazbenog arhiva samostana sv. Petra u Cresu] (original) (raw)
Related papers
Starohrvatska prosvjeta, 2007
U radu se obrađuje problematika atribucije pojedinih kamenih ulomaka s lokaliteta Sv. Petar i Sv. Nikola u Kuli Atlagića. Većina se ulomaka čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a onamo su dospjeli u nekoliko etapa. Osim činjenice da pripadaju različitim stilskim epohama, postavlja se problem kako odrediti pripadnost ulomaka određenim objektima. U članku je priložen katalog kamenih ulomaka te njihova interpretacija. Rezultati rekognosciranja ponudili su nekoliko mogućih lokacija na kojima bi mogli biti objekti kojima pripadaju ulomci skulpture priloženi u katalogu, no tek sustavna arheološka iskopavanja mogu ponuditi sigurniju atribuciju. The paper addresses the issue of attributing individual stone fragments from the sites of Sv. Petar and Sv. Nikola in Kula Atlagića. Most of the fragments are housed in the Museum of Croatian Archaeological Monuments in Split, where they arrived in several stages. Aside from the fact that they belong to different stylistic periods, there is the challenge of determining the association of the fragments with specific objects. The article includes a catalog of the stone fragments and their interpretation. The results of survey have suggested several possible locations with remains of the buildings to which the fragments in the catalog might belong, but only systematic archaeological excavations can provide more reliable attribution.
Orijentalni rukopisi franjevačkog samostana Petrićevac
Prilozi za orijentalnu filologiju - POF, 2019
U ovome radu bit će predstavljena do sada nepoznata zbirka rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku a koja se nalazi u franjevačkom samostanu Petrićevac u Banjoj Luci. Riječ je o deset rukopisa, od kojih su dva primjerka Kur'ana, dok su ostali rukopisi iz različitih oblasti, od kur'anskih i hadiskih znanosti, zakonskih rješenja, različitih komentara djela, do djela iz lijepe književnosti. Iako se radi o maloj zbirci, rukopisi koji su u njoj pohranjeni, imaju značajnu vrijednost u rasvjetljavanju i proučavanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Arheološki Muzej U Splitu I Boka Kotorska
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1997
UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej u Splitu Kulturno-povijesni i arheoloski znacaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheoloskog muzeja u Splitu kroz citavu prvu polovinu ovog stoljeca. Istaknuti arheolozi don Frane Bulic, Mihovil Abramic i Duje Rendic-Miocevic dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomenicku bastinu i posebice helenisticku nekropolu u Bud vi. Kao najstariji hrvatski muzej, utemeljen 1820. godine, Arheoloski muzej u Splitu desetljecima je bio kulturni centar Splita i Dalmacije, svojevrsna akademija humanistickih znanosti, pa je tako u svojoj biblioteci i arhivu cuvao sve ono sto je bilo va:lno za kulturnu povijest, a uz svoje, naravno, glavne arheoloske zbirke, cuvao je i umjetnine iz raznih razdoblja. U :lelji da podcrtamo tu izvanarheolosku djelatnost i va:lnost muzeja, 1989. godine priredili smo izlo:lbu o francuskoj upravi u Dalmaciji, a 1995 . sudjelovali smo u izlo:lbi Bokeljske uspomene u Splitu sa svojim fondom koji pomaze da se bolje osvijetli percepcija koju su domaCi ljudi i europski starinoznanci i putopisci imali u 18. i 19. stoljecu o Boki Kotorskoj. Temelj je zanimanja mojih prethodnika u muzeju za podrucje Boke Kotorske, uz pripadnost istom civilizacijskom, uljudbenom, nacionalnom i vjerskom krugu, bila i pripadnost istoj teritorijalno-administrativnoj zajednici u antickoj proslosti: rimskoj provinciji Dalmaciji kojoj je srediste bilo u Saloni. Proucavajuci anticku povijest istocnojadranske obale, muzejske su arheologe, naravno, zanimale i jugoistocne granice anticke Dalmacije. (I u formalnopravnom smislu, poglavito podrucje muzejskog terenskog rada utvrdeno je sve do cmogorske granice, pa je Boka s obzirom na to doista kontaktno podrucje.) Bokokotorski zaljev, u antici Rizonski -prema glavnom naselju grckom Rizonu, rimskom Riziniju (Risan) -ukljucuje nekoliko mjesta s arheoloskim nalazima, dok se znacajni arheoloski lokalitet -anticka Butua (Budva) nalazi izvan tog zaljeva ali u neposrednoj blizini s ju:lne strane uz more. U
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
2012
Devet oporuka iz lovranske kancelarije na hrvatskome jeziku iz 18. stoljeća pohranjenih u Državnome arhivu u Rijeci U članku se predstavlja devet oporuka iz 18. stoljeća napisanih latinicom i hrvatskim jezikom nastalih u lovranskoj kancelariji. Gradivo je pohranjeno u Državnome arhivu u Rijeci u bogatu, a dosad neistraženu fondu "Javni bilježnici Rijeke i okolice". Uz kratak diplomatički uvod, oporuke se podastiru u prijepisu i transkripciji. Zbog višeslojne je relevantnosti tih izvora pri priređivanju primijenjena kombinirana povijesno-filološka metoda.
Bosniaca, 2016
Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kl...