Bik koji traži / Uz retrospektivu Vojina Bakića, MSU Zagreb, 2014. (original) (raw)
Kada je nakon Drugog svjetskog rata morao „zakamuflirati“ (ali ne i srušiti) Fernkornov spomenik banu Jelačiću na glavnom zagrebačkom trgu, Bakić je oko spomenika konstruirao kvadar od drvenih greda visok deset metara i presvukao ga daskama. Na vrh kvadrata postavio je dva metra visoku crvenu petokraku, a s istočne i zapadne strane smje-stio je dvije plosnate ženske figure nadljudskih dimenzija, koje su u rukama nosile srp i pušku, te su se vjerojatno njima znale i služiti, dok političke parole kao bordure na njihovim suknjama danas asociraju na Jacovittijeve stri-pove. Premda ga je Bakić mnogo puta portreti-rao, Tito je odbio maketu za spomenik Marxu i Engelsu (1950. – 1953.), koji je trebao biti postavljen u Beogradu. Kako je svojedobno izjavio Miljenko Jergović – državni umjetnik više mora biti opčinjen carem, nego car njime. Međutim, nisu li i Goya i Velasquez bili dvorski umjetnici, no svejedno veliki? Nije li umjetnost uvijek stvarana po narudžbi ideoloških i po-litičkih vladara, barem do rođenja shvaćanja umjetnika kao boema, u vrijeme povijesnih avangardi? No, već i prve avangarde, poput konstruktivizma, stavljaju se dragovoljno u službu političke opcije s kojom se osobno slažu.
Related papers
Divan pjesnika Mahira Abdullaha Bošnjaka
2017
U radu se predstavlja dosad neobrađeni Divan pjesama Mahira Abdullaha Bosnjaka, bosanskog pjesnika s kraja 17. i pocetka 18. stoljeca. U Divanu privlaci pažnju raznolikost poetskih formi. U kasidama Mahir preferira panegiricki stil, u tarihima deskriptivni faktografsko-uzviseni ekspresivni stil, u museddesima i gazelima lirika dominira u svoj svojoj tematskoj razuđenosti, u rubaijama je stil jednostavan, a u mufredima se jedinstvo znacenja u pravom smislu ogranicava na distihon (bejt). S obzirom na sadržaj i broj određenih poetskih vrsta, Mahira možemo opisati i kao ”pjesnika museddesa”, posto se ubraja u pjesnike sa najvecim brojem museddesa u divanskoj književnosti. U poglavlju ”Gazeliyyat” unutar Mahirova Divana nalaze se gazeli pisani sa rimom na svaki grafem (harf) arapskoga alfabeta, sto ga uvrstavau red pjesnika koji su u pisanju gazela ispunili sve formalne zahtjeve divanske poetike. Osim toga, Mahirovi gazeli pokazuju i veliku tematsko-stilsku raznolikost. Ukratko, radi se ...
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.