4. ARHEOLOGIJA I PRIRODNE NAUKE / ARCHAEOLOGY AND SCIENCE (original) (raw)
Related papers
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
2013
Autor sustavno izdvaja i komentira povijesne, stručne i znanstvene radove suradnika Akademijina Instituta, odnosno Zavoda, u Rijeci koji tematski i kronološki obrađuju povijesne prilike 19. i 20. stoljeća na sjevernojadranskome prostoru. Isto tako uzima u obzir političke i gospodarske prilike u Jugoslaviji i Hrvatskoj te ih povezuje s projektima i povijesnom interpretacijom znanstvenika. Širenje polja znanstvenog interesa odgovara procesu širenja Instituta i njegovu jačanju. Tako je moguće pratiti, po godinama, tematske cjeline počevši od demografskih, društvenih, političkih i gospodarskih istraživanja. Stišavanjem napetih odnosa s Italijom, nakon rata, otkrivane su i druge povijesne teme, koje nisu imale za cilj političku argumentaciju. Autor utvrđuje važnost i vrijednost znanstvenog pregalaštva suradnika Instituta/Zavoda u okviru cjelokupne hrvatske historiografije. Produktivnost je djelatnika Jadranskog/Sjeverojadranskog instituta velika i historiografski vrlo važna, nezaobilazna za sve one koji su se mislili baviti ili se i danas bave znanstvenim proučavanjem jadranskog/sjevernojadranskog i zapadnohrvatskog prostora. Ključne riječi: Jadranski institut u Sušaku; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za povijesne i društvene znanosti; Rijeka; Pula. Darko Dukovski Povijest 19. i 20. stoljeća u djelu suradnika akademijina instituta/zavoda u rijeci i Puli
Prilog proučavanju rudarstva u srednjovjekovnoj Slavoniji
1998
Autor analizira dva dokumenta, iz vremena vladavine kralja Bele IV., o posjedima dodije ljenim templarima. Na osnovu podataka iz tih dokumenata nastoji utvrditi jesu li možda postojali rudnici zlata i srebra na zemljama koje se spominju u tim dokumentima. Pri tom konzultira I postojeću malobrojnu literaturu. ' Item vitra Drawas concessimus eidem domui terram Petriz, exemtam de Comitatu de Posoga; sed si auri fodina fuerit ibi inuenta, eximius frater noster Colomanus Rex, et Dux totius Sclauoniae, debet habere quintam partem eiusdem terrae; si forte auri fodina cessaret, videlicet qoud non inueniretur ibi aurum, debet illa quinta pars restitui domui prius dictae; si vero inueniretur aurum et argentum in iilis quatour partibus eiusdem terrae, quae
Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima i opis online neomeđene građe
Vjesnik bibliotekara Hrvatske
Neomeđena online građa, koja uključuje integrirajuću građu i serijske publikacije, dio je prihvata obveznog primjerka od 2004. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je tada uspostavila radni proces prihvata, bibliografske obrade i pohrane u digitalnim sustavima NSK te je time ta vrsta građe postala dio fonda. Dosadašnji način obrade prema objedinjenom izdanju ISBD-a propisivao je sadržaj podataka za bibliografski opis. Pravilnik za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima koji se temelji na konceptualnim modelima triju baštinskih zajednica predstavlja potpuno nov način promatranja građe kao objekta kroz načelo entitet-odnos te u skladu s tim donosi odredbe za ujednačeno i standardno oblikovanje podataka za opis različitih vrsta građe. Ujednačeno oblikovani podaci preduvjet su za funkcionalnu interoperabilnost i ponovno korištenje u različitim digitalnim okruženjima. Cilj rada je analiza i procjena mogućnosti primjene odredbi Pravilnika za opis online neomeđene ...
Bazične dimenzije doživljaja lepote arhitektonskih i prirodnih scena
2013
Cilj ovog istraživanja bio je da se ispitaju slicnosti i razlike u strukturi doživljaja lepote dva tipa eksterijera koji nas okružuju - arhitektonske i prirodne scene. Sam doživljaj lepote definisan je kao kompozit razlicitih vrsta estetskih impresija (npr. skladno, velicanstveno, ljupko, divno, toplo itd). U prvom delu preliminarnog istraživanja izdvojen je skup od 64 deskriptora (priloga) koje su ispitanici najcesce navodili kao dobre opisivace doživljaja lepote razlicitih kategorija objekata. U drugom delu preliminarnog istraživanja birani su stimulusi. Dve grupe ispitanika procenjivale su dva sira seta stimulusa (100 arhitektonskih i 100 prirodnih scena) na deskriptoru 'lepo'. Pri izboru stimulusa rukovodili smo se sledecim kriterijumima: (a) zastupljenost razlicitih tipova scena (npr. planine, voda, livade i sl.) i (b) pokrivenost cele distribucije procene lepog (od maksimalne do minimalne). Na ovaj nacin izabrana su dva seta od po 24 stimulusa, setovi arhitektonskih i ...