ODGOVOR BLANKE MATKOVIĆ I STIPE PILIĆA HRVOJU KLASIĆU I DARINKU KOSORU (original) (raw)
Ovo je email koji je zajedno s ovim prilogom poslan na email adrese 35 medija u Hrvatskoj (od kojih je samo 4 objavilo prethodno reagiranje objavljeno 9.4.2016.): Poštovani, U privitku vam šaljem naš odgovor povjesničaru Hrvoju Klasiću i saborskom zastupniku Darinku Kosoru koji su se u svojim medijskim istupima pogrdnim riječima osvrnuli na naš rad i time narušili naš ugled i čast. Stoga od onih medija koji su prenijeli spomenute izjave očekujemo objavljivanje našeg priopćenja. Ovim putem također još jednom molimo sve medije koji su ranije prenijeli klevete Slavka Goldsteina i Ivice Đikića (iznesene također na naš račun i koje nisu bile potkrijepljene nikakvim materijalnim dokazima) da u skladu s čl. 6 i čl. 12 Kodeksa časti hrvatskih novinara objave naše jučerašnje priopćenje s dokumentima koje smo poslali. Ukoliko to ne bude učinjeno, medije, urednike i novinare ćemo prijaviti Hrvatskom novinarskom društvu i poduzeti druge zakonske mjere. Onima koji su objavili naše jučerašnje reagiranje ovim putem zahvaljujemo na kulturnom ponašanju i objektivnom izvještavanju. mr.sc. Blanka Matković, Mphil PhD Candidate Politics and International Studies University of Warwick United Kingdom Stipo Pilić, prof. povijesti O.Š. Kralja Tomislava Zagreb KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA 6. U svim novinarskim prilozima, pa tako i u komentarima i polemikama, novinar je dužan poštovati etiku javne riječi i kulturu dijaloga te uvažavati čast, ugled i dostojanstvo osoba ili skupina s kojima polemizira. Kada izvještava o temama o kojima postoje različita relevantna stajališta, a posebice kada se iznose optužujući navodi, novinar nastoji sva ta stajališta predstaviti javnosti. 12. Ako je novinar objavio netočnu informaciju, dužan ju je u najkraćem mogućem roku ispraviti. Ispravak treba nastojati objaviti na istom ili jednakovrijednom mjestu medijskog prostora i na isti ili jednakovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Isto vrijedi i za sve druge postupke kojima su prekršena načela ovog Kodeksa.
Sign up for access to the world's latest research
checkGet notified about relevant papers
checkSave papers to use in your research
checkJoin the discussion with peers
checkTrack your impact
Sign up for access to the world's latest research
Related papers
Zlatko Moratić i Jasmin Ahić: Bliska zaštita VIP ličnosti
2016
U izdanju nakladnika Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu, u sklopu biblioteke Securitas, 2015. godine objavljena je knjiga Bliska zaštita VIP ličnosti (ISBN 978-9958-613-67-8). Autori prezentirane knjige ugledni su praktičari i teoretičari kriminalističke znanosti i privatne zaštite. Mr. Zlatko Moratić (zvani Šećer) nakon završenog školovanja na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, na kojem je obranio diplomsku temu Osiguranje VIP osoba u pokretu: američki model US Secret service i DSS te na Prometnom fakultetu u Sarajevu, na kojem je obranio magistarsku temu Bliska zaštita u javnoj i privatnoj sigurnosti s posebnim osvrtom na zaštitu osoba od posebne važnosti, bavi se poslovima neposredne zaštite štićenih osoba. Djelatnik je američkog veleposlanstva u Sarajevu i član Tima za neposredno osiguranje američkog veleposlanika u BiH. Tijekom svog dosadašnjeg rada bio je polaznik brojnih specijalističkih tečajeva i obuke koje je savladavao s najvišim ocjenama, a bio je organizator i predavač na tečajevima za obuku pripadnika neposredne zaštite. Dobitnik je nekoliko važnih nagrada i priznanja od kojih izdvajamo: Zahvalnica grada Sarajeva za iskazanu građansku hrabrost te Medalje za hrabrost koju je dodijelio US Department of State i tadašnja državna tajnica SAD-a, gospođa Hillari Clinton, 2011. godine. Prof. dr. sc. Jasmin Ahić djelatnik je Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu na kojem je, pored nastavničke aktivnosti, obavljao niz važnih funkcija (npr. prodekan za znanost). Magistrirao je na Nacionalnom kapodistrijskom Fakultetu političkih znanosti (Atena, Grčka) na temu: Nova dimenzija na jugoistoku Europe-Pakt stabilnosti, a doktorsku disertaciju pod naslovom: Privatne sigurnosne agencije u institucionalnoj reformi sustava sigurnosti BiH obranio je na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Suradnik je DCAF-Centra za demokratsku kontrolu naoružanja u Ženevi, Police Practice and Research Journala iz SAD-a te Revije za umjetnost, znanost i društvena mr. sc. Marijan Šuperina, doktorand na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu i umirovljeni viši predavač na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu.
Vjesnik Istarskog arhiva, 2019
Ovaj smo rad pripremile kako bi poslužio kao uvodni tekst tri članka koja slijede u ovom broju Vjesnika istarskog arhiva, a naslova su: »Rodjen sam u Kašćergi…. Autobiografsko kroničarski zapis Antuna Hrvatina (1875. – 1913.)«, »Pisma Ivana Aničića (Zlovečere) Antunu Flegi (1910. – 1913.)« i »Righe na duši pravom arhivu«. U ta su tri članka pored uvodnih objašnjena uvršteni prijepisi autobiografsko-kroničarskih zapisa te preslici fotografija, tiskovina i fragmenata nastalih mahom u prva dva desetljeća 20. stoljeća i pohranjenih u dva osobna fonda (HR-DAPA-904 Antun Hrvatin: 1905/1937 [1945/1946] i HRDAPA- 925 Katarina Šćuka Kukec: 1905/1989) i Zbirci pisama DAPA (HR-DAPA-899/7 Zbirka Pisama (1824/1913). Pisma Ivana Aničića Antunu Flegi (1910/1913)). Riječ je o ostavštinama Antuna Flege i Katarine Šćuka-Kukec, koji su ih osobno predali u pohranu ondašnjem Historijskom arhivu u Pazinu, odnosno DAPA, te o pisanoj ostavštini Antuna Hrvatina koju su mu unuci kao nasljedstvo predali Histo...
Prostor, 2016
Arhitektica Dragica (Daša) Crnković Očko u razdoblju od 1958. do 1974. godine u dva navrata boravi u Africi djelujući u Etiopiji, Zambiji, Svaziju i Sierra Leoneu. Ovaj tekst postavlja njezin afrički opus u kontekst djelovanja hrvatskih arhitekata u zemljama Trećega svijeta, nastojeći pritom odgovoriti na pitanja translacije sustava vrijednosti imanentnog tradiciji hrvatske moderne arhitekture i odraza neposrednih radnih okolnosti na aspekte projektantskog pristupa.
Dual in Šimun Kožičić Benja's Misal hruacki
Fluminensia : časopis za filološka istraživanja, 2012
Posebnost je jezika knjiga tiskanih u riječkoj glagoljskoj tiskari Šimuna Kožičića Benje u literaturi već zamijećena. Pri omjeravanju se staroslavenskih i starohrvatskih elemenata u tim izdanjima Kožičiću katkad pripisivala i težnja za pohrvaćivanjem. Preciznije i sustavnije utvrđivanje funkcije spomenutih dvaju jezičnih sustava u Kožičićevoj jedinstvenoj koncepciji književnoga jezika tek predstoji. U ovome se radu određuje status dvojine kao gramatičke kategorije u Kožičićevu Misalu hruackom, za čiji su otklon od norme jezika dotadašnjih hrvatskoglagoljskih misala recentna istraživanja pokazala da je u najvećoj mjeri posljedica redigiranja po Vulgati. Budući da je dvojina u 16. stoljeću izraziti staroslavenizam i nije uvjetovana latinskim predloškom, njezinu uporabu valja promatrati isključivo kao svjestan i namjeran čin posezanja za (hrvatskim) staroslavenskim sustavom. Ključne riječi: hrvatski crkvenoslavenski jezik; hrvatskoglagoljski tiskani misali; riječka glagoljska tiskara; Šimun Kožičić Benja; Misal hruacki; dvojina Posebnost je jezika izdanja objavljenih u riječkoj glagoljskoj tiskari modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje već rano zapažena. Istraživačima je hrvatskoga glagoljaštva osobito zanimljiva i poticajna bila njegova posveta Knižica odь žitiê rimskihь 1 Članak je nastao na temelju rada na pripremi kritičkoga izdanja Misala hruackoga Šimuna Kožičića Benje, koji priređujemo s Tanjom Kuštović i Mateom Žagarom u sklopu znanstvenoga projekta Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva, koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Više o metodološkim polazištima u priređivanju kritičkoga izdanja Kožičićeva misala i smjernicama budućih istraživanja v. u Žagar, 2012.
Prvi objavljeni članak Ivane Brlić-Mažuranić
Libri et liberi, 2019
Građa Fact File 1 The People's Newspaper was established at the beginning of 1835. It was originally titled Novine Horvatzke [The Croatian Newspaper], and has changed its name throughout history. It is still published today, as the Official Gazette of the Republic of Croatia, appearing weekly, now in its 185 th year.
Bosanski jezik i bosnistika u Mađarskoj
Književni jezik
The article presents the presence of the Bosnian language and Bosnian studies in Hungary. It discusses in detail the meaning, history and beginnings of the ethnonym Bosnian, which dates back to the 19th century. After the fall of the AustroHungarian Monarchy, the first independent South Slavic state was established, which brought not only political and economic changes, but also language and language policy changes. Post-World War II Yugoslavia was characterized by linguistic unification, which took place in the Serbo-Croatian language. The Hungarian scientific and non-scientific public faithfully followed the Yugoslav terminology, so there was no mention of the Bosnian language at all. After the breakup of Yugoslavia, a new language situation arose, which was interpreted by István Nyomárkay for the Hungarian academic public. However, information about the Bosnian language in Hungarian sources is still almost unavailable, from which it follows that there are no Bosnian studies in Hu...
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.