Immigration and European Integration in Greece: Greek National Identity and the Other Within (original) (raw)
Related papers
Contemporary Emigration of Croats: What is the Future of the Republic of Croatia?
2019
Republiku Hrvatsku kroz povijest je zahvatilo nekoliko velikih iseljeničkih valova. Posljednji val iseljavanja započeo je pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine, a traje i danas. Razvijene zemlje Europske unije poput Njemačke, Austrije i Irske postale su glavno odredište hrvatskih iseljenika u potrazi za boljim životom. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi stvarno stanje o broju iseljenih Hrvata iz Republike Hrvatske, usporediti podatke sa službenom statistikom Republike Hrvatske te dati zaključak o mogućim posljedicama iseljavanja. Rezultati istraživanja pokazuju da se iseljavanje hrvatskih državljana ne može pratiti prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku jer oni nisu usklađeni sa statističkim podacima zemalja emigracije, odnosno broj prijavljenih hrvatskih doseljenika veći je u prosjeku za 62 % od službenih podataka Republike Hrvatske. Prognoze budućih migracija hrvatskih državljana upućuju na gubitak 20 % stanovništva u sljedećih trideset godi...
Sociology
According to Giddens, the modern self is bewildered by the growing variety of possible identities on offer. In the transitional period Balkan countries are currently facing, we can observe a dynamic interplay of traditional and new identities. Traditional identities on one hand change under the pressure of new ones, and on the other put up certain resistance to possible changes. In this paper the authors present a comparative analysis of identification and identities in Serbia, Bulgaria and Macedonia, based on the findings of empirical research. By establishing similarities and differences between identity dynamics in these countries, it becomes possible to account for identity trends in them. In a separate section, family value orientations are examined as cultural frames of reference of identity constructions. Their analytical deconstruction is accomplished through the prism of relatively structured gender relations and a particular, " desired " pattern of family values....
Croatian Political Science Review, 2012
Ured visokog povjerenika nacionalnih manjina, tijelo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, krajem 2008. godine objavio je skupinu preporuka o pravu nacionalnih manjina u međudržavnim odnosima. U ovom članku analiziraju se okolnosti nastanka Bolzanskih preporuka, potom se predstavlja sadržaj Preporuka te se konačno analizira u kojoj su mjeri one već sadržane u manjinskim zakonodavstvima i politikama Hrvatske i nekoliko zemalja regije. Ključne riječi: visoki povjerenik nacionalnih manjina, jugoistočna Europa, međuetnički sukobi, stabilnost, nacionalne manjine, dobrosusjedski odnosi, bilateralni ugovori, dvostruko državljanstvo Uvod Knut Vollebaek, visoki povjerenik nacionalnih manjina, čelnik tijela koje djeluje s ciljem sprečavanja međuetničkih sukoba u zemljama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), predstavio je u listopadu 2008. godine u sjevernotalijanskom gradu Bolzanu/Bozenu najnovije Preporuke o nacionalnim manjinama u međudržavnim odnosima. Kao i ranije preporuke nastale na inicijativu Ureda OESS-ova visokog povjerenika, i Bolzanske preporuke služe prvenstveno kao poticaj državama članicama prilikom usvajanja određenih mjera za smanjenje napetosti vezanih uz nacionalne manjine koje ih nastanjuju. Pitanja dobrosusjedstva i suradnje među državama uređena su mnogobrojnim međunarodnim izvorima prava. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manji-Petričušić, A., Preporuke iz Bolzana/Bozena o nacionalnim manjinama... * Antonija Petričušić, znanstvena novakinja-asistentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za sociologiju i predmetima Osnove sociologije i Ljudska prava.
Migracijske teme
The author examines and compares the relationship between migration and age distribution in Yugoslavia using data for the populations of Kosovo and Vojvodina. "It is shown that in both cases migration had the same direction of effect (rejuvenation of the total population), but that the importance of the migration component in changing the age structure was less in Vojvodina than in Kosovo.... An examination is made of the influence of migration on changes in the age structure by way of an effect on fertility...." Data concern the period 1968-1981. (SUMMARY IN ENG)
Zajedničko polje identiteta i razlike: spekulativna i socijalna teorija
Filozofska istraživanja, 2012
Zajedničko polje identiteta i razlike: spekulativna i socijalna teorija Sažetak Ovaj rad želi u dilemama s kojima se suočavaju suvremene društvene znanosti pri nastojanju artikuliranja koncepcije kolektivnog identiteta prepoznati motive mišljenja identiteta koje je već iskušavala spekulativna filozofska tradicija. Čini se da jednim zaobilaznim i tako reći »empirijskim« putem prve ponavljaju paradokse potonje: udarajući na samu granicu diskurzivnog poimanja identiteta, svjedoče o unutrašnjoj proturječnosti i, istovremeno, neophodnosti njegovog instaliranja. Oba pristupa ustanovljuju neizbježnu »dijalektičku« suigru identiteta i razlike, koji se, čak i u svojim radikalnim samoafirmacijama, međusobno podrazumijevaju, konstituiraju i podržavaju. Upitno, međutim, (p)ostaje koliko je takva njihova »apstraktna« strukturalna su-upućenost operativna, kao i je li moguće misliti mimo ili preko nje. Ključne riječi identitet, razlika, društvene znanosti, politika identiteta, filozofija razlike Novo i najnovije vrijeme 'Identitet' je devedesetih godina prošlog stoljeća postao jednim od pojmova koji daju okvir intelektualnim debatama. Sociolozi, antropolozi, politolozi, psiholozi, geografi, povjesničari, filozofi, čini se da svi imaju, i to u različitim diskursima, nešto o njemu reći: od diskusija o njegovoj konstitutivnosti za modernu do njegovih postmodernih osporavanja, od različitih pokušaja feminizma da dekonstruira rodne konvencije društva do zbrke oko uskrsnuća nacionalizma i etniciteta kao značajnih političkih snaga. I uopće više nije riječ o nekakvom factum brutum koji bi se zvao 'identitet': govori se o njegovoj promjeni-o nastajanju novih identiteta, o renesansi starih, o transformaciji postojećih-o čitavoj »politici identiteta«. I ne govore, najzad, samo intelektualci, nego i novinari i političari, pisci i pravnici, stručnjaci za tržište, potrošnju i oglašavanje. 1