Bones for the Loom. Weaving Experiment with Astragali Weights (original) (raw)
Related papers
Srednjovjekovna keramika s lokaliteta Borinci - Crkvište - Crni Gaj 1961
Opuscula Archaeologica Radovi Arheoloskog Zavoda, 2010
Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper _________________________ 7 Saša KOVAČEVIĆ & pRilOG pOZNAVANJU NASElJENOSTi ViROViTiČKE Tomislav HRŠAK pODRAViNE TiJEKOM STARiJEGA ŽElJEZNOG DOBA A CONTRiBUTiON TO UNDERSTANDiNG HUMAN SETTlEMENT iN THE ViROViTiCA pODRAViNA DURiNG THE EARlY iRON AGE Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper ________________________ 37 Iva KAIĆ ČETiRi iNTAGliA S GARDUNA U MUZEJU CETiNSKE KRAJiNE FOUR iNTAGliOS FROM GARDUN iN THE CETiNA TERRiTORiAl MUSEUM Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper _______________________115 Sanja IVČEVIĆ DiJElOVi VOJNiČKE OpREME iZ GARDUNA U ARHEOlOŠKOM MUZEJU U SpliTU COMpONENTS OF MiliTARY GEAR FROM GARDUN iN THE ARCHAEOlOGiCAl MUSEUM iN SpliT Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper _______________________127 Marko SINOBAD JUpiTER i NJEGOVi ŠTOVATElJi U SVJETlU EpiGRAFSKiH iZVORA NA pODRUČJU HRVATSKE JUpiTER AND HiS WORSHipERS iN THE liGHT OF EpiGRApHiC SOURCES iN CROATiA Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper _______________________145 Julijana VISOČNIK NAMES ON CElEiAN iNSCRipTiONS iN NUMBERS AND TABlES-A COMpARiSON BETWEEN TOWN AND AGER Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper _______________________229 Nikolina URODA pRilOG pOZNAVANJU RANOKRŠĆANSKE CRKVE NA lOKAliTETU BiČiNA U pOlAČi A CONTRiBUTiON TO UNDERSTANDiNG THE EARlY CHRiSTiAN CHURCH AT THE BiČiNA SiTE iN pOlAČA Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper _______________________241 Krešimir FILIPEC SREDNJOVJEKOVNA KERAMiKA S lOKAliTETA BORiNCi-CRKViŠTE-CRNi GAJ 1961. MEDiEVAl pOTTERY FROM THE BORiNCi-CRKViŠTE-CRNi GAJ SiTE DiSCOVERED iN 1961 Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper _______________________255
Opuscula Archaeologica, 2014
Jezik je jedna od temeljnih odrednica čovjeka i utkan je u sve domene ljudskosti. Nemoguće je zamisliti ijedno suvremeno ljudsko društvo (kao ni mnoge civilizacije, društva i zajednice u prošlosti) a da se ne dotaknemo pitanja vezanih uz jezik. Stoga ne čudi da se pitanjima o pojavi i razvoju komunikacije, govora i jezika bave mnoge struke. Primjerice, Aristotel je kao jednu od osnovnih razlika između čovjeka i životinjskog svijeta pronalazio u jeziku i našoj sposobnosti prenošenja misli putem ovog medija (vidi Barner 1984). Cilj ovog rada je na temelju odabrane građe (komparativne studije čovjekolikih majmuna, anatomije, fosilne građe, ostataka materijalne kulture, kao i suvremenih genetičkih istraživanja) pokušati proniknuti u pitanje kada se javljaju određeni aspekti onoga što običavamo nazivati "modernim jezikom". Znanstvenici se uglavnom u razmišljanjima o evoluciji jezika priklanjaju ili modelu prema kojem jezik ima dugu evolucijsku prošlost i prema kojem se određeni aspekti (komunikacijski, govorni i jezični) javljaju u različito vrijeme, te modelu prema kojem se "moderan jezik" javlja saltacijski, u sklopu evolucijskog paketa "moderniteta" (koji uključuje i druge aspekte "modernog" ponašanja, modernu anatomsku građu, te nerijetko u raspravama ima i taksonomski značaj). Stoga je osnovno pitanje kojim ćemo se baviti u radu zapravo suprotstavljanje ovih dvaju pristupa, koje bi, koristeći se rječnikom evolucijske biologije mogli nazvati postupnim, darvinističkim modelom s jedne strane, te saltacijskim modelom, s druge strane. Namjera nam nije bila nije donijeti detaljan pregled svih razmišljanja i teorija o pojavi jezika, niti o pojavi pojedinih jezičnih skupina, kao ni detaljno raspravljati o načinu komunikacije koji je prethodio pojavi vokalne komunikacije kao osnovnog načina jezične komunikacije čovjeka (iako ćemo se nakratko dotaknuti i tih pitanja). Materijali i metode U radu polazimo od hipoteze da su se svi, ili gotovo svi, aspekti modernog jezika (i govora kao osnovnog modaliteta jezika) javili otprilike u isto vrijeme (u skladu sa saltacijskim modelom). U provjeri navedene hipoteze služit ćemo se prvenstveno objavljenim rezultatima istraživanja komunikacije i jezičnih sposobnosti naših najbližih evolucijskih rođaka, čovjekolikih majmuna, komparativnom anatomijom morfoloških kompleksa vezanih uz govor i jezik (posebice mozak i vokalni trakt), raspoloživom fosilnom građom plemena hominini (rodovi Australopithecus i Homo), materijalnom ostavštinom kao
Ivan Kukuljević Sakcinski o Bosni i Hercegovini u doba preporoda
2001
Ovaj rad bavi se odnosom Ivana KukuljeviÊa Sakcinskog prema Bosni i Hercegovini, izraaeenom u njegovu politiËkom, knjiaeevnom i historiografskom radu u doba hrvatskog narodnog preporoda. Istraaeeno razdoblje poËinje krajem 30-tih godina 19. st. i zavrπava godinom 1849. Nastojao sam prikazati svu raznolikost KukuljeviÊeva zanimanja za Bosnu i Hercegovinu. Zanimanje KukuljeviÊa za Bosnu i Hercegovinu i Slavene pod turskom vlaπÊu nije sporadiËno nego kontinuirano. Ono nije rezultat tre-nutaËnog interesa nego vaaean dio njegovih politiËkih, kulturnih i povijesnih promiπljanja u preporodnom razdoblju. a) Razlozi KukuljeviÊeva zanimanja za Bosnu i Hercegovinu VeÊ samo podrijetlo moralo je poticati KukuljeviÊa na zanimanje za podruËja pod turskom vlaπÊu, a posebno za podruËje Bosne i Hercegovine. Njegova obitelj, naime prema predaji vuËe podrijetlo iz Hercegovine 1. Poseban poticaj tom interesu dao je susret s bratom crnogorskog vladike-orom PetroviÊem Njegoπem 1837. u BeËu. Tada su intenzivno razgovarali o "blagostanju" Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine "i ciele Ilirie" kao i o "junaËkim Ëinima" 2. KukuljeviÊ zanimanje za "turske" teme tako izraaeava i prije nego πto je istupio iz vojne sluaebe i aktivno se ukljuËio u politiËki aeivot domovine. Ono dolazi do izraaeaja veÊ u "Juranu i Sofiji". Prva verzija ove drame (vjerojatno kao prerada njemaËkog izvornika) nastaje veÊ krajem 1836. ili poËetkom 1837. Ipak, za ovaj rad najzanimljiviji peti prizor (o kome Êe joπ biti rijeËi) nastaje tek 1838. pod utjecajem Vjekoslava Babu-kiÊa i Dimitrija Demetra 3 .
2014
Ova je knjiga promovirana u Arheološkom muzeju u Zagrebu 4. lipnja 2014. godine, kao završna manifestacija Međunarodnog znanstvenog skupa Groblja i pogrebni običaji u srednjem i ranom novom vijeku na prostoru sjeverne Hrvatske [Cemeteries and Funerary Customs in the Mediaeval and Early Modern Periods in Northern Croatia] u organizaciji Instituta za arheologiju i Arheološkog muzeja u Zagrebu. Mirsad Sijarić, Hladno oružje iz Bosne i Hercegovine u arheologiji razvijenog i kasnog srednjeg vijeka [Cold-steel Weapons from Bosnia and Herzegovina in the Archaeology of the High and Late Mediaeval Periods], Sarajevo 2014. ISBN 978-9958-600-50-0 (University of Sarajevo) and ISBN 978-9958-502-13-2 (National Museum of Bosnia and Herzegovina). Hard cover: 433 pp.; illust.; 25 cm; bibliography: pp. 420-433. Edition: 300 copies. 1 1 This book was presented at the Archaeological Museum in Zagreb on 4 th June 2014, as the concluding session of the international scientific conference on Cemeteries and Funerary Customs in the Mediaeval and Early Modern Periods in Northern Croatia organized by the Institute of Archaeology and the Archaeological Museum in Zagreb.