Darovi zemlje - neolitik između Save, Drave i Dunava/Gifts of the Earth - The Neolithic between the Sava, Drava and Danube. (Eds.) Balen, J; Hršak, T; Šošić-Klindžić, R. (original) (raw)
Related papers
Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 2023
U članku se iznose rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Poljanice u Bisku, naselju u neposrednoj blizini grada Trilja. Postavlja se teza o karakteru lokaliteta kao naselju na otvorenom. Teza se temelji na dostupnoj tehničkoj dokumentaciji s istraživanja i pokretnom arheološkom materijalu, pohranjenom u Muzeju Cetinske krajine - Sinj, koji ukazuje na prisutnost ljudskog djelovanja na prostoru Cetinske krajine u starijem neolitiku. Istraživanja su se provodila 1985. godine prilikom izgradnje prilazne ceste za hidroelektranu Đale na rijeci Cetini. Istraženo je 11 sondi iz razdoblja starijeg neolitika, unutar kojih su nađena sveukupno 4 ukopana jamska objekta. S obzirom na to da se radi o mogućem naselju na otvorenom iz doba neolitika, a malo je takvih poznatih u Cetinskoj krajini, javila se potreba objelodaniti rezultate ovoga istraživanja. Geografski položaj nalazišta ukazuje na pažljivo promišljanje neolitičkog stanovništva prilikom odabira prostora za život jer omogućuje stanovnicima naselja bavljenje svim vrstama primarnih djelatnosti, od lova i ribolova do stočarstva i zemljoradnje. / This paper sets out the findings of rescue archaeology at Poljanice in Bisko, a settlement very close to Trilj. The hypothesis that this was an open settlement is based on available technical documentation from the excavations and portable archaeological material in the Museum of the Cetinska Krajina, Sinj, indicating human activity in the Cetinska Krajina in the early Neolithic period. The excavations were carried out in 1985 ahead of the construction of the access road to the Đale hydro power plant on the river Cetina. Eleven trenches dating from the early Neolithic were dug, within which four buried pit structures were found. Since this was a possible open Neolithic settlement, few of which are known in the Cetinska Krajina, it became necessary to publish the results of these excavations. The geographic location of the site suggests that the Neolithic population gave careful thought when choosing a place to live, as it allowed them to carry out a range of primary activities from hunting and fishing to animal farming and agriculture.
Knjiga Peje Ćoškovića s privlačnim i obećavajućim naslovima, od svojeg izlaska do danas, nije izazvala nikakve reakcije u historiografi ji i arheologiji, što upućuje na to da je slabo zapažena, a i meni samom je tek krajem 2004. došla u ruke. Njezin je autor danas djelatnik u Leksikografskom zavodu u Zagrebu i profesor povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Knjiga je proizišla iz, kako sam autor piše u predgovoru, nerealiziranog znanstvenog projekta monografi je o Bosanskoj Gradišci od najstarijih vremena do sadašnjosti, čija je izrada prije posljednjeg rata bila povjerena Institutu za istoriju u Banjoj Luci u kojem je autor tada bio znanstveni djelatnik. Najveći dio knjige obuhvaća tri dijela koja se odnose na tri razdoblja srednjovjekovne prošlosti tog područja: prvi se odnosi na vladavinu ugarske dinastije Arpadovića od kraja 11. do početka 14. st. Drugi se odnosi na postupno jačanje političkog utjecaja Bosne prema autoru (a zapravo je riječ o političkom utjecaju moćne plemićke obitelji Hrvatinića koja je vladala dijelovima Hrvatske u sastavu Bosanske Banovine, kasnijeg Kraljevstva -Donjim krajevima i Zapadnim stranama) od početka 14. st. do 1463. Treći se odnosi na Jajačku Banovinu od 1463. do 1527. Svaki se dio sastoji iz većeg broja manjih poglavlja s poprilično dramatičnim naslovima. Prva su dva dijela popraćena i kartama, ali je vjerojatno previdom za različite povijesne situacije stavljena ista i to zastarjela i prevladana karta (str. 33 i 69). Na samom početku mogu se staviti dvije metodološke primjedbe. Prva: U naslovu knjige i u predgovoru autor je razdoblje koje obrađuje označio kao razvijeni srednji vijek, dok je kao apsolutno kronološki okvir zapravo uzeo raspon od kraja 11. do početka 16. st. Neshvatljivo je i začuđujuće da je jedan specijalist za srednji vijek odstupio od opće prihvaćene periodizacije, po kojoj razvijeni srednji vijek traje od polovice 11. do polovice 13. st., a kasni srednji vijek od polovice 13. do polovice ili kraja 15. st. (gornja granica nije ista u svim dijelovima Europe). Znači li to da je njemu razdoblje razvijenog feudalizma od 12. do 15. st. identično s razvijenim srednjim vijekom? Znači li to da je njemu razdoblje kasnog feudalizma od 16. st. na PEJO ĆOŠKOVIĆ: SUSRET SA ZAGUBLJENOM POVIJEŠĆU Područje Bosanske Gradiške u razvijenom srednjem vijeku Biblioteka Glasnika Banjalučke biskupije, Svezak 5, Zagreb 2001, 212 stranica, 6 karata i 5 slika