Esad Kurtović, Prilog kontekstualizaciji i dataciji stećaka u Starom Slanom kod Trebinja, Godišnjak CBI 41, Sarajevo 2012, 211-218. (original) (raw)

Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje/Bektića brdo u naselju Bektići, Srebrenica

Bastina sjeveroistocne Bosne

Apstrakt: Ovim radom obuhvaćen je historijski okvir, tehničko i foto snimanje stećaka na lokalitetu Mramorje/Bektića brdo u naselju Bektići, općina Srebrenica. Analiza nadgrobnika na terenu omogućila je prikupljanje osnovnih podataka o spomenicima. Oblik nadgrobnika i zastupljenost ukrasa najčešće ovise od vremena u kojem su nastali. Tako se na osnovi zastupljenih formi stećaka i nišana te evidentiranih ukrasa na njima, stećci mogu datirati u razvijeni srednji vijek (XIV i XV stoljeće). Ključne riječi: stećci, Mramorje, Bektića brdo, Bektići, Srebrenica

Julije Balović, PRATICHAE SCHRIVANESCHAE, Venezia, 1693., Split: Državni arhiv u Splitu, 2004., 112 str. (Ljerka Simunković, priredila)

2006

Predmet ovoga djela je pomorski priručnik Pratichae schrivaneschae pomorca i pisca Julija Balovića (1672Balovića ( .-1727.) .) roñenog u Perastu, tada posjedu Mletačke Republike, danas u Crnoj Gori, potomka ugledne peraške pomorske obitelji albanskog podrijetla. U vrijeme mira obnašao je službu suca, a u vrijeme rata dužnosti brodskog pisara i zapovjednika, sudjelujući u mnogim pomorskim bitkama protiv pirata i Turaka. Osim navedenog djela, Balović je pisac poznate Peraške kronike na talijanskom jeziku u kojoj je opisao dogañaje od 1541. do 1658. godine, te zbirki narodnih pjesama jadranskoga primorja na hrvatskom jeziku. Uvodni dio čini prolog Gabriela Cavazzija, ravnatelja Instituta za istraživanje picenske pomorske povijesti (str. 6.-9.), napomena prireñivačice Ljerke Simunković (str. 10.-11.) te opsežna uvodna studija pisana usporedo hrvatskim i talijanskim jezikom (str. 12.-44.). Uvodna studija sadrži povijesni kontekst nastanka priručnika, podatke o Boki kotorskoj u 17. i 18. st, o pomorsko-trgovačkim obiteljima značajnim u jadranskoj pomorskoj trgovini (posebice o obitelji Balović), višestoljetnoj tradiciji pomorskih škola u Boki kotorskoj itd. Autorica ističe dva čimbenika koja su pomogla procvatu obalnih gradova Boke kotorske: premještanje središta svjetske trgovine na Mediteran, te naseljavanje alžirskih pirata u Ulcinju. Perast je postao granična zona gdje je bilo moguće organizirati trgovinu izmeñu Istoka i Venecije, kao i mletačka utvrda protiv Turaka i pirata. Brodski pisar je osoba javnopravnog karaktera koja je obzirom na rijetku pismenost toga doba najčešće bila jedina pismena osoba na brodu, pa je stoga uživao razumljiv ugled. Svi upisi u službene brodske knjige imali su javnu vjeru (fidem publicam), pa je brodski pisar, poput notara na kopnu, persona credibilis (osoba javne vjere). Svi brodovi nosivosti preko četrdeset vagana, bili su obvezni imati brodskog pisara. Primarna je dužnost brodskog pisara bila da zapiše svu robu na brodu te da tri dana nakon isplovljavanja svakom pojedinom vlasniku robe predoči popis roba koje su za račun svakoga od njih primljene na brod. O značaju osobe brodskog pisara na brodu govori stara mornarska izreka: "Na brodu je zapovjednik Bog, a pisar njegov prorok". Na kraju uvodne cjeline nalazi se popis izvora i literature (str. 42.-44.). Centralni dio rada (str. 53.-106.) posvećen je dvama rukopisima pod istim naslovom, od kojih prvi rukopis A iz 1693. godine (pohranjen u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici) ima 117 listova i sadrži različita pisma koja su trebala poslužiti kao predložak brodskim pisarima mletačkih trgovačkih i ratnih brodova u njihovim svakodnevnim aktivnostima pisanja različith pismena (pomorskih ugovora, brodskih isprava itd). Priručnik takoñer sadrži: slova različitih pisama (latinička, grčka, glagoljička, slova bosanske i srpske ćirilice), brojeve (rimske,

Kornelija Minichreiter, Zorko Marković, Zaštitna istraživanja na trasi autoceste Slavonika prapovijesnog, rano i kasnosrednjovjekovnog naselja Bentež kod Beketinaca 2007. i 2008.g., Annales Instituti archaeologici V 2009, 27-32

Zaštitna istraživanja na trasi autoceste Slavonica prapovi-jesnog, rano i kasnosrednjovjekovnog naselja Bentež kod Beketinaca 2007. i 2008. g. Slavonica Motorway Route – Rescue Excavations of the Pre-historic, Early and Late Medieval Bentež Settlement near Beketinci in 2007 and 2008 Kornelija Minichreiter Zorko Marković Primljeno/Received: 16. 03. 2009. Prihvaćeno/Accepted: 22. 05. 2009. Institut za arheologiju iz Zagreba proveo je zaštitna arheološka istraživanja na trasi međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče, koja pod imenom Slavonica Hrvatskom ide od Belog Manastira preko Osijeka do Svilaja. Na dionici Osijek – Đakovo istražen je lokalitet AN 18, na zemljištu Bentež kod Beketinaca. Tijekom 2007. i 2008. g. otkriveni su ostaci tri naselja: prapovijesnog naselja lasinjske kulture (oko 4 000 g. prije Krista), ranosrednjovjekovnog naselja (od 9. do 11. st.) i kasnosred-njovjekovnog naselja (od 14. do početka 16 Na trasi međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče, koja se u Hrvatskoj...

Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 39, No. 1 / Cotnributions of Institute of Archaeology in Zagreb, Vol. 39, No. 1, 2022

Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main

Prilog proučavanju rudarstva u srednjovjekovnoj Slavoniji

1998

Autor analizira dva dokumenta, iz vremena vladavine kralja Bele IV., o posjedima dodije ljenim templarima. Na osnovu podataka iz tih dokumenata nastoji utvrditi jesu li možda postojali rudnici zlata i srebra na zemljama koje se spominju u tim dokumentima. Pri tom konzultira I postojeću malobrojnu literaturu. ' Item vitra Drawas concessimus eidem domui terram Petriz, exemtam de Comitatu de Posoga; sed si auri fodina fuerit ibi inuenta, eximius frater noster Colomanus Rex, et Dux totius Sclauoniae, debet habere quintam partem eiusdem terrae; si forte auri fodina cessaret, videlicet qoud non inueniretur ibi aurum, debet illa quinta pars restitui domui prius dictae; si vero inueniretur aurum et argentum in iilis quatour partibus eiusdem terrae, quae