Teorije rešavanja sukoba Džona Bartona i Edvarda Azara - Ljudske potrebe i mir (original) (raw)

POSTOSMANSKI ORIJENT: od fragmentacije do asabijaha s osvrtom na arapsko-izraelski sukob

Europske studije, 2016

Prvi svjetski rat donio je korjenit društveni preustroj na područja Bliskog istoga koja su od 1517. bila dijelom Osmanskoga Carstva. Predmet ovoga članka jedna je od najvažnijih promjena koje su obilježile razdoblje između početka Velikog rata i današnjega vremena, a to je fragmentacija arapskih političkih, ideoloških, vojnih i religijskih aktera. Budući da je ta fragmentacija, osim procesa stvaranja nacija i prodiranja različitih ideologija, u određenoj mjeri rezultat arapsko-izra-elskog sukoba, u članku je opisan utjecaj pluralnosti arapskih političkih aktera na dinamiku odnosa između Arapa i Izraelaca. Kroz prizmu arapsko-izraelskog sukoba, u članku su prikazani neki trendovi u suvremenim bliskoistočnim pro-cesima vezanima uz isprepletenost religije islama i politike, te se ukazuje na njihovu relevantnost u kontekstu nastanka Islamske države, ambicije obnove kalifata i eshatološke vizije ponovne defragmentacije islamskoga svijeta kroz reaktualizaciju koncepta asabijaha.

Milan Žugelj i Andrija Hebrang u dokumentima beogradskog Gestapa i UDBE

Zbornik Janković, 2020

U historiografiji dosad nije poklonjena veća pažnja Milanu Žugelju, poznaniku i suborcu Andrije Hebranga u komunističkom pokretu, a po gestapovskim i udbinim dokumentima sudeći i čovjeku čija je smrt uzrokovana bliskom povezanošću s Hebrangom. Milan Žugelj je dva puta uhićen zbog Andrije Hebranga: prvi put 1942., kada je Hebrang u ustaškom zatvoru njega označio kao svog obavještajnog informatora u Beču i drugi put 1948., kada je Žugelj uhićen zbog sumnje da su Hebrang i on zajedno pristali na rad za gestapovske i ustaške organe. Baš zbog toga smo se odlučili za objavljivanje 19 dokumenata: 16 gestapovskih i 3 udbina, koji su primarna građa za rasvjetljavanje djelovanja Andrije Hebanga i Milana Žugelja; od tih 19 dokumenata su dosad samo dva bila objavljena (u knjizi M. Milatovića o Hebrangu, 1952), ali i ta dva u obliku faksimila, bez navođenja arhivskog izvora.

“Kondicionalna istina” – esej kao književni žanr

2014

Rad se bavi određenjem eseja kao književne vrste; u djelima teoreticara koji su pisali o eseju (Adorno, Epstejn, Solar, Glaudes i Louette i dr.) nas-toje se istaknuti mjesta koja upucuju na specificnu strukturu esejistickoga diskursa te njegov odnos prema književnim žanrovima s jedne i filozofiji s druge strane. Propituje se odnos eseja i retorike, nacin na koji esej ujedno negira i obnavlja retoricke procedure, kao i složen odnos spram poezije. Esej se pokazuje žanrom cija je funkcija spoznajna, a rijec je o misljenju koje je uvjetovano nacinom kazivanja, odnosno stilom kao kategorijom na kojoj se temelji literarnost žanra.

Književne interpretacije strategija učenja u romanima Frankenstein i Tarzan

2019

This paper interprets the various learning strategies present in the novels of Frankenstein or Modern Prometheus and Tarzan. Emphasis is placed on learning strategies, primarily learning strategies of language acquisition and language learning, and then learning about the natural environment and knowing one's identity. There is an interesting bond that novels share with feral or wild children. The interpretation of these works was carried out through a literary, pedagogical and psychological approach.

Nasilje u Bibliji i dramatska teologija

Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, 2013

Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje danas jednostavno nije prihvatljivo. Ovaj rad propitkuje odnos kršćanstva prema onome nasilju koje je sadržano na svetopisamskim stranicama te predstavlja jedan smjer unutar teološkoga promišljanja koji još nije dovoljno poznat u hrvatskome teološkom podneblju. Prvi se dio rada bavi pitanjem nasilja u Bibliji, s posebnim osvrtom na suvremeno shvaćanje toga nasilja te predstavljanjem nekih pomalo novih načina čitanja Biblije. Prvenstveno, analiza se odnosi na čitanje francuskoga antropologa Renéa Girarda. U drugome dijelu rad ukratko predstavlja projekt dramatske teologije isusovca Raymunda Schwagera. Dramatska teologija čita povijest spasenja kao dramu kojoj je autor Bog, ali čiji likovi imaju izvjesnu dozu autonomije. Vrhunac te drame, kao i ključ kojim se ona ispravno čita u cijelosti, jest događaj Isusa Krista.

Izazovi (ne)otvorenosti : knjiga sažetaka

2018

U organizaciji Sveucilisnog racunskog centra (Srca) 11. i 12. travnja 2018. održana je strucna konferencija pod nazivom: Dani e-infrastrukture - Srce DEI 2018 sa sredisnjom temom- Izazovi (ne)otvorenosti. Konferencija je okupila vise od 300 strucnjaka koji su tijekom dva dana konferencije raspravljali prvenstveno o konceptima otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, ali i o nizu drugih zanimljivih tema. Okosnicu programa konferencije cinila su dva pozvana predavanja koja su ove godine održali strucnjaci iz Svicarske Olivier Verscheure, ravnatelj Svicarskoga centra za znanost o podacima (Swiss Data Science Center) i Ann Harding, iz fondacije SWITCH koja je svicarska nacionalna i istraživacka mreža (NREN - National research and education network) te ujedno i koordinator svicarske AAI federacije. U dva dana u okviru tematskih blokova održano je 39 predavanja i jedna rasprava vezana uz ne(otvorenost) digitalnih repozitorija u akademskoj zajednici. Kroz nekoliko je predavanja predstavl...