Gržina, Hrvoje. Semiotička analiza mediju stripa svojstvenih vizualnih elemenata u Alanu Fordu Maxa Bunkera i Magnusa. Medijske studije, 5(2014), 19–34. (original) (raw)
Related papers
Pitanje žanra u stripu na primjeru Andrije Maurovića
Libri et liberi
U ovom prilogu naglasak je na definiranju stripa i na problematizaciji tema i žanrova u tom mediju na primjeru opusa Andrije Maurovića. Semiotički gledano, strip razvija drugačiji tip tekstualnosti od tradicionalnoga književnoga teksta jer u procesu formiranja značenja paralelno uključuje vizualnu i verbalnu sastavnicu svojega diskursa. Također, primjeri odabranih Maurovićevih naslova i njihov tematsko-žanrovski presjek implicitno vode u smjeru prihvaćenoga književnoteorijskoga zaključka o relacijskom karakteru pojma žanra i subverzivnom karakteru umjetnosti. S obzirom na složenu evoluciju stripske umjetnosti, u prilogu se okvirno raspravlja i o umjetničkim medijima i formama koje sa stripom imaju neke dodirne točke, kao što su književnost, dječja književnost, ilustrirane knjige, slikovnica, itd.
Književne interpretacije strategija učenja u romanima Frankenstein i Tarzan
2019
This paper interprets the various learning strategies present in the novels of Frankenstein or Modern Prometheus and Tarzan. Emphasis is placed on learning strategies, primarily learning strategies of language acquisition and language learning, and then learning about the natural environment and knowing one's identity. There is an interesting bond that novels share with feral or wild children. The interpretation of these works was carried out through a literary, pedagogical and psychological approach.
Redukcija U Fenomenologiji I Slikarstvu
Gff, 2017
The article establishes a premise that the artist differs from a philosopher in that he is by the very nature of his work already in the plain of experience of the phenomenological reduction. Starting with the methodological assumptions of phenomenology, which value above all the departure from the boundaries of mundane philosophy, the author points out that modern art finds the notions of holding onto in any form the reproduction of existing reality very foreign. The second part of the article analyses the philosophical insights which interpret modern painting as the spontaneous negation of the natural attitude. The representation of the transformation of the term of abstraction additionally illuminates the relationship between of phenomenology and modern art. Departing from the expressly negative and the affirmation of the positive meanings of abstraction come from the fundamental change in the relation towards the existing world. If for phenomenology abstracting means practicing ...
Vanda Ladović (1929.–2017.) Izložbe i bibliografija Vande Ladović
Peristil
Željka Kolveshi Muzej grada Zagreba Vanda Ladović (1929.-2017.) "Moj muzej" riječi su Vande Ladović koje je izgovarala uvijek kada bi govorila o Muzeju grada Zagreba, muzeju u kojem je provela cijeli radni vijek kao uvažena kustosica, viša kustosica i muzejska savjetnica. Iste riječi ponovila je i 2002. godine u intervjuu za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca koji je sniman deset godina nakon njezina odlaska u mirovinu 1992. godine. Vanda Ladović rođena je u Zagrebu, u Zagrebu je umrla. Tu je završila gimnaziju, upisala studij arhitekture, promijenila izbor nakon dvije godine i upisala studij povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1957. godine. Već u jesen te godine, na fotografiji svečanog primanja kolektiva Muzeja grada Zagreba u povodu 50. obljetnice muzeja kod gradonačelnika Većeslava Holjevca u salonu gradske palače Dverce, u drugom redu slijeva, vidi se mlada, gotovo sramežljivog osmjeha, Vanda Brezinščak (28 godina), netom zaposlena kao honorarna službenica, buduća kustosica, u društvu tadašnje osmeročlane ekipe muzeja. Nakon deset godina, na fotografiji s otvorenja jedne izložbe kamera je zabilježila Vandu Ladović, sigurnu, apartnu kustosicu, iza koje je tada već bio zavidan broj izložbi koje je realizirala samostalno ili u suradnji s kolegama iz muzeja. Nakon dvadeset godina, 1977., Vanda je autorica muzeološke koncepcije i scenarija završenoga novog stalnog postava Muzeja grada Zagreba na što je bila najviše ponosna u svojem profesionalnom radu-interpretacijski i prezentacijski u potpunosti je odgovarao muzeološkom standardu tadašnjih suvremenih muzeja.
Autorska poetika u dugometražnim filmovima redatelja Davida Lyncha
2017
The paper attempts to explain authorial poetics in feature films of director David Lynch. The term authorial poetics implies characteristics and scope of Lynch's work which include filmic and historical context, artistic intertext, technical and thematic aspect of his authorial style. In this paper Lynch is considered the principal author of his films. His creative freedom is evidenced by the production conditions of his films. The contextualisaton of Lynch's work highlights possible ties with New Hollywood and sketches the development of his career from the study of fine arts to his affirmation as a film author. The intertextuality of Lynch's films is explored in relation to surrealism, film genres (melodrama, crime film, horror), his painting
JEZIK, KNJIŽEVNOST, ALTERNATIVE/LANGUAGE, LITERATURE, ALTERNATIVES - Jezička istraživanja
This paper studies the cognitive semantics’ concepts of grounding (Coulson & Oakley 2005) and grounding levels (multi-level grounded semantics – Antović 2016, 2017) as an alternative in studying humorous aspects in chosen short stories from Italo Calvino’s Cosmicomics collection. Calvino’s stories were chosen because of the radical difference between the alethic limits of their storyworlds and our real world. Since the immersion into the storyworld (Ryan 2001) necessarily includes following the principle of minimal departure (Ryan 1991), in the case of Calvino’s stories this process will be marked by the reader’s permanent attempts to follow the blend logic (which is recognized as pivotal for a text) and the frustration of those attempts due to the impossibility not to rely on different levels of experience levels in the process of semiosis. Our thesis states that this “fallout” from the blend logic will mean that the processes of completion and elaboration of a conceptual integrati...
The Symbolism of the Characters in the Play Vučjak by Miroslav Krleža
2018
Temeljni je zadatak ovoga rada istražiti složeni svijet simbolike likova u jednoj od najvažnijih Krležinih drama, drami Vučjak. Simbolika likova raščlanjuje se u kontekstu povijesnih događanja te za Krležu karakterističnom, biblijskom kontekstu. Drama Vučjak smješta se u ciklus prijelaznih drama, pa je jedan od zadataka argumentirati, u odnosu na Krležino stvaralaštvo u cjelini, sintagmu prijelazna drama. Usto, dana je i kratka povijest nastanka djela: od prvotne ideje za roman Zeleni barjak do konačnog oblika s promijenjenim krajem. Tako je lik Krešimira Horvata simbol hrvatskog naroda nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, dok su likovi Eve, Marijane i Lazara biblijski motivirani