Čovek - instrument - zvuk: Aspekti razvoja svirale u Srbiji (original) (raw)

Ko Ima Pravo Da Igra? Ometenost I Estetika Egzistencije

ГОДИШЊАК ФИЛОЗОФСКОГ ФАКУЛТЕТА У НОВОМ САДУ, 2015

Članak istražuje odnos između osoba s ometenošću i pozorišta polazeći od rada Udruženja Per-Art. U prvom delu rada autor naglašava da moderno sazrevanje društvene solidarnosti s osobama s ometenošću nije imalo za rezultat njihovu veću, nego manju prisutnost u likovnim umetnostima. Nakon pokazivanja da se prisustvo osoba s ometenošću na platnu vekovima svodilo na mehanizam zahvaljujući kojem se osnaživala svakidašnja svest o »zajedničkom«, i uvežbavala se da s lakoćom odbacuje sve što odstupa od društveno usvojenih normi, autor analizira posebnosti inkluzivnih gestova na savremenoj pozornišnoj sceni. Za razliku od uvođenja pojedinačnih likova s ometenošću u konvencionalne predstave, autor ističe da svakidašnji režim brige osobe s ometenošću prepoznaje kao objekte o kojima se moraju pobrinuti drugi, dok im uslovi grupnog umetničkog rada omogućavaju da iskroje vlastiti lik tako da se, što je najvažnije, ne oslanjaju na predstave i očekivanja drugih. U drugom delu rada autor sučeljava F...

Sadržajna obrada glazbe – stanje i mogućnosti

2015

U sadržajnoj obradi glazbene građe razlikuje se obrada publikacija o glazbi te glazbene građe u užem smislu riječi koja se odnosi na tiskane i rukopisne note te zvučnu glazbenu građu. U radu se izlaže praksa klasifikacije i predmetne obrade glazbene građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te se razmatra osnovna problematika s kojom se susreću glazbeni knjižničari. Završni dio rada pregled je novih mogućnosti sadržajnog pretraživanja glazbe koje se otvaraju pojavom novih tehnologija i sustava te glazbe u digitalnom obliku.

Promene u broju i osnovnim karakteristikama obudovelih u Srbiji (1980-2016)

2018

Povećanje udela obudovelih uobičajeni je pratilac odmaklog starenja stanovništva. Srbija se sa stopom obudovelosti od 11,7% 2011. godine nalazi pri samom evropskom vrhu, a stopa obudovelosti muškaraca (5,2%) najveća je u Evropi. U radu se istražuje obudovelost u Srbiji u periodu 1980-2016. Osnovni cilj rada je deskripcija trendova i karakteristika udovištva u posmatranom razdoblju. Rad je prvenstveno zasnovan na analizi do sada neobjavljenih podataka popisa stanovništva (između 1981. i 2011) i vitalne statistike (1980-2016). U posmatranom periodu je utvrđeno kontinuirano povećanje broja udovaca i udovica i njihovog udela u ukupnom stanovništvu. Uočene su specifičnosti u starosnoj i polnoj strukturi obudovelih. Više od 4/5 obudovelih je starije od 60 godina, a vrednosti svih pokazatelja obudovelosti su tri ili četiri puta veće kod žena. Sagledan je i nupcijalitet obudovelih u smislu sve ređeg sklapanja ponovnog braka i smanjenja rodnih razlika. Analizirana je obrazovna struktura obud...

Revitalizacija i prezentacija crkvenog pučkog (glagoljaškog) pjevanja na primjeru manifestacije "Puče moj" u Zatonu kod Šibenika

2014

Sažetak: Jedna od značajnih tradicija koju baštini prostor porječja rijeke Krke je i crkveno pučko (glagoljaško) pjevanje. Glagoljaško je pjevanje posebno slavensko, hrvatsko pučko crkveno pjevanje zapadne (rimske) liturgije, koje se razvilo u hrvatskim primorskim krajevima od Istre do južne Dalmacije uključujući otoke. U širem je smislu glagoljaško pjevanje cjelokupno liturgijsko, paraliturgijsko i nabožno pjevanje svećenika i laika (solista i skupina) proizišlo iz crkvenog pjevanja na crkvenoslavenskom jeziku koje već u srednjem vijeku uključuje i crkveno pjevanje na živom narodnom hrvatskom jeziku. Paralelno s time, i napjevi glagoljaškog pjevanja poprimali su značajke svjetovne vokalne tradicijske glazbe pojedinih lokaliteta i regija-u slučaju porječja Krke i vlaško u unutrašnjosti i bodulsko na priobalju i otocima. Povijesna zbivanja (ratovi, društvena uređenja), crkvena politika (II. vatikanski koncil), rodne promjene (muški pivači vs. žene pivačice) u 20. stoljeću doveli su do značajnih promjena (repertoar, načini izvedbe, tonski odnosi) u glazbenoj praksi crkvenog pučkog pjevanja, stoga je jedan od osnovnih modela čuvanja baštine postao njegovo prezentiranje u formi javnog nastupa (tematski koncerti, smotre). Na primjeru jedne od najdugovječnijih smotra na ovom području (Puče moj) koja se već 19 godina održava u Zatonu kod Šibenika autor analizira sadašnje stanje crkvenog pučkog pjevanja na području porječja Krke. Ključne riječi: etnomuzikologija, crkveno pučko pjevanje, glagoljaško pjevanje, festivali tradicijske glazbe, tradicijska glazba Dalmacije U spektru glazbenih fenomena čija javna glazbena praksa nije (medijski) aktualna i široj javnosti lako dostupna i poznata, nalazi se i fenomen crkvenog pučkog pjevanja. Njegova neaktualnost i nedostupnost široj javnosti, koja se u posljednjih dvadesetak godina procesima revitalizacije i javne prezentacije nastoji približiti široj publici, temom je ovog rada. Iako se u ovom slučaju radi o mar-263-284 brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

Stavovi građana centralnog dela Srbije prema uticaju doseljenika na tradiciju i kulturu njihove lokalne zajednice

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes, 2015

Od kraja prošlog veka do danas u Srbiji se povećava broj imigranata koji pristižu sa više strana. Prvenstveno, reč je o prisilno raseljenom stanovništvu sa teritorije bivše Jugoslavije, koji su se i više od dve decenije nakon završenih sukoba i relativne normalizacije odnosa, još uvek zadržali na srpskoj teritoriji. Dalje, izuzetno je povećan i broj tražilaca azila kao i drugih iregularnih migranata. S obzirom da demografske projekcije i iskustva bivših socijalističkih zemalja ukazuju da je u narednih nekoliko decenija realno očekivati migracionu tranziciju u smeru imigracije, a posebno sa formalnim članstvom u EU, čini se da je potrebna veća vizibilizacija ovog fenomena kako bi se išlo u susret ovim društvenim promenama. Cilj ovog rada jeste da uz osvrt na geopolitički položaj Srbije i dugoročne prognoze u pogledu imigracije, pruži pregled stavova građana Srbije prema doseljenicima, naročito u odnosu na njihov uticaj na lokalnu kulturu, običaje i svakodnevicu. Podaci koji su izneseni i analizirani prikupljeni su anketnim istraživanjem koje je Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, obavio tokom 2013. godine. U radu se pored stavova domicilnog stanovništva o uticaju doseljenika, analizira i njihovo mišljenje o uticaju stranaca na kulturu i svakodnevni život u njihovim lokalnim sredinama. KLJUČNE REČI: Srbija, migracija, doseljenici, kultura, tradicija UVOD Od kraja prošlog veka do danas u Srbiji se iz godine u godinu povećava broj imigranata koji pristižu sa više strana (Bobić, 2013b). Na prvom mestu, reč je o 617.728 izbeglih i drugih ratom ugroženih lica, koliko ih je