DIPLOMSKI RAD MATIČNE KNJIGE ŽUPE TRŽIŠČE 1850. 1900. (original) (raw)

Rad nam donosi analizirane i obrađene demografske promjene u razdoblju od 1850 - 1900 godine župe Tržišće. Putem njim možemo vidjeti koji su gospodarski, socialni i politički čimbenici imali glavnu ulogu na utjecaj stanovništva tako malog mjesta. Bavila sam se sezonskim i godišnjim kretanjem rođenja donjela rezultate o trenucima začeča, a sve to pratila sam analizirajuči matične knjige. Matična knjiga krštenih donosi nam 3366 rođene djece te upise njihovih roditelja, kumova babica i župnika koji je odradio obrad. Kroz 50 godina prikazuje nam porast nataliteta a pred kraj i njegovu stagnaciju. Knjige su najbolji prikaz djece rođene van braka, mrtvorođene, krštene u sili, rođenih blizanaca i trojki. Proučavanjem se također može zapisati zanimanje samohrane majke, da li je udovica, ili preudana itd. Na temelju podataka iz matične knjige došla sam do podataka starosne dobi ulaska u brak, također sam mogla dobiti analizu i vidjeti jedu li se starije žene udavale za mlađe muškarce, .U razdoblju od 1850. do 1900. godine u župi Tržišče brak je sklopilo 1260 ljudi. Prema analizi možemo vidjeti da ih je najviše sklapalo brak u siječnju, veljači i studenom, a nitko nije sklapao brak u prosincu. Izraženo u postocima čak 44% njih sklopilo je brak u veljači, 13% u siječnju i 12.5 % u studenom. Prema analizi najčešća dob ulaska u brak za muškarca bila je od 24 do 29 godina, a za žene 20 do 24 godina. Od ukupnog broja žena njih 630 koje su ušle u brak 216 bila je u dobi između 20 i 24 godina, što je 34.28%, kod muškaraca je ta brojka bila nešto manja. Analizom sam došla do podataka da je od pri ulasku u brak 181 muškaraca od njih 630 bilo staro med 25 do 29 godina što je 28.73 Matičnom knjigom umrlih utvrdila sam da su najčešće umirala djeca mlađa od 10 godina, što je bilo uvjetovano hladnim mjesecima i raznim bolestima kojima nije bilo lijeka, a djeca su im izrazito bila podložna. Prosječna starosna dob umiranja bila je od 60. do70. godine, ne uzimajući u obzir smrt osoba mlađih od 10 godina. Djeca su zbog svog slabog imunološkog sustava i zbog loših higijenskih uvjeta bila podložna virusnim infekcijama koje su prouzrokovale stvaranje raznih bolesti sa smrtnim posljedicama. Mnogo je djece umrlo prije negoli su doživjeli godinu, a mnogi čak ni mjesec dana. Brojka djece umrle u dobi do 10 godina je veoma visoka. Od ukupnog broja umrlih (2748) u razdoblju 1850. – 1900., čak 1126 umrlih bila su djeca mlađa od 10 godina. U postocima je taj broj 40,97 %. Svim tim proučavanjem može se stvori dobar opći dojam o društvenoj, gospodarskoj a na kraju krajeva i ekonomskoj situaciji kojem je stanovništvo bilo podlegnuto.