Prezentacija zbornika Nikoli Jakšiću u čast u Rabu (original) (raw)
Related papers
Željko Mardešić - svjedok dvadesetoga stoljeća
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 2006
Mnogi misle da za poznavanje osobe nije bitno poznavati njegovu biografiju. Kažu, dovoljno je poznavati osobu na izravan, neposredan način. To je točno. Nema ništa dragocjenije nego poznavati osobu kroz susrete, kroz zajedničko bivanje, rad, smijeh i žalost, kroz život. No, često se, susrećući ljude u određenom životnom razdoblju i upoznajući njihovu osebujnu osobnost, pitamo gdje su i kako te osobe oblikovane, što ih je učinilo takvima kakve jesu. I premda znamo da ljudski duh posjeduje neizmjernu snagu, koja mu omogućuje da se iskaže i oblikuje onkraj svakog očekivanja i izvan svih socio-kulturoloških spona, njegov duh i njegov život oblikuje mnoštvo ljudi, susreta, podneblja, događaja. Čovjekova se stvarnost u svoj složenosti otkriva kao jednostavno tkanje prelijepe tkanice od mnoštva raznobojnih vlakana. To je ono što nazivamo biografijom jedne osobe. Obično riječ biografija izaziva nemalu odbojnost jer se čini da je riječ o službenom izvješću o nečijemu životnom putu ili pokušaju nedostatne objektivizacije svega onoga što čovjek jest. Ili se čini kako je riječ o književnome rodu koji je, premda već prisutan u davnim vremenima, postao popularnim i unosnim u naše vrijeme. Biografije i autobiografije pišu se po narudžbi i s točno određenom svrhom. Unatoč svemu tomu biografija jednoga čovjeka nešto je nemjerljivo. Onaje poput autokarte koja nam pokazuje pravi put i usmjerava nas kada se izgubimo. Čovjek je sazdan i od svoje vlastite biografije koja se isprepleće s mnoštvom drugih biografija.
Nikola (1673-1674) “komunsko dijete”
Anali Zavoda Za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti U Dubrovniku, 2011
SAŽETAK: Na temelju zapisa Kaznenog suda, poslovnih knjiga Hospitala milo srđa i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku rekonstru iraju se okolnosti života i smrti jednog štićenika dubrovačkog nahodišta. Na silna smrt i proces koji je uslijedio stavljaju se u kontekst obiteljskog nasilja i demografskih prilika u desetljeću neposredno nakon velikog potresa. Razmatra se odnos dojilja i povjerenih im nahoda te odnos vlasti prema zločinu počinjenu nad pripadnikom jedne marginalne skupine. Uvod Poniranje u prošlost izazovan je pothvat, osobito kada se radi o istraživanju djece koja se "rijetko vide i čuju u izvorima pa su za povjesničare najopskurnija društvena skupina". 1 Za Nikolu, dvije su tragične okolnosti učinile pisani trag njegova postojanja dubljim i trajnijim: prvo što je bio napušten i drugo što je svoj kratki život skončao nasilnom smrću. Matične knjige, koje su inače prvorazredni izvor za proučavanje povijesti stanovništva, osobito onih slojeva i pojedinaca koji svojim marginalnim društvenim položajem izmiču notarskim zapisima jer, primjerice, ništa nemaju i ništa ne nasljeđuju ili pak spadaju u onu većinu koja nikada nije zabilježena u spisima kriminalnih sudova, o dječačiću Rina Kralj-Brassard, asistentica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,
Historijski pogledi, 2019
PRIKAZ/REVIEW Damir Bošnjaković, TOJŠIĆI OD SREDNJEG VIJEKA DO 1958. GODINE, Knjiga Prva, Arhiv Tuzlanskog kantona, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, JU Bosanski kulturni centar "Alija Izetbegović" Kalesija, Tuzla 2018, 189 str.