Naselje mladjeg kamenog doba u Bresnici kod Prokuplja (original) (raw)
Related papers
Grobni humak iz ranoga brončanog doba u Podvršju
Radovi. Razdio povijesnih znanosti
U ovom radu daje se izvještaj o istraživanju i obrada građe jednoga grobnog humka iz ranoga brončanog doba, zvanoga Mala glavica, smještenog na kosi Matakov brig u selu Podvršje, sjev. ist. od Kadra, blizu jedne brončnodobne gradine zvane Mali Šibenik. Humak je istražen u okviru praktičnoga terenskoga rada studenata arheologije Filozofskoga fakulteta u Zadru 1986. godine. Imao je promjer 14x15 m I visinu 0,70 m, jer je dosta oštećen odnošenjem kamenja. Sastojao se od zemlje i kamenja. Bio je izgrađen tako što je najprije obzidom od kamenja označen krug promjera oko 10 m koji je zatim ispunjen čistom zemljom crvenicom debljine oko 20—30 om i na im podlogu polagani ostaci spaljenih pokojnika, pa pokriveni naslagom kamenja i zemlje, prvotne visine oko 1,5—2 m. U humku su otkrivena 4 oštećena groba s ostacima spaljenih pokojnika, od kojih su tri bez grobne škrinje, a jedan sa škrinjom od neobrađenoga kamenja. Od prilogu u jednom grobu nađen je samo I zub psa. Međutim, veća količina grad...
Predajno u Došenovoj Jeci planine (1767)
Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 2021
Based on his two works Jeka planine (1767) and Aždaja sedmoglava (1768) secular priest Vid Došen (1719 or 1720–1778) is in Croatian literary historiography attributed as a religious and enlightenment writer. In Jeka planine Došen defends Matija Antun Relković after the first issue of Satire iliti divji čovik (Dresden, 1762). The main interest of this work is focused on Došen’s sharp critique of the legendary in Jeka planine, in which we recognize his enlightenment motivation, but also a continuation of a long tradition of Catholic renewal from the previous century. Svjetovni svećenik Vid Došen (1719. ili 1720–1778) u hrvatskoj je književnoj historiografiji, na temelju svojih dvaju djela Jeka planine (1767) i Aždaja sedmoglava (1768), atribuiran kao vjerski i prosvjetiteljski pisac. Jeka planine Došenova je obrana Matije Antuna Relkovića nakon prvoga izdanja Satira iliti divjeg čovika (Dresden, 1762). Središnji je interes ovoga rada usmjeren na Došenovu oštru kritiku predajnoga u Jeci planine u čemu se prepoznaje njegovo prosvjetiteljsko djelovanje, ali ujedno i nastavljanje na dugu tradiciju djela katoličke obnove iz prethodnoga stoljeća.
Nikola (1673-1674) “komunsko dijete”
Anali Zavoda Za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti U Dubrovniku, 2011
SAŽETAK: Na temelju zapisa Kaznenog suda, poslovnih knjiga Hospitala milo srđa i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku rekonstru iraju se okolnosti života i smrti jednog štićenika dubrovačkog nahodišta. Na silna smrt i proces koji je uslijedio stavljaju se u kontekst obiteljskog nasilja i demografskih prilika u desetljeću neposredno nakon velikog potresa. Razmatra se odnos dojilja i povjerenih im nahoda te odnos vlasti prema zločinu počinjenu nad pripadnikom jedne marginalne skupine. Uvod Poniranje u prošlost izazovan je pothvat, osobito kada se radi o istraživanju djece koja se "rijetko vide i čuju u izvorima pa su za povjesničare najopskurnija društvena skupina". 1 Za Nikolu, dvije su tragične okolnosti učinile pisani trag njegova postojanja dubljim i trajnijim: prvo što je bio napušten i drugo što je svoj kratki život skončao nasilnom smrću. Matične knjige, koje su inače prvorazredni izvor za proučavanje povijesti stanovništva, osobito onih slojeva i pojedinaca koji svojim marginalnim društvenim položajem izmiču notarskim zapisima jer, primjerice, ništa nemaju i ništa ne nasljeđuju ili pak spadaju u onu većinu koja nikada nije zabilježena u spisima kriminalnih sudova, o dječačiću Rina Kralj-Brassard, asistentica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,
Istraživanje Srednjovjekovnih Nalazišta U Korlatu Kod Benkovca
Starohrvatska Prosvjeta, 2007
Izvješćuje se o rezultatima arheoloških istraživanja srednjovjekovnih nalazišta koja je Arheološki muzej u Za dru proveo od 1997. do 2003. godine na području sela Korlata kod Benkovca. Istraživano je ranohrvatsko groblje koje se nalazi sjeveroistočno od crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, kao i recentno groblje uz stariji prilazni put toj crkvi smještenoj na glavici brdašca. Izvodila su se revizijska istraživanja ostataka crkve sv. Nediljice, te istraživanja groblja oko nje. Pokusna istraživanja provedena su na Bašića zemlji, gdje se nalazi srednjovjekovno groblje, te oko crkve sv. Jeronima (sv. Jere), porušene u Domovinskom ratu. U ruševinama oko crkve sv. Jeronima pronađen je veći broj ulomaka srednjovjekovnoga crkvenog namještaja, što indicira postojanje ranijega, srednjovjekovnog sakralnog objekta (na istome mjestu ili u neposrednoj blizini). Sadašnja crkva sv. Jeronima nastala je, kako je ovim istraži vanjima ustanovljeno, na mjestu jednoga rimskoga gospodarskog sklopa, čiji se ostaci još pružaju južno i jugoi stočno od crkve.
Nekropole sa stećcima na lokalitetu Mramorje/Bektića brdo u naselju Bektići, Srebrenica
Bastina sjeveroistocne Bosne
Apstrakt: Ovim radom obuhvaćen je historijski okvir, tehničko i foto snimanje stećaka na lokalitetu Mramorje/Bektića brdo u naselju Bektići, općina Srebrenica. Analiza nadgrobnika na terenu omogućila je prikupljanje osnovnih podataka o spomenicima. Oblik nadgrobnika i zastupljenost ukrasa najčešće ovise od vremena u kojem su nastali. Tako se na osnovi zastupljenih formi stećaka i nišana te evidentiranih ukrasa na njima, stećci mogu datirati u razvijeni srednji vijek (XIV i XV stoljeće). Ključne riječi: stećci, Mramorje, Bektića brdo, Bektići, Srebrenica
Ranosrednjovjekovna bojna sjekira iz Marinbroda (Banovina)
2010
UDK 904: 739.72 Izvorni znanstveni rad U radu je obra|ena ranosrednjovjekovna bojna sjekira koja je na|ena u koritu rijeke Gline kod Marinbroda na Banovini. @eljezna bojna uska sjekira ima duga~ko, blago prema dolje povijeno sje~ivo s jedne strane i produ`etak za udaranje s druge strane nasada. Sli~ne sjekire pojavljuju se u avarodobnim grobovima i grobovima 9. i 10. stolje}a diljem Karpatske kotline. S obzirom na mjesto nalaza ona pripada avarskom miljeu. Rije~je o jednom od najju`nijih nalaza toga tipa oru`ja u Panonskoj nizini.
Annales Instituti Archaeologici, 2011
Ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja obavila je tijekom 2009. g., na zemljištima planirane izgradnje trase brze ceste Našice -Pleternica -Lužani u dužini od 62 km, evidenciju 31 arheološkog lokaliteta iz prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih razdoblja. Trasa brze ceste prolazi preko 23 preventivno zaštićena arheološka lokaliteta, a novo je evidentirano još 8 nalazišta. Na području izgradnje akumulacija Dubovik i Breznica kod Podgorača obavljen je pregled zemljišta i evidentirana su tri arheološka lokaliteta iz prapovijesnih razdoblja. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat "Kulturno-povijesna baština", kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta i akumulacija, u kojem su propisani uvjeti izgradnje -spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine. To uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i na zemljištima planiranih akumulacija kao i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.