Gržina, Hrvoje. Album Uspomen na Zagreb Ivana Standla – prvi primjer svjetlotiska u hrvatskoj fotografiji. Arhivski vjesnik, 63(2020), 93–115. (original) (raw)
Related papers
Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2005
Vanda Ladović (1929.–2017.) Izložbe i bibliografija Vande Ladović
Peristil
Željka Kolveshi Muzej grada Zagreba Vanda Ladović (1929.-2017.) "Moj muzej" riječi su Vande Ladović koje je izgovarala uvijek kada bi govorila o Muzeju grada Zagreba, muzeju u kojem je provela cijeli radni vijek kao uvažena kustosica, viša kustosica i muzejska savjetnica. Iste riječi ponovila je i 2002. godine u intervjuu za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca koji je sniman deset godina nakon njezina odlaska u mirovinu 1992. godine. Vanda Ladović rođena je u Zagrebu, u Zagrebu je umrla. Tu je završila gimnaziju, upisala studij arhitekture, promijenila izbor nakon dvije godine i upisala studij povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1957. godine. Već u jesen te godine, na fotografiji svečanog primanja kolektiva Muzeja grada Zagreba u povodu 50. obljetnice muzeja kod gradonačelnika Većeslava Holjevca u salonu gradske palače Dverce, u drugom redu slijeva, vidi se mlada, gotovo sramežljivog osmjeha, Vanda Brezinščak (28 godina), netom zaposlena kao honorarna službenica, buduća kustosica, u društvu tadašnje osmeročlane ekipe muzeja. Nakon deset godina, na fotografiji s otvorenja jedne izložbe kamera je zabilježila Vandu Ladović, sigurnu, apartnu kustosicu, iza koje je tada već bio zavidan broj izložbi koje je realizirala samostalno ili u suradnji s kolegama iz muzeja. Nakon dvadeset godina, 1977., Vanda je autorica muzeološke koncepcije i scenarija završenoga novog stalnog postava Muzeja grada Zagreba na što je bila najviše ponosna u svojem profesionalnom radu-interpretacijski i prezentacijski u potpunosti je odgovarao muzeološkom standardu tadašnjih suvremenih muzeja.
Zagrebačka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine
Prostor Znanstveni Casopis Za Arhitekturu I Urbanizam, 2004
Novo graðenje stambena arhitektura uglovnica Zagreb Graðevinski tip zagrebaèke uglovnice Novoga graðenja nastao je poèetkom tridesetih godina 20. stoljeaea kao reprezentativna kuaea s elementima koji su bili preuzeti iz ranijih razdoblja i prilagoðeni elementima oblikovanja Novoga graðenja. Takav se naèin kompozicije zadr`ao nakon Drugoga svjetskog rata u promijenjenim ekonomskim odnosima kod oblikovanja uglovnica. The modern corner building in Zagreb has its origin in the early 1930's as a representative house with elements taken over from previous periods and adapted to design elements of Modern architecture. This type of composition was retained in corner building design after the Second Word War in new economic circumstances.
Historijska traganja, 2020
Građa je datirana u period od kraja 19. do sedamdesetih godina 20. stoljeća i doprinosi izučavanju razvoja fotografije, ističe značaj fotografije kao medija i ukazuje na pojavu fotografskih ateljea u Bosni i Hercegovini. Na osnovu podjele fotografske građe iz zaostavštine Marice Vojnović u radu se daje uvid u imena 23 fotografa i fotografska ateljea koji su djelovali na teritoriji Bosne i Hercegovine: Sarajevo, Višegrad, Visoko, Nevesinje i Zavidovići, a čije su fotografije zastupljene u zaostavštini. Među njima su poznata imena prvih sarajevskih ateljea, ali i ona manje poznata dosadašnjoj javnosti, poput imena fotografa: Grimberg, Seraphine Sperling, Cabinet Portrait i Visit Portrait, koji u Bosnu i Hercegovinu dolaze kao putujući fotografi nakon 1876. godine. U radu se skreće pažnja na prve akademske fotografe na domaćem tlu, njihovo učešće na inostranim izložbama kao pionire u dokumentarnoj, reportažnoj, umjetničkoj i filmskoj fotografiji. Fotografska građa iz zaostavštine Marice Vojnović neodvojivi je dio historije bosanskohercegovačke fotografske baštine i njen je značaj višestruk.