Efekti iščekivanja podražaja na srčanu frekvenciju u zadacima različite složenosti (original) (raw)

Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja

Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju Raspoloženje se definira kao difuzno afektivno stanje koje se najčešće doživljava kao promjena u subjektivnom doživljaju. Obično je niskoga intenziteta i dužega trajanja (Russell, 2003). Iako postoji konsenzus među autorima kako se raspoloženje najbolje ispituje mjerama samoprocjene (O′Connor, 2004), nije postignut dogovor oko broja različitih dimenzija raspoloženja ili njihovih naziva. Dvodimenzionalne strukture raspoloženja naglašavaju postojanje dviju dimenzija prema kojima se organiziraju raspoloženja (Diener i Iran-Nejad, 1986; Russell i Carroll, 1999a; Watson i Tellegen, 1985), dok višefaktorski modeli nastoje identificirati nekoliko dimenzija ili klastera. Cilj je istraživanja bio provjeriti jačinu izvora varijabiliteta dimenzija ugoda/neugoda i aktivacija unutar konstrukta raspoloženja. Listu od 88 raspoloženja ispunilo je 276 studenata raznih odjela Sveučilišta u Zadru. Na listi su trebali označiti čestinu javljanja različitih raspoloženja u posljednjih nekoliko mjeseci. Faktorskom analizom podataka dobivene su dvije različite faktorske strukture raspoloženja u zavisnosti o tipu rotacije faktorskih osi. U početku analize (nerotirana struktura) izlučen je faktor ugoda/neugoda, a nakon njega faktor aktivacije. Nakon rotacije faktorskih osi u dvodimenzionalnom prostoru, raspoloženja se raspoređuju na dimenzijama ugode i neugode, a gubi se efekt dimenzije aktivacije. Rezultati su komentirani obzirom na dva kompetitivna modela raspoloženja: Watsonov i Tellegenov (1985) koji naglašava odvojenost i nezavisnost pozitivnih i negativnih raspoloženja, te Russellov i Carrollov (1995a), koji naglašava ortogonalnost i bipolarnost dviju dimenzija raspoloženja (hedonskog tona i aktivacije).

Uticaj Srpskih Prevodnih Ekvivalenata Na Uočavanje I Kratkoročnu Retenciju Engleskih Kolokacija

Методички видици, 2020

Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita da li usmeravanje pažnje na kolokacije u novom tekstu pomoću srpskog prevodnog ekvivalenta engleske kolokacije doprinosi njihovom lakšem uočavanju u tekstu u odnosu na tehniku povezivanja ponuđenih engleskih kolokata pre obrade teksta ili čitanja i samostalnog uočavanja svih kolokacija u tekstu. Drugi cilj bio je da se ispita da li način usmeravanja pažnje na kolokacije u novom tekstu pomoću srpskog prevodnog ekvivalenta doprinosi boljoj kratkoročnoj retenciji novih kolokacija. Rezultati kvantitativnog istraživanja u kom je učestvovalo 32 ispitanika i u kom je analizirano 7 kolokacija tipa glagol imenica su pokazali da prevodni ekvivalent nema veći uticaj na uočavanje, kao ni na kratkoročnu retenciju kolokacija u odnosu na druga dva ispitivana načina.

Utjecaj Pohađanja Izvannastavnih Sportskih Aktivnosti Na Funkcionalne Sposobnosti Učenika Petog I Šestog Razreda

Sportlogia, 2020

Uzorak je činio 121 ispitanik iz petih i šestih razreda osnovnih škola grada Zadra. Provedeno je istraživanje kako bi se utvrdile razlike između učenika koji, osim tjelesnog i zdravstvenog odgoja pohađaju i neki drugi oblik izvannastavne sportske aktivnosti. Provođenjem deskriptivne analize dobili smo rezultate koji nam pokazuju da su muški učenici koji se bave izvannastavnom aktivnošću postigli 21,28% bolje prosječne rezultate od ispitanika koji se ne bave izvannastavnim aktivnostima. Ispitanice uključene u izvannastavne aktivnosti su postigle 9,16% bolje rezultate od ispitanica koje se nisu bavile izvannastavnim aktivnostima (bolji rezultati u testu za procjenu funkcionalne sposobnosti (F6 test)). Korištenjem t-testa otkrili smo da su empirijske razine značajnosti statistički značajne (p = 0,000) za sve ispitanike kod oba spola u funkcionalnim sposobnostima (F6 test). Autori mogu tvrditi da učenici koji pohađaju neke oblike izvannastavnih sportskih aktivnosti imaju bolji rezultat ...

Sportsko klađenje i druga rizična ponašanja hrvatskih srednjoškolaca

Hrvatska Revija za Rehabilitacijska Istraživanja, 2015

Sažetak: Sportsko klađenje vrlo je raširena i dostupna igra na sreću u Hrvatskoj. Novija istraživanja prevalencije kockanja mladih, koja sve više zaokupljaju interes stručnjaka u društvenim znanostima, pokazuju značajnu zastupljenost ovog ponašanja, dok teorijski modeli, ali i inozemna empirijska istraživanja, govore u prilog povezanosti kockanja s drugim oblicima rizičnog i delinkventnog ponašanja. Ciljevi ovog rada su utvrditi u kojoj mjeri se mladići u Hrvatskoj redovito klade na sportske rezultate, postoje li razlike u učestalosti klađenja s obzirom na vrstu škole i dob, te manifestiraju li oni srednjoškolci koji se redovito klade i više drugih oblika rizičnog/delinkventnog ponašanja.

Kognitivno opterećenje i eksterna reprezentacija pravila rješavanja problema "hanojskih tornjeva

Psihologijske teme, 2017

Rješavanje problema često predstavlja situaciju u kojoj su postavljeni preveliki zahtjevi na resurse radnog pamćenja. U situaciji rješavanja novih kompleksnih problema broj problemskih elemenata koji se trebaju simultano procesirati i njihova interaktivnost mogu nadići raspoloživi kapacitet radnog pamćenja. S obzirom na to da doprinosi smanjenju kognitivnog opterećenja, eksterna reprezentacija može značajno pridonijeti efikasnijem rješavanju problema. Cilj je našeg istraživanja bio ispitati efekte eksterne reprezentacije na uspješnost rješavanja i kognitivno opterećenje problema "hanojskih tornjeva". U istraživanju je sudjelovalo 30 studenata Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Sudionici su rješavali tri izomorfne varijante problema "hanojskih tornjeva", preuzete iz istraživanja Zhanga i Normana (1994). Različitim je varijantama problema variran broj eksternih pravila njegova rješavanja. Kognitivno je opterećenje utvrđeno Upitnikom kognitivno...

Ciljna orijentacija, samohendikepiranje i samoefikasnost srednjoškolaca

Sveuþilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju Cilj je ovog istraživanja bio ispitati postoji li razlika izmeÿu dviju vrsta orijentacije na izvedbu, tj. orijentacije na izvedbu i orijentacije na izbjegavanje izvedbe, te utvrditi jesu li i na koji naþin orijentacija na izvedbu i orijentacija na uþenje povezani sa samoefikasnošüu kao pozitivnim obrazovnim ishodom, samohendikepiranjem kao negativnim obrazovnim ishodom, te školskim uspjehom. U istraživanju je sudjelovalo 400 uþenika triju srednjih škola iz Zadra: gimnazije, Medicinske i Pomorske škole. Iz Skale uzoraka adaptivnog uþenja (PALS, Midgley i sur., 2000) korištena je revidirana verzija Skale uþeniþkih ciljnih orijentacija i dvije podljestvice iz Skale ponašanja, vjerovanja i stavova povezanih sa školom i to Akademska samoefikasnost i Akademsko samohendikepiranje. Faktorska analiza skale pokazala je da se ne mogu razlikovati dvije vrste orijentacije na izvedbu. Orijentacija na znanje i orijentacija na izvedbu u blagoj su korelaciji kod uþenika u sve tri škole. Orijentacija na znanje povezana je sa samoefikasnošüu u sve tri škole, a sa školskim uspjehom na uzorcima gimnazijalaca i uþenika Medicinske škole. Orijentacija na izvedbu takoÿer je povezana sa samoefikasnošüu na sva tri uzorka, ali je na uzorcima gimnazijalaca i Pomorske škole povezana i sa samohendikepiranjem. Kod gimnazijalaca sve su varijable bile znaþajno povezane sa školskim uspjehom, a kao znaþajani samostalni prediktori školskog uspjeha izdvojili su se orijentacija na znanje i samoefikasnost.

Test fonemske verbalne fluentnosti “fas” kod bolesnika s traumatskom ozljedom mozga

2011

Executive dysfunctions are common cognitive sequelae of the traumatic brain injury (TBI). Tests of verbal fluency are the most widely used measures for assessing executive functions. The first aim of this research was to investigate discriminative validity of the Croatian version of the test of phonemic verbal fluency-FAS, by comparing 50 patients after severe TBI versus 50 healthy controls. Furthermore, the group of TBI patients was subdivided on the basis of neuroradiological findings to investigate the influence of the laterality of the focal lesions. Also a subgroup of 25 healthy patients was retested two months later, to investigate reliability. Results indicate that the TBI group performed much worse than controls on FAS test (p< 0,001) although this two groups did not differ significantly on a test of fluid intelligence (p>0,07). In the group of TBI patients we found no effect of the lateralization of the focal deficits on verbal fluency. Test-retest reliability was acceptable (r= 0, 73) but the internal consistency was modest (Cronbach α= 0,64).