Hegel I Livije: Reflektujuća Istoriografija I Etika Pamćenja (original) (raw)
Related papers
Filozofijska doktrina neobonaventurizma kao kritičko-asketskog ontologizma
Bogoslovska smotra
U ovom se znanstvenom doprinosu analiziraju nastanak i razvoj spekulativnih postavaka neobonaventurizma, filozofijskog pravca uspostavljenog na talijanskoj akademskoj sceni dvadesetog stoljeća te još i danas afirmiranog ponajprije na Katedri za teorijsku filozofiju Sveučilišta u Perugii. Uzimaju se pritom u obzir svi relevantni faktori utjecaja na doktrinu, a posebna se pažnja posvećuje reinterpretaciji i filozofijskoj nadopuni nativnog mu kritičkog ontologizma iz kojeg novi bonaventurizam nastaje kao njegova kritičko-asketska inačica. U radu se detaljno razlažu temeljni pojmovi škole, navode akademski profili eksponenata doktrine, kao i identitetne odrednice okruženja augustinovski i franjevački deklinirane regije Umbrije u kojoj je Sveučilište u Perugii prihvatilo, promoviralo i naposljetku dodatno obogatilo takvo filozofijsko učenje u mreži suvremenih i pretežito ateistički i agnostički orijentiranih filozofijskih opredjeljenja u kontekstu suvremene spekulacije na tu temu.
„Spomenici su prošlost i budućnost.”
Journal of contemporary history
Na temelju novije literature koja se bavi proučavanjem kulture sjećanja i izvora iz različitih fondova pohranjenih u Arhivu Jugoslavije u Beogradu ovaj rad želi dati prilog raspravi o socijalističkim spomenicima za vrijeme Federativne Narodne Republike Jugoslavije / Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije prikazom nekih političkih i administrativnih mehanizama njihova financiranja unutar socijalističkoga sustava, a razmatra se i pitanje odnosa prema spomenicima i kulturi sjećanja s aspekta vlasti, tj. iz perspektive države i državnih institucija u tom razdoblju. Posebna pozornost dana je, kako je često nazivan, „najpoznatijem partizanskom spomeniku na prostoru bivše SFRJ”, skulpturi „Bitka na Sutjesci” kipara Miodraga Živkovića na Tjentištu iz 1971. godine.
Zbornik Matice srpske za drustvene nauke, 2007
This article discusses Heidegger's thesis that one cannot talk about Hegel's essential advancement from the inherited notion of time. Due to the ambivalent interpretation - according to which Hegel's notion of time was both not respected enough, but also vulgar; that from him one should not learn about temporality, but that his standpoint can still serve as a proper example of everyday time - Heidegger opted for the reciprocal historical-philosophical reflection with the goal to show the direct interdependence between Aristotle's and Hegel's understanding of time. The problematic assumption in that interpretation consists of Heidegger's emphasis on the constructive, and thus pronouncedly controversial link between history and spirit, which tries to deny the unique, historical movement of the spirit. Heidegger's diagnosis might not be problematic if his interpretation of Hegel's philosophy were not directed to a concrete perspective of thought, focused...