Josip Vaništa kao „lažni Rimbaud” (original) (raw)
Related papers
Nikola (1673-1674) “komunsko dijete”
Anali Zavoda Za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti U Dubrovniku, 2011
SAŽETAK: Na temelju zapisa Kaznenog suda, poslovnih knjiga Hospitala milo srđa i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku rekonstru iraju se okolnosti života i smrti jednog štićenika dubrovačkog nahodišta. Na silna smrt i proces koji je uslijedio stavljaju se u kontekst obiteljskog nasilja i demografskih prilika u desetljeću neposredno nakon velikog potresa. Razmatra se odnos dojilja i povjerenih im nahoda te odnos vlasti prema zločinu počinjenu nad pripadnikom jedne marginalne skupine. Uvod Poniranje u prošlost izazovan je pothvat, osobito kada se radi o istraživanju djece koja se "rijetko vide i čuju u izvorima pa su za povjesničare najopskurnija društvena skupina". 1 Za Nikolu, dvije su tragične okolnosti učinile pisani trag njegova postojanja dubljim i trajnijim: prvo što je bio napušten i drugo što je svoj kratki život skončao nasilnom smrću. Matične knjige, koje su inače prvorazredni izvor za proučavanje povijesti stanovništva, osobito onih slojeva i pojedinaca koji svojim marginalnim društvenim položajem izmiču notarskim zapisima jer, primjerice, ništa nemaju i ništa ne nasljeđuju ili pak spadaju u onu većinu koja nikada nije zabilježena u spisima kriminalnih sudova, o dječačiću Rina Kralj-Brassard, asistentica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,
Re-legitimiziranje univerzitetajedan novi Witz
hrcak.srce.hr
Re-legitimiziranje univerziteta-jedan novi Witz Sažetak Osnovno pitanje koje rad pokreće je na koji nam način istraživanje ideje univerziteta omo gućuje da danas pred njom otvorimo nove horizonte? Fichteovo, Schleiermacherovo i Hum boldtovo inzistiranje na obrani autonomije univerziteta stvorilo je novi problem-sudbin sko vezivanje univerziteta za državu pokazalo se kao preveliko breme. Pritisnut zahtjevima države za proizvođenjem profesionalne kompetencije, u svijetu koji je sve više insistirao na administrativnoj i privrednoj funkcionalnosti i efikasnosti, univerzitet se sve više udaljavao od svojih modernih prosvjetiteljsko-humanističkih okvira, odnosno, od proklamirane eman cipatorske uloge znanja. Međutim, on je jednako bio žrtvom visoko podignutog tona kojim je bio praćen govor filozofa njemačkog idealizma. Univerzitet tako biva razapet između znanosti, nacije i države. Ideja univerziteta se time pretvorila u ideologiju univerziteta. Di jagnoza je glasila da je univerzitet ostao bez svoje ideje. Tako se danas odgovor na pitanje ima li ideja univerziteta još uvijek snagu legitimizacije same institucije, kod Habermasa, Lyotarda i Derridaa, poklapa s pokušajem »buđenja« samih živih aktera univerziteta, pro fesora i studenata. Današnji put filozofije u nekakvo novo legitimiziranje univerziteta mo guće je samo ako ova revidira svoj stav prema toj instituciji. Možemo li re-legitimiziranje univerziteta shvatiti kao jedan novi vic?! Ključne riječi ideja univerziteta, znanost, vic, komunikacija, bios theoretikos, znanstvena zajednica FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 123 God. 31 (2011) Sv. 3 (619-634) Z. Dimić, Re-legitimiziranje univerziteta-jedan novi Witz
“Kondicionalna istina” – esej kao književni žanr
2014
Rad se bavi određenjem eseja kao književne vrste; u djelima teoreticara koji su pisali o eseju (Adorno, Epstejn, Solar, Glaudes i Louette i dr.) nas-toje se istaknuti mjesta koja upucuju na specificnu strukturu esejistickoga diskursa te njegov odnos prema književnim žanrovima s jedne i filozofiji s druge strane. Propituje se odnos eseja i retorike, nacin na koji esej ujedno negira i obnavlja retoricke procedure, kao i složen odnos spram poezije. Esej se pokazuje žanrom cija je funkcija spoznajna, a rijec je o misljenju koje je uvjetovano nacinom kazivanja, odnosno stilom kao kategorijom na kojoj se temelji literarnost žanra.
Reinterpretacija anegdotske familijarnosti u romanu Ljubomornici Sándora Máraija
Anafora, 2016
The study explores the way Sándor Márai's novel entitled Féltékenyek (The Jealous Ones) has modernized the anecdotal tradition of the 19th century Hungarian literature. In addition, it aims to point out the one-sidedness of the approach that considers anecdotal narration old-fashioned in the context of modern literature. The major assumption of the study is that Márai applies anecdotal familiarity as an expression of commonly accepted values of the bourgeois way of life. This concept of familiarity primarily differs from its 19th century version characterized by intimate informality in being more abstract, more intellectual and more formal.
Pavao Tekavčić - pragmalingvist
2011
Cilj je ovoga rada izložiti studije P. Tekavcica iz podrucja hrvatsko-talijanske kontrastivne analize u kojima se prvi put propituju neke pragmaticke teme od iznimne važnosti za proucavanje diskursnih karakteristika hrvatskoga i talijanskoga jezika. Posebna je pozornost posvecena podužoj studiji iz 1989. godine u kojoj se autor bavi problematikom tzv. ''cestica'' u hrvatskome jeziku i njihovih ekvivalenata u talijanskome jeziku.
2017
Rima u poetici divanske književnosti ima svoje mjesto, osobito u strukturalnoj poetici, ali nju ne treba promatrati izolirano, vec kao sastavni dio cjeline poetskoga djela. U ovom radu nastojali smo predstaviti fenomen bogatstva i raznolikosti rime u divanskoj književnosti Bosnjaka na primjeru poezije Sabita Alaudina Užicanina, tragajuci za sto sirim jedinstvenim modelom analize rime sa razlicitih jezickostilistickih aspekata. U taj model analize uvrstili smo i grafostilisticki pristup analizi i klasifikaciji rime koji je dominantan u klasicnoj osmanskoj stilistici. Razlog za takav pristup je jednostavan: rima u divanskoj poeziji ne ispoljava se samo na grafostilistickoj razini analize teksta bilo koje poeme, nego predstavlja fenomen koji se odražava na ukupnu strukturu svake poeme pojedinacno na gotovo svakoj jezicnostilistickoj razini analize. U ovom radu skrenuli smo pažnju na preko stotinu vrsta rime samo u poeziji Sabita Užicanina. Model za klasifikaciju rime u divanskoj poezij...