Zbirka Perinić – od dokumentacijske obrade do online prezentacije (original) (raw)

Digitalna pohrana kulturnohistorijskog blaga Bosne i Hercegovine: rukopisne zbirke = Digital Archiving of Cultural and Historical Treasure of Bosnia and Herzegovina: Manuscripts Collections

Bosniaca, 2016

Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kl...

Digital archiving of cultural and historical treasure of Bosnia and Herzegovina: manuscripts collections

2016

Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvatno zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata. U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijentalnog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored kla...

Zbirke orijentalnih rukopisa u Bosni i Hercegovini DIGITALNA POHRANA KULTURNOHISTORIJSKOG BLAGA BOSNE I HERCEGOVINE: RUKOPISNE ZBIRKE

Značajan dio svjetskog kulturnohistorijskog i ru-kopisnog blaga čine orijentalno-islamski rukopisi. Brojnost rukopisnih djela napisanih na arapskom, turskom i perzijskom jeziku uistinu je zadivljujuća. Oni se danas mogu pronaći širom svijeta u različitim rukopisnim zbirkama, muzejima, arhivima i bibliote-kama. Njihova rasprostranjenost daleko izvan granica današnjeg islamskog svijeta svjedoči o višestoljetnoj veličini i snazi islamske kulture i civilizacije za koju s pravom možemo kazati da je, zahvaljujući svojoj kulturnoj i materijalnoj baštini, utkana u civilizacij-ske postulate svjetske historije. Nakon buđenja nacija i nacionalnih pokreta u 19. sto-ljeću, različiti narodi koji su stoljećima bili dijelom homogene zajednice orijentalno-islamske kulture i civilizacije, ponijeli su iz te zajednice slične duhov-ne, materijalne i kulturne vrijednosti kao sastavne elemente vlastitog nacionalnog identiteta. Nezane-marljiv doprinos razvoju i rastu te svekolike civili-zacijske riznice, k...

Komparacija građe za bibliografije osobnog i duhovnog razvoja

Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti., 2020

Self-Help doživljava najveći rast na području nefikcijske literature (https://www.publishersweekly.com/pw/bytopic/industry-news/bookselling/article/75877-nonfiction-categories-continued-to-grow-in-2017.html). Slično je i s pojmom Religion & Spirituality na Amazonu (https://geoffaffleck.com/10-best-selling-non-fiction-book-topics/) 11 Dopuna IFLA-inog Manifesta. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 118-119. 12 Callimachus. // Encyclopaedia Britannica. Dostupno na: https://www.britannica.com/biography/Callimachus-Greek-poet-and-scholar#ref1165944 (pristup 6.7.2020.) 13 Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7459 (pristup 26.6.2020.) 27 Često se pojam popularno koristi u smislu neznanstveno, prilagođeno nižem puku. Dostupno na: https://znanje.hr/kategorija-proizvoda/duhovnost-i-popularna-psihologija/500010020020 28 Tematika usmjerena na ljubavne odnose, samopouzdanje, rješavanje sukoba, komunikacijske probleme, itd.

O autobiografskim zapisima Antuna Hrvatina, Ivana Aničića i Katarine Šćuka-Kukec iz fondova Državnog arhiva u Pazinu

Vjesnik Istarskog arhiva, 2019

Ovaj smo rad pripremile kako bi poslužio kao uvodni tekst tri članka koja slijede u ovom broju Vjesnika istarskog arhiva, a naslova su: »Rodjen sam u Kašćergi…. Autobiografsko kroničarski zapis Antuna Hrvatina (1875. – 1913.)«, »Pisma Ivana Aničića (Zlovečere) Antunu Flegi (1910. – 1913.)« i »Righe na duši pravom arhivu«. U ta su tri članka pored uvodnih objašnjena uvršteni prijepisi autobiografsko-kroničarskih zapisa te preslici fotografija, tiskovina i fragmenata nastalih mahom u prva dva desetljeća 20. stoljeća i pohranjenih u dva osobna fonda (HR-DAPA-904 Antun Hrvatin: 1905/1937 [1945/1946] i HRDAPA- 925 Katarina Šćuka Kukec: 1905/1989) i Zbirci pisama DAPA (HR-DAPA-899/7 Zbirka Pisama (1824/1913). Pisma Ivana Aničića Antunu Flegi (1910/1913)). Riječ je o ostavštinama Antuna Flege i Katarine Šćuka-Kukec, koji su ih osobno predali u pohranu ondašnjem Historijskom arhivu u Pazinu, odnosno DAPA, te o pisanoj ostavštini Antuna Hrvatina koju su mu unuci kao nasljedstvo predali Histo...

Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi

2019

W konferencji uczestniczyło ponad 100 osób z kraju i zagranicy (Chorwacja, Czarnogóra, Czechy, Irlandia, Niemcy, Ukraina, Węgry). Wygłoszono 80 referatów. W prace organizacyjne aktywnie włączyli się również studenci Instytutu Filologii Słowiańskiej. Wszystkim osobom zaangażowanym w projekt składamy serdeczne podziękowania.