Filozofija I (original) (raw)
Related papers
Vesela Ili Radosna Nauka? O Trubadurskom Duhu Filozofije
Arhe, 2020
Ničeovu knjigu Fröhliche Wissenschaft iz 1882. preveo je na srpski jezik 1984. Milan Tabaković pod naslovom Vesela nauka. Možda i iznenađujuće, to prevodilačko rešenje bilo je široko prihvaćeno, nisu usledili gotovo nikakvi protiv-argumenti, niti drugačija prevodilačka rešenja. Umesto predloženog prideva vesela čini se da je daleko prikladnije i preciznije reći da je za Ničea izvesna vrsta „nauke“ radosna. Ovaj članak će se prevashodno baviti pojmovnom distinkcijom između veselosti i radosti, ali i idejnim rešenjima koje nalazimo kod Vinkelmana i Šilera, u nameri da pokušamo pojmovno da protumačimo provansalski trubadurski izraz gay saber. U zaključnom delu rada nastojaćemo da pokažemo u kojoj meri je bilo moguće da duh Ničeove filozofije asimiluje duh trubadurske poezije.
Ničeova Filozofija I Iskustvo Stranog : Dionis I Trubadur
Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 1970
Ničeovo iskustvo stranog počiva na oslobađenju od vlastite individualnosti, omogućeno posredstvom samo-potonuća u neku predstavu. U njegovoj filozofiji kontakt sa stranim je izričito poistovećen sa umetničkim uživanjem, koje podrazumeva sjedinjenje s prividom. Pored Zaratustre, prividi koji potiču iz stranog sveta, a sa kojima se Niče po svojoj prilici najčešće sjedinjavao, bez sumnje su dioniski, tragički čovek i provansalski trubadur. Dionis je utoliko specifični pojmovni lik koji je pomogao Ničeu da, gotovo pozorišnim jezikom, inscenira neprekidnu savremenu potrebu za transgresijom, za napuštanjem ustanovljenog i stabilnog radi traganja za-još-ne-ustanovljenim i nestabilnim. Jednu od nezaobilaznih začudnih terapija ponuđenu radi sučeljavanja sa »evropskim nihilizmom« nudi nam Ničeov pojam radosti. Paradoksalno, jedan od najvećih kritičara optimizma uvodi radost kao presudno obeležje onog naučenog. Kada srednjovekovni trubadur postane slobodan duh, nasleđe prošlosti spaja se sa on...
Filozofijska doktrina neobonaventurizma kao kritičko-asketskog ontologizma
Bogoslovska smotra
U ovom se znanstvenom doprinosu analiziraju nastanak i razvoj spekulativnih postavaka neobonaventurizma, filozofijskog pravca uspostavljenog na talijanskoj akademskoj sceni dvadesetog stoljeća te još i danas afirmiranog ponajprije na Katedri za teorijsku filozofiju Sveučilišta u Perugii. Uzimaju se pritom u obzir svi relevantni faktori utjecaja na doktrinu, a posebna se pažnja posvećuje reinterpretaciji i filozofijskoj nadopuni nativnog mu kritičkog ontologizma iz kojeg novi bonaventurizam nastaje kao njegova kritičko-asketska inačica. U radu se detaljno razlažu temeljni pojmovi škole, navode akademski profili eksponenata doktrine, kao i identitetne odrednice okruženja augustinovski i franjevački deklinirane regije Umbrije u kojoj je Sveučilište u Perugii prihvatilo, promoviralo i naposljetku dodatno obogatilo takvo filozofijsko učenje u mreži suvremenih i pretežito ateistički i agnostički orijentiranih filozofijskih opredjeljenja u kontekstu suvremene spekulacije na tu temu.
Bogoslovska smotra, 2021
U ovom članku bavimo se pitanjem duhovnosti bez Boga razrađenim u filozofiji francuskog filozofa i ateista Andréa Comte‑Sponvillea. Najprije se nameće zahtjev predstaviti autora kao novo ime u hrvatskom teološkom diskursu. Potom se bavimo jednim važnim dijelom njegove filozofije koji se odnosi na duhovnosti bez Boga kakvu obrazlaže unutar svojeg materijalističkog i ateističkog svjetonazora. U njegovoj interpretaciji pitanje je razrađeno na filozofsko‑religijskom području koje zahtijeva i takav pristup. Stoga polazimo od njegova razumijevanja duha unutar naturalističke, materijalističke i imanentističke pozicije, gdje je duh shvaćen proizvodom prirode i njome potpuno objašnjiv. To povlači implikacije shvaćanja duha u okviru determinizma i redukcionizma, gdje je zanijekana sloboda volje. Jednako je i na području duhovnosti, gdje Comte‑Sponville smatra da je duhovnost prirodna kao što je i duh prirodan. Stoga duhovnost bez Boga ne smatra proturječnom, čak štoviše, u svojim duhovnim isk...