[Use of phytotherapy as a form of ethnoveterinary medicine in the area of Stara planina mountain in Serbia] (original) (raw)
Related papers
Etiology of diseases of some medicinal plants in plantation in Serbia
Zaštita bilja, 2012
Plantažno gajeni beli slez, ehinacee, kantarion i žalfija su domaćini brojnih vrsta gljiva koje prouzrokuju različite simptome. Ukupno je determinisano 34 vrsta iz 22 rodaNeke vrste parazitiraju samo jednog domaćina (Puccinia malvacearum na belom slezu, Diaporthe eres i Seimatosporium hypericum na kantarionu), dok druge ispoljavaju izrazitu polifagnost (vrste iz roda Fusarium prisutne su na svim ispitivanim domaćinima). Najzastupljenija vrsta na semenu bila je Alternaria alternata, koja je uvek prisutna na semenu u visokom procentu, a pojednih godina i preko 60 %. Procenat kontaminiranog semana kretao se od 5% do 69%. godini. U proseku procenat zaraženog semena sa vrstama roda Fusaium bio 17,2% i kretao se od 2,5% do 29% u zavisnosti od domaćina i godine. Na korenu ispitivanih lekovitih biljaka izolovano je sedam vrsta gljiva iz roda Fusarium (F. graminearum, F. oxysporum, F. proliferatum, F. semitectum, F. solani, F. subglutinans i F. verticilioides) i jedna iz roda Sclerotinia (S.sclerotiorum). Sa nadzemnih organa izolovano je 13 vrsta gljiva iz 10 rodova.
Inventorying and Use of Medicinal Herbs in Traditional Phytotherapy
2017
Izvod: U radu su opisane pronađene ljekovite biljne vrste na području opštine Zvornik. Opisane su anatomsko-morofološke i sistematske karakteristike te njihova ljekovita svojstava i primjena u fitoterapiji. Na ekološki različitim staništima prikupljeno je 26 biljnih vrsta. Sve jedinke su uredno pohranjene u herbarijumu i determinisane uz pomoć kjučeva za determinaciju biljaka. Ovim radom se daje bolji pregled, jednog dijela diverziteta biljnog svijeta Bosne i Hercegovine, i svako koga zanima i ko se želi baviti ljekovitim biljem, može da mu bude smijernica za dalje proučavanje. Ključne riječi: ljekovito bilje, upotreba, fitoterapija Uvod Čovjek savremenog doba ponovo se okreće prirodi i prirodnim resursima, tako da fitoterapija postaje trend, kao težnja upravljana sopstvenim životom i podizanja kvaliteta zdravlja na najviši mogući nivo. To povlači sa sobom i detaljnije poznavanje bitnih svojstava ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatičnih viših biljaka, a pri tome, u značajnoj mjeri oslanjamo se na iskustva naših predaka (Lakušić, 1982). Ljekovite biljke su odigrale važnu ulogu u prevazilaženju i liječenju mnogih patoloških stanja kod čovjeka kao i domaćih životinja (Ređić, 2007.). Tako je i danas. U mnogim biomedecinskim centrima u svjetu proučavanju samonikle flore ljekovitih biljaka poklanja se velika pažnja (Rakić, 2010; Sarić, 1989; Tucakov, 1967.) U nekim od njih pronađene su i djelotvorne supstance sa izraženim fiziološkim i farmakološkim efektima na mnoge funkcionalne sisteme kod suvremenog čovjeka. (Rakić,2010; Vračarić, 1977.) Naručito bogatstvo ovih krajolika je šumsko voće i raznovrsne gljive, te livade i pašnjaci prekriveni ljekovitim biljem. Jedno od takvih je i područje Zvornika koje obiluje medicinskom florom najraznovrsnijih formi što ovaj grad čini neiscrpnim izvorom najšireg spektra divljih oblika ljekovitog bilja. Može predstavljati sirovinsku osnovu za dobijanje kako tradicionalnih, tako i savremenih fitofarmaka. Materijal i metode rada Biljni materijal koji je sakupljan (uzorkovan) u ovim istraživanjima pripada različitim vrstama ljekovitog bilja, iz familija Rosaceae,
Универзитет у Новом Саду, 2021
Najlepše se zahvaljujem komentorima ove disertacije, dr Goranu Anačkovu i dr Biljani Božin na odabiru grupe biljaka i prilici da radim sa njima. Dr Biljani Božin se najsrdačnije zahvaljujem na trudu, vremenu i pomoći prilikom sakupljanja materijala, pisanja rada i disertacije. Hvala za svaku sugestiju, kritiku i ispravku, kao i na prijateljskom odnosu i druženju, kako na terenu, tako i u laboratoriji. Nije baš lak zadatak zahvaliti se u pisanom obliku, čoveku koga gotovo niko u tome ne može nadmašiti. Ipak, moram istaći da dugujem ogromnu zahvalnost profesoru dr Goranu Anačkovu, što nije odustao od mene, kada već i ja jesam i što mi je pomogao da zatvorim ovo poglavlje. Profesore, hvala Vam najlepše za sve što ste mi omogućili, za sve terene na koje ste nas vodili, za sve nane koji ste doneli, za sve statističke analize koje ste uradili, kao i za svaki savet, komentar, pitanje, ideju i rešenje. Puno vam hvala što ste osim mentora bili i prijatelj i umeli da razgovarate i saslušate. Svim članovima komisije, dr Nedi Mimici-Dukić, dr Ružici Igić i dr Gordani Tomović, se najlepše zahvaljujem na odvojenom vremenu za ovu disertaciju, kao i za sve komentare koji su značajno doprineli kvalitetu ovog rada i postavili smernice za budućnost. Posebnu zahvalnost dugujem dr Gordani Tomović koja je ispravila brojne tehničke greške i suštinske nedostatke. Profesorkama dr Ružici Igić i dr Dragani Vukov se ovim putem zahvaljujem na kupljenom i ustupljenom delu opreme za potrebe realizacije ove disertacije i na svim lepim i ohrabrujućim rečima. Osobi koja vrlo teško prihvata "ne" i "ne može" kao odgovore, vrlo mudroj ženi, vrednom i radoznalnom istraživaču, a pomalo i menadžeru, sa kojom možete imati svakakav odnos, samo ne dosadan...-Milice, hvala ti na energiji, pozitivnom stavu, razgovorima i svakom obliku pomoći koji si mi pružila. Dr Nebojši Kladaru dugujem ogromnu zahvalnost za pomoć prilikom sakupljanja i obrade materijala, sve analize koje je samostalno ili sa mnom uradio, kao i za svaki ogovor ili rešenje na moje brojna pitanja i molbe. Takođe, mnogo hvala na prijateljskom odnosu, optimizmu i vedrini. Bez mnogo slatkorečivosti i patetike, jer to uz njega nikako ne ide, samo ću kratko napisati: "Borise, mnogo ti hvala za sve što si uradio za mene u poslednjih 10+ godina." Najiskrenije se zahvaljujem ljudima sa kojima sam išla na terene, te na taj način imala priliku i zadovoljstvo da sa njima istražujem, učim i uživam na području Balkanskog poluostrva i u južnom delu Panonske nizije.
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Fitocenološka analiza šuma bijele johe (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) u Hrvatskoj
Šumarski list
U članku su prikazani rezultati fitocenoloških istraživanja i analize šumskih sastojina bijele johe (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana) u Hrvatskoj. Na temelju 11 novih i 37 fitocenoloških snimaka iz prijašnjih istraživanja analizirane su sastojine iz Gorskoga kotara uz rijeku Kupu i njezine pritoke opisane u okviru asocijacije Lamio orvalae-Alnetum incanae Dakskobler 2010 te sastojine iz sjeverozapadne Hrvatske uz rijeku Dravu definirane kao Equiseto hyemali-Alnetum incanae Moor 1958. U radu se analizira njihov međusobni odnos, a opširnije florni sastav i dinamika promjena u sastojini bijele johe sa zimskom preslicom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2005
Revija Za Sociologiju, 2004
Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.