SANKCIONIRANJE UVREDA I KLEVETA U SREDNJEM VIJEKU (original) (raw)

Kapela i Trg sv. Lovre u Cirkovljanu

Portal, 2015

sažetak: Kapela sv. Lovre nalazi se u središtu naselja Cirkovljan, a oko nje je tijekom vremena formiran mjesni trg. Prema dosadašnjim spoznajama i uvidom u stanje građevine, može se zaključiti da izvorno nastaje kao kasnogotička građevina koja se temeljito pregrađuje i dograđuje u baroku i tijekom prve polovice 19. stoljeća. Kapela je pravilne orijentacije. Sastoji se od svetišta koje završava poligonalno, jednog bro da, sakristije na sjevernoj strani i zvonika na zapadnom pročelju. Najzanimljivije je svetište kapele, koje s vanjske strane ima ostatke kontrafora, na čijim su završecima postavljene skulpture s prikazima ljudskih glava, i danas zazidane gotičke prozore. Do sada su na kapeli izvedeni samo radovi nužni za njezino očuvanje i osiguranje statičke stabilnosti građevnih struktura, dok su opsežniji zahvati bili usmjereni na oblikovanje i redefiniranje njezine neposredne okoline i Trga sv. Lovre. Najprije je sanirana postojeća ograda oko kapele koja je zbog nedostatnog i neodgovarajućeg održavanja bila u vrlo lošem stanju; uslijedila je obnova i uređenje šireg prostora oko crkve, mjesnog Trga sv. Lovre. Osnovna namjera i svrha zahvata definirana je potre bom uređenja zatečenog stanja na središnjem prostoru naselja, novom regulacijom prometa i izvedbom novog parternog uređenja kojim će se trg temeljito preurediti, funkcionalno preoblikovati i osuvremeniti. Iako je koncept novog uređenja bio dobro zamišljen, realizacija i konačni rezultat svakako su podložni kritičkoj revalorizaciji.

Odmjeravanje kazne za kaznena djela u stjecaju

electronic form only:: NE

Reforma kaznenog zakonodavstva, dijelom već ostvarena donošenjem novog Zakona o kaznenom postupku, nastavlja se izradom nacrta prijed loga novog Kaznenog zakona, a pojedini slučajevi počinitelja više kaznenih djela upućuju na potrebu šire rasprave o mogućim novim rješenjima odmjeravanja kazne za kaznena djela u stjecaju. Uz prikaz osnovnih načela odmjeravanja jedinstvene kazne, ovaj rad posebnu pozornost posvećuje upravo razmatranju opravdanosti uvođenja i mogućih načina propisivanja isključenja izricanja jedinstvene kazne višestrukim počiniteljima kaznenih djela, čime bi se "probili okviri" općih maksimuma kazni predviđeni dosadašnjim odredbama Kaznenog zakona.

Poremećaji Hoda U Starijoj Dobi

Neurogerijatrija/ neurologija starijeg životnog doba, 2020

Poremećaji hoda i poremećaji ravnoteže uobičajeni su klinički problemi za starije osobe. Uzroci poremećaja hoda su individualni, često zbog fiziološkog procesa starenja i somatskih bolesti. Poremećaji hoda dovode do gubitka lične slobode, pada i povreda i rezultiraju značajnim smanjenjem kvaliteta života. Kod starijih osoba, kontrola statičke i dinamičke kontrole položaja i ritma je poremećena, što dovodi do izmijenjenog hoda, smanjuje se korak, povećava se širina hoda kako bi se održala ravnoteža, gornji dio tijela se savija prema naprijed da bi se održala ravnoteža, ruke se ne pomiču dok hodaju, hod je nepravilan, teže je započeti prve korake nakon sjedenja ili stajanja, kao i okretanja. Ako je moguće, najbolje je tretirati etiološki faktor, tj. osnovne bolesti, kao što su parkinsonizam, neki metabolički poremećaji itd. Treba voditi računa o nusefektima nekih lijekova, naročito antiparkinsonika, sedativa, hipnotika i antidepresiva. Također je potrebno uključiti i druge specijalist...

Sportsko klađenje i druga rizična ponašanja hrvatskih srednjoškolaca

Hrvatska Revija za Rehabilitacijska Istraživanja, 2015

Sažetak: Sportsko klađenje vrlo je raširena i dostupna igra na sreću u Hrvatskoj. Novija istraživanja prevalencije kockanja mladih, koja sve više zaokupljaju interes stručnjaka u društvenim znanostima, pokazuju značajnu zastupljenost ovog ponašanja, dok teorijski modeli, ali i inozemna empirijska istraživanja, govore u prilog povezanosti kockanja s drugim oblicima rizičnog i delinkventnog ponašanja. Ciljevi ovog rada su utvrditi u kojoj mjeri se mladići u Hrvatskoj redovito klade na sportske rezultate, postoje li razlike u učestalosti klađenja s obzirom na vrstu škole i dob, te manifestiraju li oni srednjoškolci koji se redovito klade i više drugih oblika rizičnog/delinkventnog ponašanja.