Zagreb Dance Events at the End of the 18TH Century and Throughout the 19 TH (original) (raw)
Related papers
2013
Autor sustavno izdvaja i komentira povijesne, stručne i znanstvene radove suradnika Akademijina Instituta, odnosno Zavoda, u Rijeci koji tematski i kronološki obrađuju povijesne prilike 19. i 20. stoljeća na sjevernojadranskome prostoru. Isto tako uzima u obzir političke i gospodarske prilike u Jugoslaviji i Hrvatskoj te ih povezuje s projektima i povijesnom interpretacijom znanstvenika. Širenje polja znanstvenog interesa odgovara procesu širenja Instituta i njegovu jačanju. Tako je moguće pratiti, po godinama, tematske cjeline počevši od demografskih, društvenih, političkih i gospodarskih istraživanja. Stišavanjem napetih odnosa s Italijom, nakon rata, otkrivane su i druge povijesne teme, koje nisu imale za cilj političku argumentaciju. Autor utvrđuje važnost i vrijednost znanstvenog pregalaštva suradnika Instituta/Zavoda u okviru cjelokupne hrvatske historiografije. Produktivnost je djelatnika Jadranskog/Sjeverojadranskog instituta velika i historiografski vrlo važna, nezaobilazna za sve one koji su se mislili baviti ili se i danas bave znanstvenim proučavanjem jadranskog/sjevernojadranskog i zapadnohrvatskog prostora. Ključne riječi: Jadranski institut u Sušaku; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za povijesne i društvene znanosti; Rijeka; Pula. Darko Dukovski Povijest 19. i 20. stoljeća u djelu suradnika akademijina instituta/zavoda u rijeci i Puli
2014
Sažetak: Jedna od značajnih tradicija koju baštini prostor porječja rijeke Krke je i crkveno pučko (glagoljaško) pjevanje. Glagoljaško je pjevanje posebno slavensko, hrvatsko pučko crkveno pjevanje zapadne (rimske) liturgije, koje se razvilo u hrvatskim primorskim krajevima od Istre do južne Dalmacije uključujući otoke. U širem je smislu glagoljaško pjevanje cjelokupno liturgijsko, paraliturgijsko i nabožno pjevanje svećenika i laika (solista i skupina) proizišlo iz crkvenog pjevanja na crkvenoslavenskom jeziku koje već u srednjem vijeku uključuje i crkveno pjevanje na živom narodnom hrvatskom jeziku. Paralelno s time, i napjevi glagoljaškog pjevanja poprimali su značajke svjetovne vokalne tradicijske glazbe pojedinih lokaliteta i regija-u slučaju porječja Krke i vlaško u unutrašnjosti i bodulsko na priobalju i otocima. Povijesna zbivanja (ratovi, društvena uređenja), crkvena politika (II. vatikanski koncil), rodne promjene (muški pivači vs. žene pivačice) u 20. stoljeću doveli su do značajnih promjena (repertoar, načini izvedbe, tonski odnosi) u glazbenoj praksi crkvenog pučkog pjevanja, stoga je jedan od osnovnih modela čuvanja baštine postao njegovo prezentiranje u formi javnog nastupa (tematski koncerti, smotre). Na primjeru jedne od najdugovječnijih smotra na ovom području (Puče moj) koja se već 19 godina održava u Zatonu kod Šibenika autor analizira sadašnje stanje crkvenog pučkog pjevanja na području porječja Krke. Ključne riječi: etnomuzikologija, crkveno pučko pjevanje, glagoljaško pjevanje, festivali tradicijske glazbe, tradicijska glazba Dalmacije U spektru glazbenih fenomena čija javna glazbena praksa nije (medijski) aktualna i široj javnosti lako dostupna i poznata, nalazi se i fenomen crkvenog pučkog pjevanja. Njegova neaktualnost i nedostupnost široj javnosti, koja se u posljednjih dvadesetak godina procesima revitalizacije i javne prezentacije nastoji približiti široj publici, temom je ovog rada. Iako se u ovom slučaju radi o mar-263-284 brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
The Contribution of the Town gardener Josip Peklar to garden and Park layout in Zagreb in 1878-1895
1994
Članak donosi rezultate istralivanja o zagrebačkom vrtlaru Josipu Peklaru provedenoga u Povijesnom arhivu grada Zagreba, među spisima o gradskoj vrtlariji. Budući da su podaci o gradskom vrtlaru J. Peklaru te nastanku i radu gradske vrtlarije krajem 19. stoljeća slabo poznati, ovo je istraživanje prilog boljemu poznavanju te teme u povodu stogodišnjice osnivanja gradske vrtlarije, koja je obiljelena 1992. godine. Josip Peklarse nakon izučenog vrtlarstva usavršavao u poznatim europskim vrtlarijama. Od 1873. godine radi kao nadvrtlar u Zagrebu, a na mjesto gradskog vrtlara primljen je nakon natječaja 1878. I tu je dužnost obavljao do 1892. Osobito je važan kreativni segment Peklarova rada: osnivanje i projektiranje novih nasada u gradu. Začetnik ideje o novim nasadima bilo je gradsko poglavarstvo, ali je njezin provoditelj bio Peklarkao gradski vrtlar. Prvi novi nasad koji je osnovao J. Peklar bio je rasadnik jer je on bio osnova za projektiranje svih ostalih nasada. Najbitniji i najv...
Slavonske varoške pěsme: pučka pjesmarica 19. stoljeća
Šesti hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Vukovaru i Vinkovcima od 10. do 13. rujna 2014. Prvi svezak, 2016
Luka Ilić Oriovčanin (1817–1878) was a priest who made a significant contribution not only to the fields of ethnography, numismatics, archaeology, and historiography but also to Croatian literature. His Slavonske varoške pěsme (Slavonian borough songs) was published in four volumes (1844–1847) under pseudonyms Slavoljub Slavončević and Vinko Lozić. The songs in the collection are poetically and thematically diverse, including popular songs and songs passed down through oral tradition. Most of them were popular folk songs intended to be sung and they were very popular in Slavonia in the mid-19th century. Ilić Oriovčanin collected them and included them in his collection. In the preface to the first volume (Pozdrav ljubeznomu čitatelju), Ilić writes about a particular literary phenomenon that exists on the fluid line between oral and written literature, which he calls kalfinske (popular) songs. These songs exist alongside ‘oral songs/poems‘ and the songs of ‘learned men’. The concept and selection of songs by Ilić Oriovčanin indicate a continuation in the tradition of earlier popular folk song collections. The aim of this paper is to show that this collection represents a part of popular folk literature, which will be evident in the selection of songs, the attitude of the author-compiler, as well as at the literary levels of form, style, and poetics. Keywords: Luka Ilić Oriovčanina, Slavonske varoške pěsme (Slavonian borough songs), popular folk song collection, popular folk literature, 19th century
Zagrebačka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine
Prostor Znanstveni Casopis Za Arhitekturu I Urbanizam, 2004
Novo graðenje stambena arhitektura uglovnica Zagreb Graðevinski tip zagrebaèke uglovnice Novoga graðenja nastao je poèetkom tridesetih godina 20. stoljeaea kao reprezentativna kuaea s elementima koji su bili preuzeti iz ranijih razdoblja i prilagoðeni elementima oblikovanja Novoga graðenja. Takav se naèin kompozicije zadr`ao nakon Drugoga svjetskog rata u promijenjenim ekonomskim odnosima kod oblikovanja uglovnica. The modern corner building in Zagreb has its origin in the early 1930's as a representative house with elements taken over from previous periods and adapted to design elements of Modern architecture. This type of composition was retained in corner building design after the Second Word War in new economic circumstances.