Slogovni akcenat i fonološko-gramatički interfejs (original) (raw)
Related papers
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ovaj rad bavi se leksičkim sredstvima standardnoga jezika preuzetim u jezik znanstvene komunikacije. Zbog razlike u kolokacijskim značenjima koja se ostvaruju u hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku, čestih značenjskih dvojbi prevoditelja znanstvene literature i autora znanstvenih tekstova kao i nedovoljne pokrivenosti toga područja leksika i leksičkih relacija u hrvatsko-njemačkim i hrvatsko-engleskim općim dvojezičnim rječnicima rad upozorava na činjenicu da za korisnika s hrvatskim kao izvornim jezikom ostaje nedostupan jedan važan sloj leksika znanstvenoga jezika. Autorice upućuju na nedostatak pokrivenosti općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija u postojećim tiskanim općim dvojezičnim rječnicima s hrvatskim jezikom kao izvornim jezikom rječnika te na potrebu poboljšanja leksikografskoga prikaza kolokacija u strukturi rječničkoga članka. Prijedlozi autorica mogu pridonijeti poboljšanju leksikografskoga prikaza kolokacija u postojećim dvojezičnim rječnicima, a pohranj...
Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za lingvistiku., 2020
This thesis presents a corpus linguistic research on lexical creations in German in the period between the 1990s and the second half of the 2010s as well as their translatability into Croatian. The research is based on the following underlying hypotheses: 1) The most common parts of speech among lexical creations are nouns; 2) All lexical creations, neologisms and nonce words, are coined by the same mechanisms; 3) The most common method of making lexical creations is word-building; 4) German lexical creations are usually translated into Croatian by combining two or more techniques of translating culture-specific items. The aim of the research is to describe recent tendencies in the word-building of lexical creations in the German language, to emphasize the importance of nonce words when analyzing lexical creations and to outline possible techniques for translating German lexical innovations into Croatian. Lexical creations are the result of changes a language undergoes on a nearly daily basis, attracting considerable attention from scholars and the general public. On the one hand, lexical creations emerge as a direct response to the need to refer to new concepts and phenomena that must be designated, while on the other hand, they reflect the speaker's desire for expressive communication. Thus, lexical creations are necessarily linked to a particular language community at a given point in time and to the innovativeness of their authors, i.e. the context in which they emerged. Lexical creations are a genuinely interesting linguistic topic addressed by a number of linguistic disciplines, such as lexicology, lexicography, morphology, diachronic semantics, contact linguistics, sociolinguistics, pragmatics and stylistics. The role of language policy must not be neglected, since lexical creations can at the same time be a result of the susceptibility of a language to the influence of other languages, but also a result of linguistic purism. In this thesis, the term "lexical creations" is considered to be the superordinate of the terms "neologisms" and "nonce words". Reference sources in linguistics mostly refer to "neologisms", whereas "nonce words" are either not mentioned at all, or are not considered relevant, or are referred to as "neologisms" in a broader sense of the term. The thesis opens with a theoretical framework which identifies lexical creations as a phenomenon of linguistic change, emphasizing their essence: the necessity to meet the communication and cognitive needs of the members of a particular language community (Schippan 2002). We will analyze the motivation underlying the creation of lexical creations, which can be extralinguistic or intralinguistic (e.g. Fleischer 1987, Kinne 1998, Muhvić-Dimanovski 2005, Steffens 2010). We will also provide a possible classification of the mechanisms by which lexical creations are created, the most prominent of which are wordbuilding, borrowing, creation of multiword expressions, and semantic change (e.g., Muhvić
Prilog proučavanju gramatičke terminologije Franjevačke turske slovnice iz Fojnice
2017
U radu se, na osnovu opcih ortografskih osobitosti gramaticke terminologije anonimne i nedatirane turske gramatike / slovnice koja se cuva u Franjevackom samostanu u Fojnici, kao i usporedbom te terminologije sa terminologijom iz drugih gramatickih djela koja su se koristila u Bosni u 19. stoljecu, pokusava odrediti kojoj gramatickoj tradiciji pripada spomenuta slovnica i kada je mogla nastati. Tabelarni prikaz i usporedba terminologije u Slovnici sa istom ili slicnom terminologijom u drugim djelima ukazuje na to da se radi o osobenoj terminologiji tzv. južnoslavenske gramaticke tradicije, koja se razvijala odvojeno od osmanskoga obrazovnog sistema u Bosni u tom periodu. U radu ponuđena analiza potvrđuje da se u Bosni u 19. stoljecu gramaticka terminologija za opis turskog jezika razvijala unutar razlicitih gramatickih tradicija. Slovnica je jedna od rijetkih bosanskohercegovackih gramatika turskog jezika iz 19. stoljeca gdje se koristi iskljucivo domaca gramaticka terminologija. Re...
Složeni glagolski predikat u naučnom stilu srpskog jezika
Slavisticna Revija, 2018
The paper describes the sentences with a complex verbal predicate (modal and phase construction) in the scientific-textbook substyle of the contemporary Serbian language. The analysis is carried out on a corpus of three thousand sentences excerpted from engineering manuals and vocational training textbooks. Corpus data is compared with literary data for literary style.
O hrvatskoj leksičkoj komponenti u Miottovu "Vocabolario del dialetto veneto-dalmata
1994
U članku se obrađuju hrvatske posuđenice koje su uvrštene u Vocabolario del dialetto veneto-dalmata Luigia Miotta (Trst 1984. i 1991). Neujednačena ortografska, fonološka i morfološka adaptacija otkrivaju nam da te riječi često nisu čvrsto uklopljene u dalmatinsko mletačko narječje. Upućuje se na natuknice u kojima autor Rječnika nije prepoznao kroatizme. 3 Filipović (1986, § 2.5.3) preuzima od Haugena razlikovanje triju stupnjeva integracije posuđenih leksičkih elemenata: 1. strana riječ (engl. foreign word) ili model, 2. tuđica (foreign loan) ili kompromisna replika (compromise replica), 3. posuđenica (loanword) ili replika (replica).
Neke moliškohrvatske glasovne promjene pod utjecajem abruceškomoliškoga dijalekta
Tabula : periodicus Facultatis philosophicae Polensis; rivista della Facoltà di lettere e filosofia; Journal od the Faculty of Humanities, 2018
Izvorni znanstveni rad Original scientific paper UDK 811.163.42'342.6(450.67) U članku se analizira utjecaj abruceško-moliškoga dijalekta na moliškohrvatski fonetski i fonološki sustav, a radi usporedbe navode se i likovi iz standardnoga talijanskoga jezika. Utvrđeno je da su brojne riječi iz abruceško-moliškoga dijalekta ušle u moliškohrvatski, a glasovne promjene koje se u njima uočavaju vrlo se često događaju i u izvornim hrvatskim riječima.