Knjižničarsko društvo Rijeka suorganizator 9. okruglog stola za školske knjižničare: (Ne)dosegnuti standard ii 43. Skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva (original) (raw)
Povodom 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva, sredinom mjeseca travnja 2018. godine u Kući Europe u Zagrebu, organiziran je 2. okrugli stol pod nazivom Uloga stručnog knjižničarskog društva danas-zagovaranje načela Europske unije. U programskom i organizacijskom odboru sudjelovale su Blaženka Peradenić-Kotur, Sanja Vukasović-Rogač, Danka Hajsig, Iva Grisogono, Marija Šimunović, Kristina Kalanj i Inja Cahun, a financijsku potporu osiguralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb-Gradski ured za kulturu. Stručni skup realiziran je od strane trinaest pozvanih izlaganja od čega četvoro iz inozemstva. Skup je otvorila predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, a sudionike jednodnevnog stručnog skupa putem video konferencije, pozdravila je i predsjednica Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA-e) gđa. Glòria Pérez-Salmerón. Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka 183 Stručni skup podijeljen je u 3 teme. Prva tema nosila je naziv Knjižničarska društva danas kroz koju se predstavilo ulogu i razvoj knjižničarskog društva u skladu s izazovima vremena te iskustvima dobre prakse. Predstavljena su knjižničarska društava u zemlji i regiji. Moderatorica prvog bloka četiriju izlaganja bila je Kristina Kalanj. Središnja tema pod imenom Mladi knjižničari, profesionalci bila je posvećena novim informacijskim stručnjacima-knjižničarima, njihovim interesnim područjima, a s ciljem poticanja međugeneracijskog povezivanja i uključivanja u rad stručnih društava, s posebnim naglaskom na ulozi stručnih društava u njihovim karijerama. Unutar regionalnih, nacionalnih te međunarodnih knjižničarskih društava, aktivnim djelovanjem mladi knjižničarski profesionalci uključuju se u višerazinsko povezivanje na relevant
Related papers
Još jednom o problemima književne historije: Vodička — Guillén — Perkins
Теорија и интерпретација, 2021
Ovo su naslovi tih pet studija: "Polazište i predmet književne istorije" (str. 5-12), "Razvoj književne strukture" (str. 13-30), "Geneza književnih dela i njihov odnos prema istorijskoj stvarnosti" (str. 31-54), "Istorija odjeka književnih dela" (str. 55-75) i "Književnoistorijske celine" (str. 76-100). historiography, namely its two synthetic genres, which Perkins designates as "narrative literary history" and "postmodern encyclopedia". Nevertheless, the American theorist demonstrates a certain closeness to structuralist approaches or a kind of conservatism by critical preference for narrative literary histories and immanent approaches (explanations of literary changes) over postmodern encyclopedias and contextualist approaches to literary text. The methodology of literary history of F. Vodička is still relevant today. If the future of literary historiography is a systematically coherent encyclopedia, reflecting both the literary past and the literary-historical (disciplinary) present, then Vodička's immanent approach may be an important part of it, just as modern poststructuralist/thematic interests should be included in that system.
2013
Autor sustavno izdvaja i komentira povijesne, stručne i znanstvene radove suradnika Akademijina Instituta, odnosno Zavoda, u Rijeci koji tematski i kronološki obrađuju povijesne prilike 19. i 20. stoljeća na sjevernojadranskome prostoru. Isto tako uzima u obzir političke i gospodarske prilike u Jugoslaviji i Hrvatskoj te ih povezuje s projektima i povijesnom interpretacijom znanstvenika. Širenje polja znanstvenog interesa odgovara procesu širenja Instituta i njegovu jačanju. Tako je moguće pratiti, po godinama, tematske cjeline počevši od demografskih, društvenih, političkih i gospodarskih istraživanja. Stišavanjem napetih odnosa s Italijom, nakon rata, otkrivane su i druge povijesne teme, koje nisu imale za cilj političku argumentaciju. Autor utvrđuje važnost i vrijednost znanstvenog pregalaštva suradnika Instituta/Zavoda u okviru cjelokupne hrvatske historiografije. Produktivnost je djelatnika Jadranskog/Sjeverojadranskog instituta velika i historiografski vrlo važna, nezaobilazna za sve one koji su se mislili baviti ili se i danas bave znanstvenim proučavanjem jadranskog/sjevernojadranskog i zapadnohrvatskog prostora. Ključne riječi: Jadranski institut u Sušaku; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za povijesne i društvene znanosti; Rijeka; Pula. Darko Dukovski Povijest 19. i 20. stoljeća u djelu suradnika akademijina instituta/zavoda u rijeci i Puli
Značajan dio svjetskog kulturnohistorijskog i ru-kopisnog blaga čine orijentalno-islamski rukopisi. Brojnost rukopisnih djela napisanih na arapskom, turskom i perzijskom jeziku uistinu je zadivljujuća. Oni se danas mogu pronaći širom svijeta u različitim rukopisnim zbirkama, muzejima, arhivima i bibliote-kama. Njihova rasprostranjenost daleko izvan granica današnjeg islamskog svijeta svjedoči o višestoljetnoj veličini i snazi islamske kulture i civilizacije za koju s pravom možemo kazati da je, zahvaljujući svojoj kulturnoj i materijalnoj baštini, utkana u civilizacij-ske postulate svjetske historije. Nakon buđenja nacija i nacionalnih pokreta u 19. sto-ljeću, različiti narodi koji su stoljećima bili dijelom homogene zajednice orijentalno-islamske kulture i civilizacije, ponijeli su iz te zajednice slične duhov-ne, materijalne i kulturne vrijednosti kao sastavne elemente vlastitog nacionalnog identiteta. Nezane-marljiv doprinos razvoju i rastu te svekolike civili-zacijske riznice, k...
Roman Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka u srednjoškolskoj nastavi književnosti
Senjski zbornik, 2020
U povijesti hrvatske književnosti Vjenceslav Novak predstavljen je kao realistički pisac primorske sredine, s naglaskom na njegovo podrijetlo, rad u školi, materijalne životne uvjete i tematiku koju je uglavnom uzimao iz stvarnoga svijeta. Novak je objektivan realistički pripovjedač jer ne uzdiže ni ne prezire, no istodobno i socijalno osjećajan jer je prvi u hrvatski realizam unio ljubav prema obitelji i jeziku kojim je stvarao roman pod naslovom Posljednji Stipančići. Očito je ljepota odabranih riječi pridonijela da se tijekom cijeloga pripovijedanja porodične pripovijesti o Stipančićima osjećaju sigurni potezi piščeva pera, bilo da o njoj pripovijeda kronološki ili retrospektivno. Kritika realizma nije imala razumijevanja za ogroman Novakov opus kao rezultat jedne osebujne umjetničke stvaralačke snage. Moderna hrvatska književna kritika prikazala je rast Novakova opusa kroz četiri koncentrična kruga. Budući da je svako književno djelo poseban suodnos svijeta koji umjetnik prikazu...
Krčitelja je malo, ostali trebaju kriterije
Kemija u Industriji, 2008
Fancevljev prilaz 9, Zagreb Rubrika Mišljenja i komentari u oÞujskom broju KUI bila je jedna od najboljih u vrlo dugom razdoblju. Konaèno se rasplamsala rasprava koje veae dugo nije bilo. O pisanju jednog vrlo plodonosnog komentatora svega i svaèega. Koji misli da se injection moulding prevodi kao lijevanje utiskivanjem. Zatim na temelju toga dubokog nerazumijevanja suštine postupka koji ima gotovo 250 inaèica, izvodi teorije o stvarima o kojima nije bilo rijeèi, pa ni u privatnom razgovoru.
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.
Related papers
Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2005