Perina Vukša Nahod | Institute of Croatian Language and Linguistics (original) (raw)
Papers by Perina Vukša Nahod
Policija i sigurnost, Sep 25, 2019
Izazovi projekta Forenzično-kriminalističko nazivlje (FuNK) u definiranju pojmova iz područja ide... more Izazovi projekta Forenzično-kriminalističko nazivlje (FuNK) u definiranju pojmova iz područja identifikacije Sažetak Od travnja 2018. do listopada 2019. godine odvija se projekt Forenzično-kriminalističko nazivlje (FuNK) u sklopu programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna) Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Projektom je predviđeno definiranje 3000 pojmova iz područja istraživanja mjesta događaja, suvremenih kriminalističkih teorija i izvršnoga upravljanja, forenzične obrade bioloških, kemijskih i fizikalnih tragova, forenzične balistike i mehanoskopije, daktiloskopije, forenzične analize spornih dokumenata i novca te masovnih katastrofa i masovnih grobnica. Tijekom rada na projektu suradnici su se susreli s brojnim izazovima u usklađivanju i osuvremenjivanju nazivlja terminologije; te će u ovome radu predložiti rješenja za definiranje pojmova identifikacije, klasifikacije i individualizacije, koji se često rabe u forenzičnoj praksi, no počesto u pogrešnome i neodgovarajućemu kontekstu.
Odakle nam riječi? 39 duBRavka ivŠić Majić i PeRina vukŠa naHOd O dinjama i lubenicama iliti kako... more Odakle nam riječi? 39 duBRavka ivŠić Majić i PeRina vukŠa naHOd O dinjama i lubenicama iliti kako obrati bostan dinja i lubenica jednogodišnje su povrtne biljke iz porodice Cucurbitaceae. često se raspravlja o tome je li riječ o voću ili povrću, a također i o tome koji plod koji od tih naziva označuje. u hrvatskome standardnom jeziku nazivom dinja označuje se plod žutonarančaste, a nazivom lubenica plod crvene boje, ali u mnogim je hrvatskim govorima značenje tih naziva drukčije od značenja koje imaju u standardnome jeziku. etimološki izvor hrvatske riječi za dinju jest grčka riječ za dunju, grč. κυδώνια (μᾶλα) [kydnia (mȃla)]. doslovno je značenje grčke riječi 'kidonska (tj. kretska) jabuka'. Prema zemljopisnome podrijetlu naziv su dobile i neke druge voćke, pa je tako marelica izvorno 'armenska šljiva' (lat. Armeniacum), a breskva 'perzijsko voće' (lat. Persica). Grčka je riječ κυδώνια 'dunja', zacijelo uz posredništvo latinskoga cydōnia 'dunja', dala praslavensku riječ *(kъ)dynja, koja je dala riječi za 'dinju' u svim granama slavenskih jezika (usp. slovenski dínja, ruski дыня, češki dýně). Sličnost hrvatskih riječi za dinju i dunju nije slučajna jer je grč. κυδώνια ishodište i hrvatske riječi dunja (starije gdunja). Različiti odrazi (dinjadunja) upućuju na različita razdoblja preuzimanja riječi, a značenjska je poveznica između dinje i dunje žutonarančasta boja ploda. naziv lubenica izveden je, pak, od praslavenske riječi *lubъ 'kora', a od iste je praslavenske riječi izvedena i riječ lubanja. isti odnos naziva dinja 'cucumis melo'-lubenica 'citrullus vulgaris' kao u standardnome jeziku nalazi se u sjevernome dijelu Hrvatske, u kojemu te kulture nisu tradicionalno uzgajane. u nekim su kajkavskim govorima ovjerene fonološke varijacije: dija (Brdovec, Sveti Đurđ), dina (ivanić, Repušnica); lubenico (Bednja), ljubenica (u kajkavskim govorima apatovca i kupljenova, ali i u slavonskim štokavskim govorima aljmaša, Šaptinovaca, Siča, Slavonskoga kobaša i Trnave). u primorskim i južnim govorima lubenicu gotovo nikad ne nazivaju lubenica, a dinju rijetko kad nazivaju dinja. Za lubenicu se, primjerice, u vrbnju, Ložišćima, Lastovu i visu kaže dinja, dok se u ostalim čakavskim i južnim štokavskim govorima čuju nazivi četrun i angurija. Za dinju se, pak, kaže pipun, cata, melon, bostan te baćir.
Rasprave Casopis Instituta Za Hrvatski Jezik I Jezikoslovlje, Oct 28, 2014
NazIVI za sestrINu kĆer u čakaVskoMe NarJečJu rad je nastavak istraživanja nazivlja za rodbinske ... more NazIVI za sestrINu kĆer u čakaVskoMe NarJečJu rad je nastavak istraživanja nazivlja za rodbinske veze u hrvatskome jeziku. Promatra rodbinsko nazivlje u čakavskome narječju hrvatskoga jezika, i to samo za jednu rodbinsku vezu u značenju 'sestrina kći'. Narječna građa ekscerpirana je iz upitnika za Hrvatski jezični atlas prikupljenih na teritoriju čakavskoga narječja i dostupnih dijalektnih rječnika čakavskih govora. usto, donose se potvrde iz povijesnih rječnika koje su uspoređene s hrvatskim standardnim jezikom. Pronađeni su sljedeći nazivi: bratučeda, nećakinja, neputa, nevoda, nevča, sestrična… 0. Uvod ovaj je rad pandan radu objavljenu 2011. u Raspravama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37/2: "Nazivi za bratova sina u hrvatskome jeziku" 1 , u kojemu je utvrđeno da u hrvatskome jeziku nalazimo nekoliko naziva: sinovac, nećak, bratić, neput, nevodo, bratanić, braten. Pitanje koje se nakon obradbe naziva za bratova sina u dijalektima te povijesnim i modernim jezičnim priručnicima hrvatskoga jezika nametnulo kao poticaj za nastavak istraživanja jest: Što je meni kći moje sestre? (zabilježeno pod brojem 27/35 u starijoj, 22/35 u staroj i 482 u novoj redakciji upitnika za Hrvatski jezični atlas 2). opis projekata ve-1
Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online , 2020
U radu se na temelju dosadašnje literature o štokavskome narječju te suvremenih opisa štokavskih ... more U radu se na temelju dosadašnje literature o štokavskome narječju te suvremenih opisa štokavskih govora i autoričinih podatka s terena donosi pregled štokavskoga narječja u Republici Hrvatskoj. Prikazana je klasifikacija i temeljne značajke štokavskoga narječja. Nakon toga slijedi opis staroštokavskih i novoštokavskih dijalekata (pregled prostiranja te značajka specifičnih za svaki od njih). Usto je dan pregled vlahijske oaze i torlačkoga narječja. U radu se donose i primjeri transkribirani međunarodnom fonetskom abecedom (IPA-om) prikupljeni recentnijim istraživanjima.
Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 2021
This paper analyzes dialectal variety and etymology of words signifying ʻa seating furniture with... more This paper analyzes dialectal variety and etymology of words signifying ʻa seating furniture with or without a back, for one or more personsʼ in Čakavian dialects. The analysis is based on material collected from dialectal dictionaries and studies and etymological sources. It is concluded that Čakavian word for ʻchairʼ (a seat with back) is katrida and its variants, whereas there are more words for ʻseats without backʼ, most frequent being škanj, škanjić, škamo, škamlić, bančić. Dialect reflexes of standard Croatian words such as stolac, stolica, stolčić generally are not part of Čakavian vocabulary.
ИМЕНА И ФРАЗЕОЛОГИЯ, 2018
This paper analyses Croatian and Czech idioms containing female name components. The analyzed cor... more This paper analyses Croatian and Czech idioms containing female name components. The analyzed corpus is compiled from relevant general and phraseological dictionaries, as well as from data gathered through field research. The goal is to determine which idioms are analogous in both languages and which are specific for only one of them. Furthermore, the pattern of the name formulae will also be presented. We will try to excerpt the pertaining to specific domains for confirmed names as well as the concepts that they most frequently refer to.
Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu, 2018
Before the migration period, Neretva area was a meeting point of Čakavian, Western Štokavian and ... more Before the migration period, Neretva area was a meeting point of Čakavian, Western Štokavian and Eastern Štokavian dialects. As such, it represents the only area where Čakavian - Eastern Štokavian isoglosses were present before the migration and where the differences between Western Štokavian and Čakavian as well as Eastern Štokavian and Western Štokavian dialect were least present. Today the Neretva River is taken as a border between the Neo-Štokavian Ikavian and Eastern Herzegovinian dialect. Because of the migrations and the prestige of speech that belongs to Neo-Štokavian Ikavian dialect, the dialect situation of the Neretva valley is changing. Taking into account the relevant literature and personal field research, this work will present synchronic state of the dialects on the left and the right side of the Neretva River. The aim of the paper is to define common and distinctive features of phonological system of dialects in the Neretva Valley.
This work analyses dialect phrasemes which are used to express human relations such as understand... more This work analyses dialect phrasemes which are used to express human relations such as understanding/misunderstanding and love/hate. Analysis was performed on the corpus of phrasemes obtained from Croatian dialects, found either by field researches or in the existing literature on dialect phraseology.
Jazykovedny Casopis, 2017
In this paper, we will present the problems we have observed while editing terminological units a... more In this paper, we will present the problems we have observed while editing terminological units as a part of the specialized language of ophthalmology that is currently being processed as part of the program Struna. Struna is the Croatian National term bank (http://struna.ihjj.hr/). Its aim is to gradually standardize Croatian terminology, for all professional domains, by coordinating the work of domain experts, terminologists and language experts [1], [2]. The Croatian Ophthalmological Terminology is the first Struna project that encompasses a subfield of an already existing field in the database. Namely, in 2013 the general medical terminology was processed as a part of the project Croatian Anatomy and Physiology. This situation has revealed a new set of problems that previously were not taken into account and has forced us to re-evaluate methodology and adapt accordingly.
Jezikoslovni Zapiski, 2017
This article is based on fieldwork material and offers a synchronic overview of the accentual par... more This article is based on fieldwork material and offers a synchronic overview of the accentual paradigms of nominal a-stems in local dialects in the Municipality of Slivno, Croatia (in Slivno Ravno, Mihalj, Blace, and Podgradina). These dialects belong to Eastern Herzegovinian border dialect and Slivno-Zažablje subdialect type. It determines whether there are variations within a particular paradigm and among paradigms.
Fluminensia
U radu se na temelju vlastita terenskoga istraživanja donosi sinkronijski prikaz naglasnih parad... more U radu se na temelju vlastita terenskoga istraživanja donosi sinkronijski prikaz naglasnih paradigama pridjeva u slivanjskim govorima Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine u Neretvanskoj krajini, koji su dio istočnohercegovačkoga dijalekta, slivanjsko-zažapskoga govornog tipa. Nadalje, utvrdit će se naglasne varijacije u ostalim, posebice dodirnim, istraženim štokavskim govorima. Ključne riječi: štokavsko narječje; slivanjsko-zažapski govorni tip; pridjevi; naglasne paradigme 1. Uvod Slivno Ravno područje je koje se nalazi u Neretvanskoj krajini s lijeve obale rijeke Neretve. Riječ je o kraju koje zahvaća izrazita depopulacija te u nekim naseljima (od njih 18 koji pripadaju Općini Slivno Ravno) živi tek nekoliko stanovnika. Slivanjski govori 1 pripadaju štokavskomu narječju, njegovu istočnohercegovačkom dijalektu i slivanjsko-zažapskom govornom tipu. Riječ je o dijalektološki bitnome području koje je predstav-ljalo granicu novoštokavskoga ikavskog i istočnohercegovačkoga dijalekta, dok se danas zbog različitih migracija može utvrditi da rijeka Neretva ne predstavlja više u literaturi često isticanu granicu.
Šesti hrvatski slavistički kongres, 2016
Rad donosi dio prikupljene frazeološke građe u novoštokavskome ikavskome mjesnom govoru Komina u ... more Rad donosi dio prikupljene frazeološke građe u novoštokavskome ikavskome mjesnom govoru Komina u Neretvanskoj dolini. Iz slobodnoga govora izvornih govornika i ciljanim frazeološkim upitnikom prikupljeno je 400-tinjak frazema koji su transkribirani i zabilježeni s morfološkim, tvorbenim i leksičkim inačicama. Frazemi su analizirani sa strukturnoga, semantičkoga i konceptualnoga aspekta, a posebna pozornost usmjerena je na frazeme koji se odnose na čovjekovu vanjštinu. Ovim se radom nastoji doprinijeti utvrđivanju jezične konvergencije te upotpunjivanju novoštokavskoga ikavskog frazeološkog korpusa.
Hrvatski dijalektološki zbornik, 2016
U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološke građe u govoru Komina analiziraju frazem... more U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološke građe u govoru Komina analiziraju frazemi sa zoonimskom sastavnicom. Posebna pozornost usmjerena je na čestotnost uporabe pojedinih zoonima te razvedenost odnosa hiperonimskih i hiponimskih sastavnica potvrđenih u istraženome govoru, ali i u ostalim hrvatskim govorima, kako bi se pridonijelo utvrđivanju lokalizama i regionalizama.
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2015
Na temelju terenskoga istraživanja u radu se donosi sinkronijski prikaz naglasnih paradigma imeni... more Na temelju terenskoga istraživanja u radu se donosi sinkronijski prikaz naglasnih paradigma imenica e-vrste i i-vrste u slivanjskim govorima Slivna ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine. riječ je o govorima koji pripadaju istočnohercegovačkomu dijalektu, slivanjsko-zažapskomu govornom tipu. utvrdit će se postoje li kolebanja u pojedinoj paradigmi i među paradigmama te čuvanje kračine u d./l./i. 1.
Lingua Montenegrina, 2015
U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološkoga korpusa mjesnoga govora Komazina u Ner... more U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološkoga korpusa mjesnoga govora Komazina u Neretvanskoj dolini prikazuje strukturna i konceptualna analiza frazema. Posebna pozornost usmjerena je na one koncepte koji se odnose na čovjeka (njegovu vanjštinu, osobine, stanje, odnos prema radu, kretanje te međuljudske odnose). U uvodnome dijelu prikazat će se fonološke značajke istraženoga govora.
Collegium antropologicum, 2014
Basic anthropological terminology i is the first project covering terms from the domain of the so... more Basic anthropological terminology i is the first project covering terms from the domain of the social sciences under the Croatian Special Field Terminology program (Struna). Problems that have been sporadically noticed or whose existence could have been presumed during the processing of terms mainly from technical fields and sciences have finally emerged in »anthropology«. The principles of the General Theory of Terminology (GTT), which are followed in Struna, were put to a truly exacting test, and sometimes stretched beyond their limits when applied to concepts that do not necessarily have references in the physical world; namely, abstract and metaphysical concepts iii. We are currently developing a new terminographical model based on Idealized Cognitive Models (ICM), which will hopefully ensure a better cross-filed implementation of various types of concepts and their relations. The goal of this paper is to introduce the theoretical bases of our model. Additionally, we will present a pilot study of the series of experiments in which we are trying to investigate the nature of conceptual categorization in special languages and its proposed difference form categorization in general language.
Jezikoslovni Zapiski, 2015
U radu se analiziraju frazemi prikupljeni terenskim istraživanjem u trima čabarskim govorima: Trš... more U radu se analiziraju frazemi prikupljeni terenskim istraživanjem u trima čabarskim govorima: Tršću, Prezidu i Čabru. Iz korpusa su izdvojeni svi frazemi koji se odnose na čovjeka, točnije oni koji opisuju čovjekovu vanjštinu, osobine, stanje i odnos prema radu. Prikazani su najčešći koncepti te uspoređeni s postojećom hrvatskom frazeološkom građom. Svi su frazemi oprimjereni transkribiranim potvrdama s terena.
Policija i sigurnost, Sep 25, 2019
Izazovi projekta Forenzično-kriminalističko nazivlje (FuNK) u definiranju pojmova iz područja ide... more Izazovi projekta Forenzično-kriminalističko nazivlje (FuNK) u definiranju pojmova iz područja identifikacije Sažetak Od travnja 2018. do listopada 2019. godine odvija se projekt Forenzično-kriminalističko nazivlje (FuNK) u sklopu programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna) Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Projektom je predviđeno definiranje 3000 pojmova iz područja istraživanja mjesta događaja, suvremenih kriminalističkih teorija i izvršnoga upravljanja, forenzične obrade bioloških, kemijskih i fizikalnih tragova, forenzične balistike i mehanoskopije, daktiloskopije, forenzične analize spornih dokumenata i novca te masovnih katastrofa i masovnih grobnica. Tijekom rada na projektu suradnici su se susreli s brojnim izazovima u usklađivanju i osuvremenjivanju nazivlja terminologije; te će u ovome radu predložiti rješenja za definiranje pojmova identifikacije, klasifikacije i individualizacije, koji se često rabe u forenzičnoj praksi, no počesto u pogrešnome i neodgovarajućemu kontekstu.
Odakle nam riječi? 39 duBRavka ivŠić Majić i PeRina vukŠa naHOd O dinjama i lubenicama iliti kako... more Odakle nam riječi? 39 duBRavka ivŠić Majić i PeRina vukŠa naHOd O dinjama i lubenicama iliti kako obrati bostan dinja i lubenica jednogodišnje su povrtne biljke iz porodice Cucurbitaceae. često se raspravlja o tome je li riječ o voću ili povrću, a također i o tome koji plod koji od tih naziva označuje. u hrvatskome standardnom jeziku nazivom dinja označuje se plod žutonarančaste, a nazivom lubenica plod crvene boje, ali u mnogim je hrvatskim govorima značenje tih naziva drukčije od značenja koje imaju u standardnome jeziku. etimološki izvor hrvatske riječi za dinju jest grčka riječ za dunju, grč. κυδώνια (μᾶλα) [kydnia (mȃla)]. doslovno je značenje grčke riječi 'kidonska (tj. kretska) jabuka'. Prema zemljopisnome podrijetlu naziv su dobile i neke druge voćke, pa je tako marelica izvorno 'armenska šljiva' (lat. Armeniacum), a breskva 'perzijsko voće' (lat. Persica). Grčka je riječ κυδώνια 'dunja', zacijelo uz posredništvo latinskoga cydōnia 'dunja', dala praslavensku riječ *(kъ)dynja, koja je dala riječi za 'dinju' u svim granama slavenskih jezika (usp. slovenski dínja, ruski дыня, češki dýně). Sličnost hrvatskih riječi za dinju i dunju nije slučajna jer je grč. κυδώνια ishodište i hrvatske riječi dunja (starije gdunja). Različiti odrazi (dinjadunja) upućuju na različita razdoblja preuzimanja riječi, a značenjska je poveznica između dinje i dunje žutonarančasta boja ploda. naziv lubenica izveden je, pak, od praslavenske riječi *lubъ 'kora', a od iste je praslavenske riječi izvedena i riječ lubanja. isti odnos naziva dinja 'cucumis melo'-lubenica 'citrullus vulgaris' kao u standardnome jeziku nalazi se u sjevernome dijelu Hrvatske, u kojemu te kulture nisu tradicionalno uzgajane. u nekim su kajkavskim govorima ovjerene fonološke varijacije: dija (Brdovec, Sveti Đurđ), dina (ivanić, Repušnica); lubenico (Bednja), ljubenica (u kajkavskim govorima apatovca i kupljenova, ali i u slavonskim štokavskim govorima aljmaša, Šaptinovaca, Siča, Slavonskoga kobaša i Trnave). u primorskim i južnim govorima lubenicu gotovo nikad ne nazivaju lubenica, a dinju rijetko kad nazivaju dinja. Za lubenicu se, primjerice, u vrbnju, Ložišćima, Lastovu i visu kaže dinja, dok se u ostalim čakavskim i južnim štokavskim govorima čuju nazivi četrun i angurija. Za dinju se, pak, kaže pipun, cata, melon, bostan te baćir.
Rasprave Casopis Instituta Za Hrvatski Jezik I Jezikoslovlje, Oct 28, 2014
NazIVI za sestrINu kĆer u čakaVskoMe NarJečJu rad je nastavak istraživanja nazivlja za rodbinske ... more NazIVI za sestrINu kĆer u čakaVskoMe NarJečJu rad je nastavak istraživanja nazivlja za rodbinske veze u hrvatskome jeziku. Promatra rodbinsko nazivlje u čakavskome narječju hrvatskoga jezika, i to samo za jednu rodbinsku vezu u značenju 'sestrina kći'. Narječna građa ekscerpirana je iz upitnika za Hrvatski jezični atlas prikupljenih na teritoriju čakavskoga narječja i dostupnih dijalektnih rječnika čakavskih govora. usto, donose se potvrde iz povijesnih rječnika koje su uspoređene s hrvatskim standardnim jezikom. Pronađeni su sljedeći nazivi: bratučeda, nećakinja, neputa, nevoda, nevča, sestrična… 0. Uvod ovaj je rad pandan radu objavljenu 2011. u Raspravama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37/2: "Nazivi za bratova sina u hrvatskome jeziku" 1 , u kojemu je utvrđeno da u hrvatskome jeziku nalazimo nekoliko naziva: sinovac, nećak, bratić, neput, nevodo, bratanić, braten. Pitanje koje se nakon obradbe naziva za bratova sina u dijalektima te povijesnim i modernim jezičnim priručnicima hrvatskoga jezika nametnulo kao poticaj za nastavak istraživanja jest: Što je meni kći moje sestre? (zabilježeno pod brojem 27/35 u starijoj, 22/35 u staroj i 482 u novoj redakciji upitnika za Hrvatski jezični atlas 2). opis projekata ve-1
Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistics Online , 2020
U radu se na temelju dosadašnje literature o štokavskome narječju te suvremenih opisa štokavskih ... more U radu se na temelju dosadašnje literature o štokavskome narječju te suvremenih opisa štokavskih govora i autoričinih podatka s terena donosi pregled štokavskoga narječja u Republici Hrvatskoj. Prikazana je klasifikacija i temeljne značajke štokavskoga narječja. Nakon toga slijedi opis staroštokavskih i novoštokavskih dijalekata (pregled prostiranja te značajka specifičnih za svaki od njih). Usto je dan pregled vlahijske oaze i torlačkoga narječja. U radu se donose i primjeri transkribirani međunarodnom fonetskom abecedom (IPA-om) prikupljeni recentnijim istraživanjima.
Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 2021
This paper analyzes dialectal variety and etymology of words signifying ʻa seating furniture with... more This paper analyzes dialectal variety and etymology of words signifying ʻa seating furniture with or without a back, for one or more personsʼ in Čakavian dialects. The analysis is based on material collected from dialectal dictionaries and studies and etymological sources. It is concluded that Čakavian word for ʻchairʼ (a seat with back) is katrida and its variants, whereas there are more words for ʻseats without backʼ, most frequent being škanj, škanjić, škamo, škamlić, bančić. Dialect reflexes of standard Croatian words such as stolac, stolica, stolčić generally are not part of Čakavian vocabulary.
ИМЕНА И ФРАЗЕОЛОГИЯ, 2018
This paper analyses Croatian and Czech idioms containing female name components. The analyzed cor... more This paper analyses Croatian and Czech idioms containing female name components. The analyzed corpus is compiled from relevant general and phraseological dictionaries, as well as from data gathered through field research. The goal is to determine which idioms are analogous in both languages and which are specific for only one of them. Furthermore, the pattern of the name formulae will also be presented. We will try to excerpt the pertaining to specific domains for confirmed names as well as the concepts that they most frequently refer to.
Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu, 2018
Before the migration period, Neretva area was a meeting point of Čakavian, Western Štokavian and ... more Before the migration period, Neretva area was a meeting point of Čakavian, Western Štokavian and Eastern Štokavian dialects. As such, it represents the only area where Čakavian - Eastern Štokavian isoglosses were present before the migration and where the differences between Western Štokavian and Čakavian as well as Eastern Štokavian and Western Štokavian dialect were least present. Today the Neretva River is taken as a border between the Neo-Štokavian Ikavian and Eastern Herzegovinian dialect. Because of the migrations and the prestige of speech that belongs to Neo-Štokavian Ikavian dialect, the dialect situation of the Neretva valley is changing. Taking into account the relevant literature and personal field research, this work will present synchronic state of the dialects on the left and the right side of the Neretva River. The aim of the paper is to define common and distinctive features of phonological system of dialects in the Neretva Valley.
This work analyses dialect phrasemes which are used to express human relations such as understand... more This work analyses dialect phrasemes which are used to express human relations such as understanding/misunderstanding and love/hate. Analysis was performed on the corpus of phrasemes obtained from Croatian dialects, found either by field researches or in the existing literature on dialect phraseology.
Jazykovedny Casopis, 2017
In this paper, we will present the problems we have observed while editing terminological units a... more In this paper, we will present the problems we have observed while editing terminological units as a part of the specialized language of ophthalmology that is currently being processed as part of the program Struna. Struna is the Croatian National term bank (http://struna.ihjj.hr/). Its aim is to gradually standardize Croatian terminology, for all professional domains, by coordinating the work of domain experts, terminologists and language experts [1], [2]. The Croatian Ophthalmological Terminology is the first Struna project that encompasses a subfield of an already existing field in the database. Namely, in 2013 the general medical terminology was processed as a part of the project Croatian Anatomy and Physiology. This situation has revealed a new set of problems that previously were not taken into account and has forced us to re-evaluate methodology and adapt accordingly.
Jezikoslovni Zapiski, 2017
This article is based on fieldwork material and offers a synchronic overview of the accentual par... more This article is based on fieldwork material and offers a synchronic overview of the accentual paradigms of nominal a-stems in local dialects in the Municipality of Slivno, Croatia (in Slivno Ravno, Mihalj, Blace, and Podgradina). These dialects belong to Eastern Herzegovinian border dialect and Slivno-Zažablje subdialect type. It determines whether there are variations within a particular paradigm and among paradigms.
Fluminensia
U radu se na temelju vlastita terenskoga istraživanja donosi sinkronijski prikaz naglasnih parad... more U radu se na temelju vlastita terenskoga istraživanja donosi sinkronijski prikaz naglasnih paradigama pridjeva u slivanjskim govorima Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine u Neretvanskoj krajini, koji su dio istočnohercegovačkoga dijalekta, slivanjsko-zažapskoga govornog tipa. Nadalje, utvrdit će se naglasne varijacije u ostalim, posebice dodirnim, istraženim štokavskim govorima. Ključne riječi: štokavsko narječje; slivanjsko-zažapski govorni tip; pridjevi; naglasne paradigme 1. Uvod Slivno Ravno područje je koje se nalazi u Neretvanskoj krajini s lijeve obale rijeke Neretve. Riječ je o kraju koje zahvaća izrazita depopulacija te u nekim naseljima (od njih 18 koji pripadaju Općini Slivno Ravno) živi tek nekoliko stanovnika. Slivanjski govori 1 pripadaju štokavskomu narječju, njegovu istočnohercegovačkom dijalektu i slivanjsko-zažapskom govornom tipu. Riječ je o dijalektološki bitnome području koje je predstav-ljalo granicu novoštokavskoga ikavskog i istočnohercegovačkoga dijalekta, dok se danas zbog različitih migracija može utvrditi da rijeka Neretva ne predstavlja više u literaturi često isticanu granicu.
Šesti hrvatski slavistički kongres, 2016
Rad donosi dio prikupljene frazeološke građe u novoštokavskome ikavskome mjesnom govoru Komina u ... more Rad donosi dio prikupljene frazeološke građe u novoštokavskome ikavskome mjesnom govoru Komina u Neretvanskoj dolini. Iz slobodnoga govora izvornih govornika i ciljanim frazeološkim upitnikom prikupljeno je 400-tinjak frazema koji su transkribirani i zabilježeni s morfološkim, tvorbenim i leksičkim inačicama. Frazemi su analizirani sa strukturnoga, semantičkoga i konceptualnoga aspekta, a posebna pozornost usmjerena je na frazeme koji se odnose na čovjekovu vanjštinu. Ovim se radom nastoji doprinijeti utvrđivanju jezične konvergencije te upotpunjivanju novoštokavskoga ikavskog frazeološkog korpusa.
Hrvatski dijalektološki zbornik, 2016
U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološke građe u govoru Komina analiziraju frazem... more U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološke građe u govoru Komina analiziraju frazemi sa zoonimskom sastavnicom. Posebna pozornost usmjerena je na čestotnost uporabe pojedinih zoonima te razvedenost odnosa hiperonimskih i hiponimskih sastavnica potvrđenih u istraženome govoru, ali i u ostalim hrvatskim govorima, kako bi se pridonijelo utvrđivanju lokalizama i regionalizama.
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2015
Na temelju terenskoga istraživanja u radu se donosi sinkronijski prikaz naglasnih paradigma imeni... more Na temelju terenskoga istraživanja u radu se donosi sinkronijski prikaz naglasnih paradigma imenica e-vrste i i-vrste u slivanjskim govorima Slivna ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine. riječ je o govorima koji pripadaju istočnohercegovačkomu dijalektu, slivanjsko-zažapskomu govornom tipu. utvrdit će se postoje li kolebanja u pojedinoj paradigmi i među paradigmama te čuvanje kračine u d./l./i. 1.
Lingua Montenegrina, 2015
U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološkoga korpusa mjesnoga govora Komazina u Ner... more U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološkoga korpusa mjesnoga govora Komazina u Neretvanskoj dolini prikazuje strukturna i konceptualna analiza frazema. Posebna pozornost usmjerena je na one koncepte koji se odnose na čovjeka (njegovu vanjštinu, osobine, stanje, odnos prema radu, kretanje te međuljudske odnose). U uvodnome dijelu prikazat će se fonološke značajke istraženoga govora.
Collegium antropologicum, 2014
Basic anthropological terminology i is the first project covering terms from the domain of the so... more Basic anthropological terminology i is the first project covering terms from the domain of the social sciences under the Croatian Special Field Terminology program (Struna). Problems that have been sporadically noticed or whose existence could have been presumed during the processing of terms mainly from technical fields and sciences have finally emerged in »anthropology«. The principles of the General Theory of Terminology (GTT), which are followed in Struna, were put to a truly exacting test, and sometimes stretched beyond their limits when applied to concepts that do not necessarily have references in the physical world; namely, abstract and metaphysical concepts iii. We are currently developing a new terminographical model based on Idealized Cognitive Models (ICM), which will hopefully ensure a better cross-filed implementation of various types of concepts and their relations. The goal of this paper is to introduce the theoretical bases of our model. Additionally, we will present a pilot study of the series of experiments in which we are trying to investigate the nature of conceptual categorization in special languages and its proposed difference form categorization in general language.
Jezikoslovni Zapiski, 2015
U radu se analiziraju frazemi prikupljeni terenskim istraživanjem u trima čabarskim govorima: Trš... more U radu se analiziraju frazemi prikupljeni terenskim istraživanjem u trima čabarskim govorima: Tršću, Prezidu i Čabru. Iz korpusa su izdvojeni svi frazemi koji se odnose na čovjeka, točnije oni koji opisuju čovjekovu vanjštinu, osobine, stanje i odnos prema radu. Prikazani su najčešći koncepti te uspoređeni s postojećom hrvatskom frazeološkom građom. Svi su frazemi oprimjereni transkribiranim potvrdama s terena.
U knjizi se na temelju višegodišnjega terenskog istraživanja donosi fonološki i morfološki opis s... more U knjizi se na temelju višegodišnjega terenskog istraživanja donosi fonološki i morfološki opis slivanjskih govora Slivna Ravnoga, Mihalja, Blaca i Podgradine u Neretvanskoj krajini. Riječ je o novoštokavskim govorima koji pripadaju istočnohercegovačkomu dijalektu, njegovu slivanjsko-zažapskom govornom tipu. Ti su govori unatoč međunarječnim i međudijalektnim dodirima i specifičnostima do danas ostali na marginama dijalektološkoga zanimanja te ova knjiga predstavlja suvremeni opis fonologije i morfologije skupine govora koji pripadaju istočnohercegovačkomu dijalektu.
Dio je knjige posvećen akcentološkoj obradi prikupljene građe. Donosi se iscrpan pregled sinkronijskih naglasnih paradigma promjenjivih vrsta riječi te akustički prikaz naglasaka, što je i prvi takav opis kojega hrvatskog novoštokavskog (i)jekavskoga govora. Tim su se konkretnim fonetskim analizama omogućila i daljnja sociofonetska istraživanja hrvatskih mjesnih govora.
U e-biblioteci Terminološki rječnici Strune objavljuju se terminološke zbirke koje su nastale kao... more U e-biblioteci Terminološki rječnici Strune objavljuju se terminološke zbirke koje su nastale kao rezultat pojedinih projekata u okviru programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja -Struna.
