Ivana Senjan - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Ivana Senjan

U radu se istražuju biografski podatci te kulturno-pedagoški značaj glazbenika Ivana Hanžeka koji... more U radu se istražuju biografski podatci te kulturno-pedagoški značaj glazbenika Ivana Hanžeka koji je od 1965. di 1980. godine obilježio glazbeni razvoj grada Đurđevca. Prikazane su njegove kulturne i sportske aktivnosti, rad u prosvjeti u kojoj je nastavu glazbe postavio na kvalitetniji nivo te se ističe njegova zasluga za osnivanje prve glazbene škole u Đurđevcu. Vidljiv je i značaj u radu sa zborovima u kojima je u skladu s idealima ondašnjeg društva okupljao mnogobrojnu djecu i mladež, dok je s pjevačkim zborom KUD-a »Petar Preradović« ostvario temelj za daljnji razvoj zborske glazbe na sve navedeno, navode na zaključak kako se radilo o osobi koja je svoj život u potpunosti posvetila glazbi i unatoč preranoj smrti u trideset i osmoj godini zadužila društvenu zajednicu u kojoj je živio i nametnula joj obavezu čuvanja sjećanja na njegovu ulogu pokretača gotovo svih glazbenih događanja u Đurđevcu u tom razdoblju

Sveta Cecilija : časopis za sakralnu glazbu, Jul 12, 2021

Slika 1.: Mato Leiian za orguljama (iz privatne fotozbirke Nikole iVlaste Serman) ' pRulttrilc, N... more Slika 1.: Mato Leiian za orguljama (iz privatne fotozbirke Nikole iVlaste Serman) ' pRulttrilc, N., >Zivot i djelo prof. Mate Leiiana<, diplomski rad, Zagreb , L993., Sveudiliste u Zagrebu, Katolidki bogoslovni fakultet, lnstitut za crkvenu glazbu >Albe Vidakovi6<. l-2-202t. I Sveta Cecitija | 41

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Mod... more Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Modelu recipročnog odgovora (Hargreaves, MacDonald i Miell, 2005) s nastavom Glazbene umjetnosti utemeljene na tradicionalnom dijakronijskom modelu na oblikovanje glazbenog ukusa učenika. U teorijskom se dijelu disertacije ukazalo na značaj estetike za razvoj osobne kulture pojedinca i na specifičnosti estetskog odgoja u nastavi glazbe. Opisani su modeli glazbenih preferencija koji naglašavaju utjecajne čimbenike na glazbene preferencije, njihovu interakciju te odgovor slušatelja na glazbu. Također je prikazana retrospektiva nastave glazbe u hrvatskim općeobrazovnim srednjim školama i obilježja Glazbene umjetnosti s analizom postojećih modela poučavanja te mogućom perspektivom nastavnog predmeta. Za potrebe empirijskog istraživanja osmišljen je jednogodišnji eksperimentalni nastavni program u kojem su nastavne jedinice raspodijeljene u četiri tematske cjeline: Slušatelj, Situacije i konteks...

Muzej grada Koprivnice, Nov 5, 2016

Metodicki ogledi, 2017

Pedagoške reforme u Hrvatskoj i svijetu posljednjih dvadesetak godina ukazale su na potrebu za us... more Pedagoške reforme u Hrvatskoj i svijetu posljednjih dvadesetak godina ukazale su na potrebu za usklađivanjem obrazovnoga sustava sa suvremenim obrazovnim potrebama i izazovima stavljajući učenika u središte nastavnoga procesa. Unatoč sugestijama brojnih glazbenih pedagoga u smjeru unaprijeđivanja i mijenjanja postojećih pristupa u nastavi, nastava se glazbe na srednjoškolskoj razini u Hrvatskoj još od školske godine 1954./1955. odvija po istom dijakronijskom modelu koji se temelji na kronološkoj obradi povijesti glazbe, što dovodi do sraza između tradicionalno koncipiranoga nastavnog modela i suvremenih obrazovnih nastojanja. Ovaj rad ističe važnost nastave glazbe za estetski odgoj i razvoj glazbene kulture učenika, objedinjuje opća obilježja nastavnog predmeta Glazbena umjetnost te prikazuje njegovu retrospektivu, trenutnu situaciju i aktualnu problematiku u nastavi. S ciljem efektivnijeg glazbenog obrazovanja učenika srednjoškolske populacije, predlaže se suvremeniji pristup poučavanju koji bi se temeljio na spoju znanstvenih istraživanja i praktičnih iskustava nastavnika glazbe bez kojih ipak nije moguće ostvarivati bitne pomake u razvoju glazbene pedagogije kao znanosti.

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Mod... more Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Modelu reciprocnog odgovora (Hargreaves, MacDonald i Miell, 2005) s nastavom Glazbene umjetnosti utemeljene na tradicionalnom dijakronijskom modelu na oblikovanje glazbenog ukusa ucenika. U teorijskom se dijelu disertacije ukazalo na znacaj estetike za razvoj osobne kulture pojedinca i na specificnosti estetskog odgoja u nastavi glazbe. Opisani su modeli glazbenih preferencija koji naglasavaju utjecajne cimbenike na glazbene preferencije, njihovu interakciju te odgovor slusatelja na glazbu. Također je prikazana retrospektiva nastave glazbe u hrvatskim opceobrazovnim srednjim skolama i obilježja Glazbene umjetnosti s analizom postojecih modela poucavanja te mogucom perspektivom nastavnog predmeta. Za potrebe empirijskog istraživanja osmisljen je jednogodisnji eksperimentalni nastavni program u kojem su nastavne jedinice raspodijeljene u cetiri tematske cjeline: Slusatelj, Situacije i konteks...

Metodički obzori, 2021

Observing society as a whole, the musical needs of an individual are most often manifested throug... more Observing society as a whole, the musical needs of an individual are most often manifested through active music playing/making and listening to mostly popular types of music. The development of one’s personal musical identity and preference for a certain musical expression starts from the earliest age, and develops and takes shape throughout life. The paper explores the subject of music listening during music education of children and young people from early and preschool education to the end of high school with the aim of gaining an insight into the course of continuous musical development of students in this field. The paper also presents the project “Hit lists of popular music” by the High School Dr. Ivan Kranjčev in Đurđevac which encourages high-school students to use the mass media in order to create so-called “playlists’’ on music streaming platforms. The results of the survey have thus shown that in the wide range of different musical expressions students can be guided in a ...

Hrvatsko filozofsko društvo, 2016

Život i škola

Glazbeni ukus slušatelja dio je opće kulture koji se dugoročno oblikuje estetskim odgojem u nasta... more Glazbeni ukus slušatelja dio je opće kulture koji se dugoročno oblikuje estetskim odgojem u nastavi glazbe i interakcijom brojnih utjecajnih čimbenika od kojih se najčešće ističu karakteristike glazbe, kontekst slušanja te individualne osobine slušatelja. Na razini srednjoškolskog općeg obrazovanja suvremena glazbena pedagogija naglašava potrebu za intenziviranjem psihološko-sociološkog pristupa u poučavanju, a s ciljem da se kroz estetsku percepciju glazbe i kritičko mišljenje formiraju stavovi učenika o glazbi koju slušaju te njihova potreba za vrijednim glazbenim postignućima u svakodnevnom životu. Takvim se pristupom uočava razlika između „znanja o glazbi“ i „glazbenog znanja“, odnosno razlika između postavki postojećeg dijakronijskog modela u nastavi Glazbene umjetnosti i suvremenih modela poučavanja. U radu će se prikazati jednogodišnji eksperimentalni nastavni program Glazbene umjetnosti koji svoje ishodište nalazi u modelu glazbenih preferencija – Modelu recipročnog odgovora...

U radu se istražuju biografski podatci te kulturno-pedagoški značaj glazbenika Ivana Hanžeka koji... more U radu se istražuju biografski podatci te kulturno-pedagoški značaj glazbenika Ivana Hanžeka koji je od 1965. di 1980. godine obilježio glazbeni razvoj grada Đurđevca. Prikazane su njegove kulturne i sportske aktivnosti, rad u prosvjeti u kojoj je nastavu glazbe postavio na kvalitetniji nivo te se ističe njegova zasluga za osnivanje prve glazbene škole u Đurđevcu. Vidljiv je i značaj u radu sa zborovima u kojima je u skladu s idealima ondašnjeg društva okupljao mnogobrojnu djecu i mladež, dok je s pjevačkim zborom KUD-a »Petar Preradović« ostvario temelj za daljnji razvoj zborske glazbe na sve navedeno, navode na zaključak kako se radilo o osobi koja je svoj život u potpunosti posvetila glazbi i unatoč preranoj smrti u trideset i osmoj godini zadužila društvenu zajednicu u kojoj je živio i nametnula joj obavezu čuvanja sjećanja na njegovu ulogu pokretača gotovo svih glazbenih događanja u Đurđevcu u tom razdoblju

Sveta Cecilija : časopis za sakralnu glazbu, Jul 12, 2021

Slika 1.: Mato Leiian za orguljama (iz privatne fotozbirke Nikole iVlaste Serman) ' pRulttrilc, N... more Slika 1.: Mato Leiian za orguljama (iz privatne fotozbirke Nikole iVlaste Serman) ' pRulttrilc, N., >Zivot i djelo prof. Mate Leiiana<, diplomski rad, Zagreb , L993., Sveudiliste u Zagrebu, Katolidki bogoslovni fakultet, lnstitut za crkvenu glazbu >Albe Vidakovi6<. l-2-202t. I Sveta Cecitija | 41

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Mod... more Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Modelu recipročnog odgovora (Hargreaves, MacDonald i Miell, 2005) s nastavom Glazbene umjetnosti utemeljene na tradicionalnom dijakronijskom modelu na oblikovanje glazbenog ukusa učenika. U teorijskom se dijelu disertacije ukazalo na značaj estetike za razvoj osobne kulture pojedinca i na specifičnosti estetskog odgoja u nastavi glazbe. Opisani su modeli glazbenih preferencija koji naglašavaju utjecajne čimbenike na glazbene preferencije, njihovu interakciju te odgovor slušatelja na glazbu. Također je prikazana retrospektiva nastave glazbe u hrvatskim općeobrazovnim srednjim školama i obilježja Glazbene umjetnosti s analizom postojećih modela poučavanja te mogućom perspektivom nastavnog predmeta. Za potrebe empirijskog istraživanja osmišljen je jednogodišnji eksperimentalni nastavni program u kojem su nastavne jedinice raspodijeljene u četiri tematske cjeline: Slušatelj, Situacije i konteks...

Muzej grada Koprivnice, Nov 5, 2016

Metodicki ogledi, 2017

Pedagoške reforme u Hrvatskoj i svijetu posljednjih dvadesetak godina ukazale su na potrebu za us... more Pedagoške reforme u Hrvatskoj i svijetu posljednjih dvadesetak godina ukazale su na potrebu za usklađivanjem obrazovnoga sustava sa suvremenim obrazovnim potrebama i izazovima stavljajući učenika u središte nastavnoga procesa. Unatoč sugestijama brojnih glazbenih pedagoga u smjeru unaprijeđivanja i mijenjanja postojećih pristupa u nastavi, nastava se glazbe na srednjoškolskoj razini u Hrvatskoj još od školske godine 1954./1955. odvija po istom dijakronijskom modelu koji se temelji na kronološkoj obradi povijesti glazbe, što dovodi do sraza između tradicionalno koncipiranoga nastavnog modela i suvremenih obrazovnih nastojanja. Ovaj rad ističe važnost nastave glazbe za estetski odgoj i razvoj glazbene kulture učenika, objedinjuje opća obilježja nastavnog predmeta Glazbena umjetnost te prikazuje njegovu retrospektivu, trenutnu situaciju i aktualnu problematiku u nastavi. S ciljem efektivnijeg glazbenog obrazovanja učenika srednjoškolske populacije, predlaže se suvremeniji pristup poučavanju koji bi se temeljio na spoju znanstvenih istraživanja i praktičnih iskustava nastavnika glazbe bez kojih ipak nije moguće ostvarivati bitne pomake u razvoju glazbene pedagogije kao znanosti.

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Mod... more Cilj ovog istraživanja bio je usporediti djelovanje nastave Glazbene umjetnosti utemeljene na Modelu reciprocnog odgovora (Hargreaves, MacDonald i Miell, 2005) s nastavom Glazbene umjetnosti utemeljene na tradicionalnom dijakronijskom modelu na oblikovanje glazbenog ukusa ucenika. U teorijskom se dijelu disertacije ukazalo na znacaj estetike za razvoj osobne kulture pojedinca i na specificnosti estetskog odgoja u nastavi glazbe. Opisani su modeli glazbenih preferencija koji naglasavaju utjecajne cimbenike na glazbene preferencije, njihovu interakciju te odgovor slusatelja na glazbu. Također je prikazana retrospektiva nastave glazbe u hrvatskim opceobrazovnim srednjim skolama i obilježja Glazbene umjetnosti s analizom postojecih modela poucavanja te mogucom perspektivom nastavnog predmeta. Za potrebe empirijskog istraživanja osmisljen je jednogodisnji eksperimentalni nastavni program u kojem su nastavne jedinice raspodijeljene u cetiri tematske cjeline: Slusatelj, Situacije i konteks...

Metodički obzori, 2021

Observing society as a whole, the musical needs of an individual are most often manifested throug... more Observing society as a whole, the musical needs of an individual are most often manifested through active music playing/making and listening to mostly popular types of music. The development of one’s personal musical identity and preference for a certain musical expression starts from the earliest age, and develops and takes shape throughout life. The paper explores the subject of music listening during music education of children and young people from early and preschool education to the end of high school with the aim of gaining an insight into the course of continuous musical development of students in this field. The paper also presents the project “Hit lists of popular music” by the High School Dr. Ivan Kranjčev in Đurđevac which encourages high-school students to use the mass media in order to create so-called “playlists’’ on music streaming platforms. The results of the survey have thus shown that in the wide range of different musical expressions students can be guided in a ...

Hrvatsko filozofsko društvo, 2016

Život i škola

Glazbeni ukus slušatelja dio je opće kulture koji se dugoročno oblikuje estetskim odgojem u nasta... more Glazbeni ukus slušatelja dio je opće kulture koji se dugoročno oblikuje estetskim odgojem u nastavi glazbe i interakcijom brojnih utjecajnih čimbenika od kojih se najčešće ističu karakteristike glazbe, kontekst slušanja te individualne osobine slušatelja. Na razini srednjoškolskog općeg obrazovanja suvremena glazbena pedagogija naglašava potrebu za intenziviranjem psihološko-sociološkog pristupa u poučavanju, a s ciljem da se kroz estetsku percepciju glazbe i kritičko mišljenje formiraju stavovi učenika o glazbi koju slušaju te njihova potreba za vrijednim glazbenim postignućima u svakodnevnom životu. Takvim se pristupom uočava razlika između „znanja o glazbi“ i „glazbenog znanja“, odnosno razlika između postavki postojećeg dijakronijskog modela u nastavi Glazbene umjetnosti i suvremenih modela poučavanja. U radu će se prikazati jednogodišnji eksperimentalni nastavni program Glazbene umjetnosti koji svoje ishodište nalazi u modelu glazbenih preferencija – Modelu recipročnog odgovora...