Korina Udina - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Korina Udina

Knjižničarsko društvo Rijeka ustanovljuje Povelju kao znak javnog priznanja knjižničnim djelatnic... more Knjižničarsko društvo Rijeka ustanovljuje Povelju kao znak javnog priznanja knjižničnim djelatnicima, članovima Društva, a postignute rezultate u knjižničarstvu te za doprinos u radu i razvoju Društva. Povelja je nazvana imenom prvog hrvatskog profesionalnog knjižničara, Ivana Kostrenčića, rođenog u Crikvenici, koji je posebno zaslužan za razvoj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao i cjelokupnog hrvatskog knjižničarstva. Na izbornoj skupštini KDR-a 2020. obilježiti će se dvadeseta obljetnica utemeljenja Povelje Ivan Kostrenčić, nagrade Knjižničarskog društva Rijeka. Članice KDR-a i dobitnice Povelje od utemeljenja do danas 2000. godina:

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hac... more Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe u Turskoj pokrenuli su prvu tematsku Europsku konferenciju koja je postala platforma za razmjenu informacija o razvoju Informacijske pismenosti u budućim razdobljima. Prva ECIL konferencija održana je u Istambulu od 22. do 25. listopada 2013. Interes mnogih znanstvenika i značaj Informacijske pismenosti kao područja istraživanja i unaprjeđivanja potvrđuje 367 registriranih sudionika iz 59 zemalja svijeta.

kolska knjinica je dostupna učenicima u vremenu njihova najintenzivnijeg stjecanja znanja i učenj... more kolska knjinica je dostupna učenicima u vremenu njihova najintenzivnijeg stjecanja znanja i učenja te vremenu razvoja stavova i ponaanja vanih za kasniji ivot. Svojim djelovanjem ona je ne samo potpora odgojno-obrazovnom radu, već otvara vrata osobnog stvaralačkog napretka svakog učenika. U razvoju hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava, o interdisciplinarnom pristupu učenju govori se od prve reforme kolstva 1980-e, a već devedesetih godina kroz stručno usavravanje kolskih knjiničara u proljetnim kolama kolskih knjiničara koje je i tada organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje. Formalizirao se model rada koji afirmira kolskog knjiničara u radu s učenicima prema novim obrazovnim metodama. Polazita u unaprjeđenju metoda rada bila su iskustvena, a model rada definiran je kao interdisciplinaran.

Europska godina mozga 2014. Knjižnice-mjesta dodira, prijenosa, prijeloma, pretraživanja, pohranj... more Europska godina mozga 2014. Knjižnice-mjesta dodira, prijenosa, prijeloma, pretraživanja, pohranjivanja, potaknutih razmišljanja, debata, dijaloga, monologa, komunikacije, interakcije... Hoće li knjižnice razvojem digitalne tehnologije postati samo "tehnološki mozak" sredine u kojoj djeluju ili ne? Svjedočit ćemo tome u nekom budućem razdoblju. Činjenica je da se pamćenje definira kao presudan dio naših mentalnih sposobnosti u velikoj ilustriranoj enciklopediji Čovjek (Mozaik, 2007., str. 156.) i uspoređuje se upravo s knjižnicom. Činjenica je da danas knjižničari/knjižničarke u knjižnicama utječu na osobnost, mišljenje, osjećaje i druga obilježja koja nas definiraju ljudima. Uglavnom praktičnim radom, ostvarajima u našim knjižnicama, ispričane su nebrojene priče kroz razne materijale, načine, kroz govorno, pisano i kreativno stvaralaštvo. Stvarnost ne možemo promijeniti ali je možemo preoblikovati. Toj tezi u prilog govore članci ovog jubilarnog 5. broja časopisa Knjižničar/Knjižničarka.

Školska knjižnica, pored ostalih vrsta knjižnica, dio je knjižničnog sustava Hrvatske. Razvoj ško... more Školska knjižnica, pored ostalih vrsta knjižnica, dio je knjižničnog sustava Hrvatske. Razvoj školskog knjižničarstva imao je zanimljiv tijek, a pogled u budućnost profesije ovisi o dioptriji odgovornih. Primjerice, 1980. godine je jedan od zadataka Razvojne službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice bio učiniti školsku knjižnicu suvremenim bibliotečno-informacijskim centrom (BIC) kroz stručno usavršavanje školskih knjižničara. (Ćelić-Tica, 1999). Od tada počinje i školsko-knjižničarska bilaterala 1 , dvostruko obrazovanje školskih knjižničara, pripadanje Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, dvostruko polaganje stručnih ispita i dvostruko stručno usavršavanje. Bilateralno obrazovanje za kolateralno 2 zapošljavanje. Koliki je društveni značaj ove teme obzirom na knjižničnu i edukacijsku djelatnost školskih knjižnica može se izraziti u brojkama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 3 u 2013. g. ukupno je radila 1781 knjižnica, broj predstavlja ukupan broj svih vrsta knjižnica (vidi Tablicu 2.). Isti izvor navodi da zaposlenih školskih knjižničara u školama 1 Bilateralno znači obostrano, dvostrano (lat.) 2 Kolateralan (lat.), znači sporedni; popratni, uzgredan. 3 U 2016. godini objavljeni su podatci tek za 2013. godinu.

U OŠ Kostrena raznovrsnim informacijskim i književnim sadržajima obilježen je Tjedan dobre dječje... more U OŠ Kostrena raznovrsnim informacijskim i književnim sadržajima obilježen je Tjedan dobre dječje knjige 2016. godine. Prve dane tjedna učenicima trećih i četvrtih razreda organizirana je terenska istraživačka nastava u Spomeničkoj knjižnici Mažuranić-Brlić-Ružić, u Vili Ružić na Pećinama. Završetak tjedna učenici prvih i drugih, te petih i šestih razreda proveli su uživajući u književnim susretima. Uz skrbitelja spomeničke baštine Theodora de Canziania, školsku knjižničarku i učiteljice, učenici su svoja znanja o Ivani Brlić-Mažuranić upotpunili zanimljivim pričicama, le-Prof. Theo de Canziani i mali istraživači

Povodom 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva, sredinom mjeseca travnja 2018.... more Povodom 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva, sredinom mjeseca travnja 2018. godine u Kući Europe u Zagrebu, organiziran je 2. okrugli stol pod nazivom Uloga stručnog knjižničarskog društva danas-zagovaranje načela Europske unije. U programskom i organizacijskom odboru sudjelovale su Blaženka Peradenić-Kotur, Sanja Vukasović-Rogač, Danka Hajsig, Iva Grisogono, Marija Šimunović, Kristina Kalanj i Inja Cahun, a financijsku potporu osiguralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb-Gradski ured za kulturu. Stručni skup realiziran je od strane trinaest pozvanih izlaganja od čega četvoro iz inozemstva. Skup je otvorila predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, a sudionike jednodnevnog stručnog skupa putem video konferencije, pozdravila je i predsjednica Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA-e) gđa. Glòria Pérez-Salmerón. Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka 183 Stručni skup podijeljen je u 3 teme. Prva tema nosila je naziv Knjižničarska društva danas kroz koju se predstavilo ulogu i razvoj knjižničarskog društva u skladu s izazovima vremena te iskustvima dobre prakse. Predstavljena su knjižničarska društava u zemlji i regiji. Moderatorica prvog bloka četiriju izlaganja bila je Kristina Kalanj. Središnja tema pod imenom Mladi knjižničari, profesionalci bila je posvećena novim informacijskim stručnjacima-knjižničarima, njihovim interesnim područjima, a s ciljem poticanja međugeneracijskog povezivanja i uključivanja u rad stručnih društava, s posebnim naglaskom na ulozi stručnih društava u njihovim karijerama. Unutar regionalnih, nacionalnih te međunarodnih knjižničarskih društava, aktivnim djelovanjem mladi knjižničarski profesionalci uključuju se u višerazinsko povezivanje na relevant

Najvažniji kulturni događaj u Hrvatskoj, proglašenje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture i sv... more Najvažniji kulturni događaj u Hrvatskoj, proglašenje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture i sva EPK događanja protekle godine poprimila su još snažnije značenje nama knjižničarima kada je Knjižničarsko društvo Rijeka potpisalo Ugovor sa Rijeka 2020 d.o.o. Civilne inicijative, 30.03.2019., kao partner u projektu. KDR je kao partner imao određenu ulogu u promoviranju projekta "Čitajmo zajedno ispod krošnje hrasta" Rijeka 2020 kroz aktivnosti po dogovoru:-Donacijom knjiga za zajedničko čitanje Akcijom Dajem knjigu

Istraživanje o samovrednovanju kvalitete rada školskih knjižničara nastalo je temeljem potrebe da... more Istraživanje o samovrednovanju kvalitete rada školskih knjižničara nastalo je temeljem potrebe da se promjeni status quo u vrednovanju školsko knjižničarske profesije, temeljem potrebe da se prati smjer i intenzitet promjena u profesiji školskog knjižničara. Disertacijom će se utvrditi postojanje elemenata samovrednovanja kvalitete u radu školskih knjižničara, raspravit će se mogućnost primjene procesa samovrednovanja u knjižničarskoj praksi hipotetičkim modelom, primjerenog specifičnostima profesije. Taj proces će omogućiti struci da putem realistične i metodološki jasno definirane samoanalize vlastitoga rada bolje prepozna svoje razvojne potrebe i prema tome poduzme mjere za unaprjeđivanje vlastite prakse. Cilj kombinira spoznaju i društvenu akciju, istraživanje društvenih, socioloških i kulturalnih interakcija u knjižničarskoj profesiji, uklanjanje pogrešnih uvjerenja kroz pokazatelje kvalitetnog rada i interdisciplinarnog pristupa te pokretanje akcije za preobrazbu postojećih pe...

Tomljanović te dogovoren plan aktivnosti. Konstituirajuća sjednica Ocjenjivačkog odbora održana j... more Tomljanović te dogovoren plan aktivnosti. Konstituirajuća sjednica Ocjenjivačkog odbora održana je 11. prosinca 2013. godine. Za predsjednicu je jednoglasno izabrana Ljiljana Črnjar, a za zamjenicu predsjednice Odbora Marta Lončarević. Odbor je utvrdio tekst javnog poziva i datum njegove objave u skladu s Pravilnikom i Poslovnikom Povelje. Dana 14. siječnja 2014. objavljen je javni poziv za dodjelu Povelje "Ivan Kostrenčić" 2014. na web stranici Društva te poslan elektroničkom poštom 180

zacijski odbor 43. Skupštine HKD-a, u kojem je navedena predsjednica KDR-a i ravnatelj Gradske kn... more zacijski odbor 43. Skupštine HKD-a, u kojem je navedena predsjednica KDR-a i ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka. Većina sjednica Glavnog odbora održana je elektronički. Predsjednica KDR-a sudjelovala u radu svih sjednica, zapisnici o tome su na mrežnoj stranici HKD-a. Sazvana je Izvanredna sjednica upravnih i stručnih tijela HKD-a u utorak, 19. lipnja 2018. godine u 11:00 h. Održana je u Zagrebu, u prostoru Medioteke Gradske knjižnice u Zagrebu (Odjel za djecu i mladež), Starčevićev trg 4. Dnevni red je imao samo jednu točku: Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. KDR se je aktivno uključilo u javnu raspravu i e-savjetovanje unijevši primjedbe članstva na Prijedlog Zakona o knjižnicama.

PROCEEDINGS INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE “WESTERN BALKAN INFORMATION LITERACY” 2016 Information Literacy in the Digital World, 2016

Knjižničarsko društvo Rijeka ustanovljuje Povelju kao znak javnog priznanja knjižničnim djelatnic... more Knjižničarsko društvo Rijeka ustanovljuje Povelju kao znak javnog priznanja knjižničnim djelatnicima, članovima Društva, a postignute rezultate u knjižničarstvu te za doprinos u radu i razvoju Društva. Povelja je nazvana imenom prvog hrvatskog profesionalnog knjižničara, Ivana Kostrenčića, rođenog u Crikvenici, koji je posebno zaslužan za razvoj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao i cjelokupnog hrvatskog knjižničarstva. Na izbornoj skupštini KDR-a 2020. obilježiti će se dvadeseta obljetnica utemeljenja Povelje Ivan Kostrenčić, nagrade Knjižničarskog društva Rijeka. Članice KDR-a i dobitnice Povelje od utemeljenja do danas 2000. godina:

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hac... more Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe u Turskoj pokrenuli su prvu tematsku Europsku konferenciju koja je postala platforma za razmjenu informacija o razvoju Informacijske pismenosti u budućim razdobljima. Prva ECIL konferencija održana je u Istambulu od 22. do 25. listopada 2013. Interes mnogih znanstvenika i značaj Informacijske pismenosti kao područja istraživanja i unaprjeđivanja potvrđuje 367 registriranih sudionika iz 59 zemalja svijeta.

kolska knjinica je dostupna učenicima u vremenu njihova najintenzivnijeg stjecanja znanja i učenj... more kolska knjinica je dostupna učenicima u vremenu njihova najintenzivnijeg stjecanja znanja i učenja te vremenu razvoja stavova i ponaanja vanih za kasniji ivot. Svojim djelovanjem ona je ne samo potpora odgojno-obrazovnom radu, već otvara vrata osobnog stvaralačkog napretka svakog učenika. U razvoju hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava, o interdisciplinarnom pristupu učenju govori se od prve reforme kolstva 1980-e, a već devedesetih godina kroz stručno usavravanje kolskih knjiničara u proljetnim kolama kolskih knjiničara koje je i tada organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje. Formalizirao se model rada koji afirmira kolskog knjiničara u radu s učenicima prema novim obrazovnim metodama. Polazita u unaprjeđenju metoda rada bila su iskustvena, a model rada definiran je kao interdisciplinaran.

Europska godina mozga 2014. Knjižnice-mjesta dodira, prijenosa, prijeloma, pretraživanja, pohranj... more Europska godina mozga 2014. Knjižnice-mjesta dodira, prijenosa, prijeloma, pretraživanja, pohranjivanja, potaknutih razmišljanja, debata, dijaloga, monologa, komunikacije, interakcije... Hoće li knjižnice razvojem digitalne tehnologije postati samo "tehnološki mozak" sredine u kojoj djeluju ili ne? Svjedočit ćemo tome u nekom budućem razdoblju. Činjenica je da se pamćenje definira kao presudan dio naših mentalnih sposobnosti u velikoj ilustriranoj enciklopediji Čovjek (Mozaik, 2007., str. 156.) i uspoređuje se upravo s knjižnicom. Činjenica je da danas knjižničari/knjižničarke u knjižnicama utječu na osobnost, mišljenje, osjećaje i druga obilježja koja nas definiraju ljudima. Uglavnom praktičnim radom, ostvarajima u našim knjižnicama, ispričane su nebrojene priče kroz razne materijale, načine, kroz govorno, pisano i kreativno stvaralaštvo. Stvarnost ne možemo promijeniti ali je možemo preoblikovati. Toj tezi u prilog govore članci ovog jubilarnog 5. broja časopisa Knjižničar/Knjižničarka.

Školska knjižnica, pored ostalih vrsta knjižnica, dio je knjižničnog sustava Hrvatske. Razvoj ško... more Školska knjižnica, pored ostalih vrsta knjižnica, dio je knjižničnog sustava Hrvatske. Razvoj školskog knjižničarstva imao je zanimljiv tijek, a pogled u budućnost profesije ovisi o dioptriji odgovornih. Primjerice, 1980. godine je jedan od zadataka Razvojne službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice bio učiniti školsku knjižnicu suvremenim bibliotečno-informacijskim centrom (BIC) kroz stručno usavršavanje školskih knjižničara. (Ćelić-Tica, 1999). Od tada počinje i školsko-knjižničarska bilaterala 1 , dvostruko obrazovanje školskih knjižničara, pripadanje Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, dvostruko polaganje stručnih ispita i dvostruko stručno usavršavanje. Bilateralno obrazovanje za kolateralno 2 zapošljavanje. Koliki je društveni značaj ove teme obzirom na knjižničnu i edukacijsku djelatnost školskih knjižnica može se izraziti u brojkama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 3 u 2013. g. ukupno je radila 1781 knjižnica, broj predstavlja ukupan broj svih vrsta knjižnica (vidi Tablicu 2.). Isti izvor navodi da zaposlenih školskih knjižničara u školama 1 Bilateralno znači obostrano, dvostrano (lat.) 2 Kolateralan (lat.), znači sporedni; popratni, uzgredan. 3 U 2016. godini objavljeni su podatci tek za 2013. godinu.

U OŠ Kostrena raznovrsnim informacijskim i književnim sadržajima obilježen je Tjedan dobre dječje... more U OŠ Kostrena raznovrsnim informacijskim i književnim sadržajima obilježen je Tjedan dobre dječje knjige 2016. godine. Prve dane tjedna učenicima trećih i četvrtih razreda organizirana je terenska istraživačka nastava u Spomeničkoj knjižnici Mažuranić-Brlić-Ružić, u Vili Ružić na Pećinama. Završetak tjedna učenici prvih i drugih, te petih i šestih razreda proveli su uživajući u književnim susretima. Uz skrbitelja spomeničke baštine Theodora de Canziania, školsku knjižničarku i učiteljice, učenici su svoja znanja o Ivani Brlić-Mažuranić upotpunili zanimljivim pričicama, le-Prof. Theo de Canziani i mali istraživači

Povodom 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva, sredinom mjeseca travnja 2018.... more Povodom 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva, sredinom mjeseca travnja 2018. godine u Kući Europe u Zagrebu, organiziran je 2. okrugli stol pod nazivom Uloga stručnog knjižničarskog društva danas-zagovaranje načela Europske unije. U programskom i organizacijskom odboru sudjelovale su Blaženka Peradenić-Kotur, Sanja Vukasović-Rogač, Danka Hajsig, Iva Grisogono, Marija Šimunović, Kristina Kalanj i Inja Cahun, a financijsku potporu osiguralo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb-Gradski ured za kulturu. Stručni skup realiziran je od strane trinaest pozvanih izlaganja od čega četvoro iz inozemstva. Skup je otvorila predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, a sudionike jednodnevnog stručnog skupa putem video konferencije, pozdravila je i predsjednica Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA-e) gđa. Glòria Pérez-Salmerón. Knjižničar/ka: časopis Knjižničarskog društva Rijeka 183 Stručni skup podijeljen je u 3 teme. Prva tema nosila je naziv Knjižničarska društva danas kroz koju se predstavilo ulogu i razvoj knjižničarskog društva u skladu s izazovima vremena te iskustvima dobre prakse. Predstavljena su knjižničarska društava u zemlji i regiji. Moderatorica prvog bloka četiriju izlaganja bila je Kristina Kalanj. Središnja tema pod imenom Mladi knjižničari, profesionalci bila je posvećena novim informacijskim stručnjacima-knjižničarima, njihovim interesnim područjima, a s ciljem poticanja međugeneracijskog povezivanja i uključivanja u rad stručnih društava, s posebnim naglaskom na ulozi stručnih društava u njihovim karijerama. Unutar regionalnih, nacionalnih te međunarodnih knjižničarskih društava, aktivnim djelovanjem mladi knjižničarski profesionalci uključuju se u višerazinsko povezivanje na relevant

Najvažniji kulturni događaj u Hrvatskoj, proglašenje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture i sv... more Najvažniji kulturni događaj u Hrvatskoj, proglašenje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture i sva EPK događanja protekle godine poprimila su još snažnije značenje nama knjižničarima kada je Knjižničarsko društvo Rijeka potpisalo Ugovor sa Rijeka 2020 d.o.o. Civilne inicijative, 30.03.2019., kao partner u projektu. KDR je kao partner imao određenu ulogu u promoviranju projekta "Čitajmo zajedno ispod krošnje hrasta" Rijeka 2020 kroz aktivnosti po dogovoru:-Donacijom knjiga za zajedničko čitanje Akcijom Dajem knjigu

Istraživanje o samovrednovanju kvalitete rada školskih knjižničara nastalo je temeljem potrebe da... more Istraživanje o samovrednovanju kvalitete rada školskih knjižničara nastalo je temeljem potrebe da se promjeni status quo u vrednovanju školsko knjižničarske profesije, temeljem potrebe da se prati smjer i intenzitet promjena u profesiji školskog knjižničara. Disertacijom će se utvrditi postojanje elemenata samovrednovanja kvalitete u radu školskih knjižničara, raspravit će se mogućnost primjene procesa samovrednovanja u knjižničarskoj praksi hipotetičkim modelom, primjerenog specifičnostima profesije. Taj proces će omogućiti struci da putem realistične i metodološki jasno definirane samoanalize vlastitoga rada bolje prepozna svoje razvojne potrebe i prema tome poduzme mjere za unaprjeđivanje vlastite prakse. Cilj kombinira spoznaju i društvenu akciju, istraživanje društvenih, socioloških i kulturalnih interakcija u knjižničarskoj profesiji, uklanjanje pogrešnih uvjerenja kroz pokazatelje kvalitetnog rada i interdisciplinarnog pristupa te pokretanje akcije za preobrazbu postojećih pe...

Tomljanović te dogovoren plan aktivnosti. Konstituirajuća sjednica Ocjenjivačkog odbora održana j... more Tomljanović te dogovoren plan aktivnosti. Konstituirajuća sjednica Ocjenjivačkog odbora održana je 11. prosinca 2013. godine. Za predsjednicu je jednoglasno izabrana Ljiljana Črnjar, a za zamjenicu predsjednice Odbora Marta Lončarević. Odbor je utvrdio tekst javnog poziva i datum njegove objave u skladu s Pravilnikom i Poslovnikom Povelje. Dana 14. siječnja 2014. objavljen je javni poziv za dodjelu Povelje "Ivan Kostrenčić" 2014. na web stranici Društva te poslan elektroničkom poštom 180

zacijski odbor 43. Skupštine HKD-a, u kojem je navedena predsjednica KDR-a i ravnatelj Gradske kn... more zacijski odbor 43. Skupštine HKD-a, u kojem je navedena predsjednica KDR-a i ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka. Većina sjednica Glavnog odbora održana je elektronički. Predsjednica KDR-a sudjelovala u radu svih sjednica, zapisnici o tome su na mrežnoj stranici HKD-a. Sazvana je Izvanredna sjednica upravnih i stručnih tijela HKD-a u utorak, 19. lipnja 2018. godine u 11:00 h. Održana je u Zagrebu, u prostoru Medioteke Gradske knjižnice u Zagrebu (Odjel za djecu i mladež), Starčevićev trg 4. Dnevni red je imao samo jednu točku: Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. KDR se je aktivno uključilo u javnu raspravu i e-savjetovanje unijevši primjedbe članstva na Prijedlog Zakona o knjižnicama.

PROCEEDINGS INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE “WESTERN BALKAN INFORMATION LITERACY” 2016 Information Literacy in the Digital World, 2016