Miljana Kukic - Academia.edu (original) (raw)

Papers by Miljana Kukic

Klinička psihologija, 2021

U oba je uzorka konfirmatornom faktorskom analizom potvrđena pretpostavljena trofaktorska struktu... more U oba je uzorka konfirmatornom faktorskom analizom potvrđena pretpostavljena trofaktorska struktura, a dobivene podljestvice imale su zadovoljavajuće deskriptivne parametre i pouzdanost tipa unutarnje konzistencije. Anksioznost, depresivnost i stres bili su povezani s pojedinim obrascima hranjenja na studentskome uzorku, dok su emocionalno i nekontrolirano jedenje pozitivno, a kognitivna kontrola negativno povezani s depresivnošću na uzorku pretilih odraslih osoba. Na temelju dobivenih psihometrijskih pokazatelja može se zaključiti kako je Trofaktorski upitnik obrazaca hranjenja valjan mjerni instrument, koji se može koristiti za ispitivanje navika hranjenja u nekliničkoj i kliničkoj populaciji. Ključne riječi: Trofaktorski upitnik obrazaca hranjenja, nekontrolirano jedenje, emocionalno jedenje, kognitivno suzdržavanje, pretilost, valjanost Ovaj je rad financiralo Sveučilište u Rijeci projektom broj: uniri-drustv-18-63.

Recent theoretical approaches to the etiology of eating disorders and body image disturbances hav... more Recent theoretical approaches to the etiology of eating disorders and body image disturbances have begun to focus on multifactorial models. In the current study, three primary core sources of influence that contribute to the development of body image and eating disturbances (parents, peers and media) were examined. We also assumed that perfectionism, overall psychological functioning (indicators were measures of self-esteem, depression and anxiety), internalization of societal appearance standards and appearance comparison processes might be related to the development of eating disordered behaviour and body dissatisfaction. This hypothesis was evaluated in a sample of 262 Croatian college females (ages 18-25 ; M=21.22+/- 1.47). Two hierarchical regression analyses were used to test this hypothesis. The results indicated that internalization of societal ideal of appearance significantly predicted bulimic and restrictive symptoms of disturbed eating behaviour. Media influence (girls’ interest in watching TV shows or reading magazines that cover topics such as dieting, exercise and fashion), perfectionism and appearance comparison were found as significant predictors of bulimic behaviour (binge eating, vomiting). The results also indicated that body image dissatisfaction was more closely related to restrictive than to bulimic behaviour. These findings could be useful for understanding processes that may predispose young women to develop body image disturbances and eating dysfunction and also indicate the need for prevention programs which incorporate formative influences and processes such as internalization of societal norms and appearance comparison processes in the construction of therapeutic strategies.

Cilj je ovoga istraživanja bio usporediti zadovoljstvo tijelom te stavove i ocekivanja od smanjen... more Cilj je ovoga istraživanja bio usporediti zadovoljstvo tijelom te stavove i ocekivanja od smanjenja tjelesne težine prije ugradnje i nakon vađenja intragastricnoga balona. U istraživanju su sudjelovale 23 osobe (3 muskaraca i 20 žena), raspona dobi od 23 do 50 godina. Njihov prosjecan indeks tjelesne mase iznosi 40.21 (± ; ; ; 5.10). Koristene su mjere nezadovoljstva tjelesnim izgledom, motivacije za gubitkom težine te ocekivanja o provođenju dijete. Dobivena je znacajna razlika u zadovoljstvu tijelom prije postavljanja i nakon vađenja intragastricnoga balona tako sto su nakon vađenja balona pacijenti znacajno zadovoljniji vlastitim izgledom tijela. Stvarni gubitak težine ispitanih pacijenata prosjecno iznosi 15.8 kg. Vise od 75% ispitanika zadovoljno je postignutim gubitkom težine, dok je prosjecni željeni gubitak težine za pacijente prije ugradnje balona iznosio je 35.15 kg, sto je prilicno nerealno ocekivanje. Prije postavljanja intragastricnoga balona, pacijenti su bili znacajno sigurniji u svoju sposobnost pridržavanja uputa o ishrani u razdoblju od 6 mjeseci tijekom kojega se balon nalazio u želucu. Nakon vađenja balona, pacijenti su procijenili da su s vise teskoca i ometajucih cimbenika izdržali sve napore koje je dijeta od njih tražila. Cak 65% ispitanika smatra da je smanjenjem tjelesne težine njihovo zdravlje znatno bolje, 43.5% vidi poboljsanje u tjelesnom izgledu i kondiciji, a 21.7% u samopostovanju. Intragastricni balon zasigurno može pomoci u smanjenju tjelesne težine, sto je vidljivo iz dobivenih rezultata, ali svakako nije dovoljan nacin za održavanje tako postignutoga smanjenja težine. Ovaj nacin kontrole težine svakako valja kombinirati s psiholoskim tretmanom kako bi ucinak bio dugotrajniji i izvjesniji.

Prikazat ce se osnovni rezultati tri projekta koja se provode na Katedri i smjernice za buduca is... more Prikazat ce se osnovni rezultati tri projekta koja se provode na Katedri i smjernice za buduca istraživanja. Projektom "Psihosomatski aspekti kronicnih funkcionalnih i upalnih bolesti crijeva" ispituju se relevantni mehanizmi kojima bioloski i psihosocijalni cimbenici djeluju na razvoj i tijek kronicnih funkcionalnih i upalnih gastrointestinalnih bolesti. Dosadasnji nalazi pokazuju povezanost nekih bioloskih markera, indeksa aktivnosti bolesti i kvalitete života vezane uz zdravlje kod pacijenata oboljelih od ovih bolesti. Neuroticizam se istice kao bitan cimbenik ranjivosti, a buduca istraživanja ce se usmjeriti ka utvrđivanju prediktivne vrijednosti bioloskih i psihosocijalnih odrednica sindroma iritabilnog crijeva za objasnjenje kvalitete života oboljelih. Cilj je projekta "Psihosocijalni aspekti pretilosti" ispitati mehanizme koji su u podlozi promjene ponasanja i životnoga stila pretilih. Opce psiholosko funkcioniranje, navike hranjenja i slika tijela doprinose spremnosti na promjenu ponasanja vezanog uz hranjenje u pretilih pojedinaca. Pretile osobe postižu visoke rezultate na mjerama nezadovoljstva tijelom, anksioznosti, depresivnosti i ekspresije ljutnje, kao i na mjerama kompulzivnog prejedanja. Planira se usporedba ucinaka razlicitih kirurskih i savjetodavnih tretmana na gubitak težine pretilih, obrasce hranjenja i psihosocijalno funkcioniranje. U okviru projekta "Rizicni i zastitni cimbenici psihickog zdravlja i akademske prilagodbe studenata" želi se provjeriti kako stresno iskustvo pocetka studija, kao i osobne karakteristike pojedinca djeluju na prilagodbu studenata, njihovo psihicko zdravlje i opcu dobrobit. Utvrđeno je da 14% brucosa ima klinicki znacajne simptome anksioznosti, a 6% znacajne simptome depresivnosti. Studenti na drugoj godini znacajno su anksiozniji nego na pocetku studija, te imaju i vise psihosomatskih simptoma. Daljnja se istraživanja usmjeravaju ka utvrđivanju znacaja psihosocijalnih varijabli u emocionalnoj prilagodbi studenata.

Primenjena psihologija, 1970

Poremecaj prejedanja predstavlja ozbiljan problem u suvremenim drustvima te je važno objasniti ko... more Poremecaj prejedanja predstavlja ozbiljan problem u suvremenim drustvima te je važno objasniti koje psiholoske osobine i iskustva osobe predstavljaju rizik za pojavu tog poremecaja hranjenja. Jedan od najvise proucavanih modela je Model izbjegavanja Heathertona i Baumeistera iz 1991. godine. Pretpostavke su navedenog modela da osobe sklone prejedanju sebe procjenjuju prema visoko postavljenim standardima i nedostižnim idealima (sredisnje komponente perfekcionizma). Osobe su nezadovoljne sobom, a svijest o vlastitim nedostacima generira kod osoba negativna raspoloženja koja one pokusavaju izbjeci prejedanjem. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati pretpostavke Modela izbjegavanja putem objasnjavanja odnosa između visoko izraženog perfekcionizma, averzivne svijesti o sebi, negativnog raspoloženja, stilova suocavanja i prejedanja. U istraživanju je sudjelovalo 400 studentica, raspona dobi od 19 do 29 godina (M=20.6, SD=1.69). Sedam posto sudionica izražava probleme prejedanja, među kojima 1.5% postiže rezultate koji upucuju na prisustvo ozbiljnog problema poremecaja hranjenja. U istraživanju su koristeni sljedeci mjerni instrumenti: Skala prejedanja (Binge Scale ; Hawkins & Clement, 1980), Skala perfekcionizma (The Almost Perfect Scale – R ; Slaney et al., 2002), Skala svijesti o sebi (Self-consciousness Scale ; Fenigstein, Scheier i Buss, 1975), Skala anksioznosti i depresivnosti (HADS ; Zigmond & Snaith, 1983) i Upitnik strategija suocavanja sa slikom tijela (Body Image Coping Strategies Inventory ; Cash, Santos & Williams, 2005). Provedena je korelacijska i path analiza. Rezultati upucuju na sljedece: perfekcionizam ima direktne efekte na prejedanje (0.28), negativni afekt (0.32), strategiju suocavanja izbjegavanjem (0.13) i privatnu svijest o sebi (0.13). Osobe s visoko izraženim perfekcionizmom koji je povezan s negativnim raspoloženjima (anksioznost i depresivnost), strategijom izbjegavanja i visoko izraženom privatnom svijescu o sebi bit ce sklonije ponasanju prejedanja kao nacina izbjegavanja neugode povezane s nezadovoljstvom sobom. Buduca bi istraživanja trebala jasnije odrediti funkciju prejedanja kod osoba s ciljem kreiranja i primjene relevantnih i ucinkovitih tretmana.

Poglavlje se odnosi na istraživanje provedeno na uzorku pacijenata s ugrađenim intragastricnim ba... more Poglavlje se odnosi na istraživanje provedeno na uzorku pacijenata s ugrađenim intragastricnim balonom.

Pretilost je kronicni poremecaj, visoke prevalencije i složene etiologije koji ukljucuje ozbiljne... more Pretilost je kronicni poremecaj, visoke prevalencije i složene etiologije koji ukljucuje ozbiljne zdravstvene posljedice, kao sto su dijabetes, povisen krvni tlak, srcane smetnje, te ugrožava psiholosko funkcioniranje i kvalitetu života pretilih pojedinaca. Stupanj pretilosti određuje se izracunavanjem indeksa tjelesne mase (ITM) koji predstavlja omjer težine izražene u kilogramima i kvadrata visine (m2). Ukoliko je ITM visi od 30 govorimo o pretilosti. Brojni su tretmani pretilosti koji mogu ukljucivati niskokaloricne dijete, aktivan životni stil, farmakoterapiju, psihoterapiju, posebno kognitivno-bihevioralnu, te kirurske intervencije. Za osobe koje nisu izgubile na težini uz pomoc lijekova i nisu spremne za kirurske zahvate, u posljednje se vrijeme preporucuje i ugrađuje intragastricki balon. Cilj svakog tretmana trebao bi biti gubitak od 10% tjelesne težine jer je vec i taj gubitak dovoljan za redukciju zdravstvenih rizika. Iako se pretilost kao takva ne smatra poremecajem hranjenja, obilježavaju je neke psiholoske karakteristike koje se javljaju kod poremecaja u hranjenju, ukljucujuci impulzivnost i nisko samopostovanje, nezadovoljstvo tijelom, perfekcionizam, dezinhibiciju. Karakteristike pretilih pojedinaca poput depresivnosti, anksioznosti ili agresivnosti mogu snažno utjecati na tijek i ishod tretmana pretilosti stoga se u tretmanu ne bi smjeli zanemariti. Ljutnja i agresivnost igraju vrlo znacajnu ulogu u nastanku zdravstvenih smetnji poput visokog krvnog tlaka, srcanog infarkta, abdominalnog masnog tkiva te kardiovaskularnih promjena tijekom interpersonalnih konflikata. Prevalencija ovih zdravstvenih problema vrlo je visoka u pretilih pojedinaca. Cilj je ovoga rada bio procjena emocionalnog statusa – depresivnosti, anksioznosti i ljutnje u pretilih pojedinaca koji traže ugradnju intragastrickog balona u kontroli tjelesne težine. U istraživanju je sudjelovalo 15 pretilih pacijenata (3 M i 12 Ž, prosjecne dobi 37.07 godina i prosjecnog ITM = 38.85). Rezultati su pokazali da anksiozniji pacijenti pokazuju i visu depresivnost te povisen krvni tlak. Povisen krvni tlak posebno karakterizira pacijente viseg stupnja pretilosti ciji je ITM visi od 35 koji istodobno postižu visoke rezultate na ekspresiji ljutnje. Ova skupina pretilih pacijenata postiže u prosjeku povisene rezultate na mjerama anksioznosti, depresivnosti i ekspresije ljutnje, kao i kompulzivnom prejedanju. Rezultati upucuju na zakljucak da se u tretmanu pretilosti valja usmjeriti na kontrolu ljutnje te poticati ekspresiju neugodnih emocija kako bi se reducirali neki simptomi poremecaja hranjenja poput kompulzivnog prejedanja.

Prekomjerno teski i pretili adolescenti cesto su zbog svoje tjelesne težine stigmatizirani te zad... more Prekomjerno teski i pretili adolescenti cesto su zbog svoje tjelesne težine stigmatizirani te zadirkivani ili zlostavljani, socijalno izolirani i mete ogovaranja i laži. Ujedno, putem medija stalno dobivaju poruke o drustveno poželjnom tjelesnom izgledu, od kojeg oni znacajno odstupaju. Sve to može dovesti do brojnih posljedica u njihovom funkcioniranju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlikuju li se prekomjerno teski i pretili adolescenti i adolescentice od svojih vrsnjaka zdrave tjelesne težine s obzirom na samopostovanje, zadovoljstvo tjelesnim izgledom, depresivnost, usamljenost te skolski uspjeh. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 226 srednjoskolaca (152 djevojke i 74 mladica, prosjecne dobi 16.1±1.2 godina). 76 djevojaka i 37 mladica bilo je prekomjerno tesko ili pretilo, dok je isti broj djevojaka i mladica bio zdrave tjelesne težine. Sudionici su ispunjavali razlicite mjere samoprocjene: Rosenbergovu skalu samopostovanja, Upitnik slike tijela i strategija za promjenu tjelesnog izgleda, Skalu depresivnosti za djecu i adolescente, kao i kratku formu UCLA skale usamljenosti. Također, davali su podatke o spolu, dobi, tjelesnoj težini i visini te prosjecnoj ocjeni postignutoj na kraju protekle skolske godine. Rezultati su pokazali da, iako prekomjerno teski/pretili adolescenti i adolescentice uglavnom doživljavaju vise sociokulturalnog pritiska ka vitkosti te su vise zadirkivani nego njihovi vrsnjaci zdrave tjelesne težine, ove se dvije skupine ne razlikuju u samopostovanju, depresivnosti, usamljenosti i skolskom uspjehu. No, prekomjerno teski/pretili adolescenti i adolescentice nezadovoljniji su slikom vlastitog tijela nego njihovi vrsnjaci zdrave težine. U konacnici, može se reci da se prekomjerno teski/pretili adolescenti i adolescentice razlikuju od svojih vrsnjaka zdrave tjelesne težine samo po varijablama usko vezanima za tjelesni izgled.

Current Psychology, Nov 9, 2022

the average age of onset is adolescence. During the second half of the 20th century, the prevalen... more the average age of onset is adolescence. During the second half of the 20th century, the prevalence rates of ED increased and remained relatively stable over the last 20 years (Voderholzer et al., 2012). ED ranks as the third most common chronic illness in adolescent females, with an incidence of up to 5% (Croll et al., 2002). A high percentage of girls and young women (38.9%) reported subclinical ED symptoms, including preoccupation with eating, shape and weight concerns, dietary restraint, and excessive exercise (

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), Apr 1, 2022

Klinička psihologija, 2021

U oba je uzorka konfirmatornom faktorskom analizom potvrđena pretpostavljena trofaktorska struktu... more U oba je uzorka konfirmatornom faktorskom analizom potvrđena pretpostavljena trofaktorska struktura, a dobivene podljestvice imale su zadovoljavajuće deskriptivne parametre i pouzdanost tipa unutarnje konzistencije. Anksioznost, depresivnost i stres bili su povezani s pojedinim obrascima hranjenja na studentskome uzorku, dok su emocionalno i nekontrolirano jedenje pozitivno, a kognitivna kontrola negativno povezani s depresivnošću na uzorku pretilih odraslih osoba. Na temelju dobivenih psihometrijskih pokazatelja može se zaključiti kako je Trofaktorski upitnik obrazaca hranjenja valjan mjerni instrument, koji se može koristiti za ispitivanje navika hranjenja u nekliničkoj i kliničkoj populaciji. Ključne riječi: Trofaktorski upitnik obrazaca hranjenja, nekontrolirano jedenje, emocionalno jedenje, kognitivno suzdržavanje, pretilost, valjanost Ovaj je rad financiralo Sveučilište u Rijeci projektom broj: uniri-drustv-18-63.

Recent theoretical approaches to the etiology of eating disorders and body image disturbances hav... more Recent theoretical approaches to the etiology of eating disorders and body image disturbances have begun to focus on multifactorial models. In the current study, three primary core sources of influence that contribute to the development of body image and eating disturbances (parents, peers and media) were examined. We also assumed that perfectionism, overall psychological functioning (indicators were measures of self-esteem, depression and anxiety), internalization of societal appearance standards and appearance comparison processes might be related to the development of eating disordered behaviour and body dissatisfaction. This hypothesis was evaluated in a sample of 262 Croatian college females (ages 18-25 ; M=21.22+/- 1.47). Two hierarchical regression analyses were used to test this hypothesis. The results indicated that internalization of societal ideal of appearance significantly predicted bulimic and restrictive symptoms of disturbed eating behaviour. Media influence (girls’ interest in watching TV shows or reading magazines that cover topics such as dieting, exercise and fashion), perfectionism and appearance comparison were found as significant predictors of bulimic behaviour (binge eating, vomiting). The results also indicated that body image dissatisfaction was more closely related to restrictive than to bulimic behaviour. These findings could be useful for understanding processes that may predispose young women to develop body image disturbances and eating dysfunction and also indicate the need for prevention programs which incorporate formative influences and processes such as internalization of societal norms and appearance comparison processes in the construction of therapeutic strategies.

Cilj je ovoga istraživanja bio usporediti zadovoljstvo tijelom te stavove i ocekivanja od smanjen... more Cilj je ovoga istraživanja bio usporediti zadovoljstvo tijelom te stavove i ocekivanja od smanjenja tjelesne težine prije ugradnje i nakon vađenja intragastricnoga balona. U istraživanju su sudjelovale 23 osobe (3 muskaraca i 20 žena), raspona dobi od 23 do 50 godina. Njihov prosjecan indeks tjelesne mase iznosi 40.21 (± ; ; ; 5.10). Koristene su mjere nezadovoljstva tjelesnim izgledom, motivacije za gubitkom težine te ocekivanja o provođenju dijete. Dobivena je znacajna razlika u zadovoljstvu tijelom prije postavljanja i nakon vađenja intragastricnoga balona tako sto su nakon vađenja balona pacijenti znacajno zadovoljniji vlastitim izgledom tijela. Stvarni gubitak težine ispitanih pacijenata prosjecno iznosi 15.8 kg. Vise od 75% ispitanika zadovoljno je postignutim gubitkom težine, dok je prosjecni željeni gubitak težine za pacijente prije ugradnje balona iznosio je 35.15 kg, sto je prilicno nerealno ocekivanje. Prije postavljanja intragastricnoga balona, pacijenti su bili znacajno sigurniji u svoju sposobnost pridržavanja uputa o ishrani u razdoblju od 6 mjeseci tijekom kojega se balon nalazio u želucu. Nakon vađenja balona, pacijenti su procijenili da su s vise teskoca i ometajucih cimbenika izdržali sve napore koje je dijeta od njih tražila. Cak 65% ispitanika smatra da je smanjenjem tjelesne težine njihovo zdravlje znatno bolje, 43.5% vidi poboljsanje u tjelesnom izgledu i kondiciji, a 21.7% u samopostovanju. Intragastricni balon zasigurno može pomoci u smanjenju tjelesne težine, sto je vidljivo iz dobivenih rezultata, ali svakako nije dovoljan nacin za održavanje tako postignutoga smanjenja težine. Ovaj nacin kontrole težine svakako valja kombinirati s psiholoskim tretmanom kako bi ucinak bio dugotrajniji i izvjesniji.

Prikazat ce se osnovni rezultati tri projekta koja se provode na Katedri i smjernice za buduca is... more Prikazat ce se osnovni rezultati tri projekta koja se provode na Katedri i smjernice za buduca istraživanja. Projektom "Psihosomatski aspekti kronicnih funkcionalnih i upalnih bolesti crijeva" ispituju se relevantni mehanizmi kojima bioloski i psihosocijalni cimbenici djeluju na razvoj i tijek kronicnih funkcionalnih i upalnih gastrointestinalnih bolesti. Dosadasnji nalazi pokazuju povezanost nekih bioloskih markera, indeksa aktivnosti bolesti i kvalitete života vezane uz zdravlje kod pacijenata oboljelih od ovih bolesti. Neuroticizam se istice kao bitan cimbenik ranjivosti, a buduca istraživanja ce se usmjeriti ka utvrđivanju prediktivne vrijednosti bioloskih i psihosocijalnih odrednica sindroma iritabilnog crijeva za objasnjenje kvalitete života oboljelih. Cilj je projekta "Psihosocijalni aspekti pretilosti" ispitati mehanizme koji su u podlozi promjene ponasanja i životnoga stila pretilih. Opce psiholosko funkcioniranje, navike hranjenja i slika tijela doprinose spremnosti na promjenu ponasanja vezanog uz hranjenje u pretilih pojedinaca. Pretile osobe postižu visoke rezultate na mjerama nezadovoljstva tijelom, anksioznosti, depresivnosti i ekspresije ljutnje, kao i na mjerama kompulzivnog prejedanja. Planira se usporedba ucinaka razlicitih kirurskih i savjetodavnih tretmana na gubitak težine pretilih, obrasce hranjenja i psihosocijalno funkcioniranje. U okviru projekta "Rizicni i zastitni cimbenici psihickog zdravlja i akademske prilagodbe studenata" želi se provjeriti kako stresno iskustvo pocetka studija, kao i osobne karakteristike pojedinca djeluju na prilagodbu studenata, njihovo psihicko zdravlje i opcu dobrobit. Utvrđeno je da 14% brucosa ima klinicki znacajne simptome anksioznosti, a 6% znacajne simptome depresivnosti. Studenti na drugoj godini znacajno su anksiozniji nego na pocetku studija, te imaju i vise psihosomatskih simptoma. Daljnja se istraživanja usmjeravaju ka utvrđivanju znacaja psihosocijalnih varijabli u emocionalnoj prilagodbi studenata.

Primenjena psihologija, 1970

Poremecaj prejedanja predstavlja ozbiljan problem u suvremenim drustvima te je važno objasniti ko... more Poremecaj prejedanja predstavlja ozbiljan problem u suvremenim drustvima te je važno objasniti koje psiholoske osobine i iskustva osobe predstavljaju rizik za pojavu tog poremecaja hranjenja. Jedan od najvise proucavanih modela je Model izbjegavanja Heathertona i Baumeistera iz 1991. godine. Pretpostavke su navedenog modela da osobe sklone prejedanju sebe procjenjuju prema visoko postavljenim standardima i nedostižnim idealima (sredisnje komponente perfekcionizma). Osobe su nezadovoljne sobom, a svijest o vlastitim nedostacima generira kod osoba negativna raspoloženja koja one pokusavaju izbjeci prejedanjem. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati pretpostavke Modela izbjegavanja putem objasnjavanja odnosa između visoko izraženog perfekcionizma, averzivne svijesti o sebi, negativnog raspoloženja, stilova suocavanja i prejedanja. U istraživanju je sudjelovalo 400 studentica, raspona dobi od 19 do 29 godina (M=20.6, SD=1.69). Sedam posto sudionica izražava probleme prejedanja, među kojima 1.5% postiže rezultate koji upucuju na prisustvo ozbiljnog problema poremecaja hranjenja. U istraživanju su koristeni sljedeci mjerni instrumenti: Skala prejedanja (Binge Scale ; Hawkins & Clement, 1980), Skala perfekcionizma (The Almost Perfect Scale – R ; Slaney et al., 2002), Skala svijesti o sebi (Self-consciousness Scale ; Fenigstein, Scheier i Buss, 1975), Skala anksioznosti i depresivnosti (HADS ; Zigmond & Snaith, 1983) i Upitnik strategija suocavanja sa slikom tijela (Body Image Coping Strategies Inventory ; Cash, Santos & Williams, 2005). Provedena je korelacijska i path analiza. Rezultati upucuju na sljedece: perfekcionizam ima direktne efekte na prejedanje (0.28), negativni afekt (0.32), strategiju suocavanja izbjegavanjem (0.13) i privatnu svijest o sebi (0.13). Osobe s visoko izraženim perfekcionizmom koji je povezan s negativnim raspoloženjima (anksioznost i depresivnost), strategijom izbjegavanja i visoko izraženom privatnom svijescu o sebi bit ce sklonije ponasanju prejedanja kao nacina izbjegavanja neugode povezane s nezadovoljstvom sobom. Buduca bi istraživanja trebala jasnije odrediti funkciju prejedanja kod osoba s ciljem kreiranja i primjene relevantnih i ucinkovitih tretmana.

Poglavlje se odnosi na istraživanje provedeno na uzorku pacijenata s ugrađenim intragastricnim ba... more Poglavlje se odnosi na istraživanje provedeno na uzorku pacijenata s ugrađenim intragastricnim balonom.

Pretilost je kronicni poremecaj, visoke prevalencije i složene etiologije koji ukljucuje ozbiljne... more Pretilost je kronicni poremecaj, visoke prevalencije i složene etiologije koji ukljucuje ozbiljne zdravstvene posljedice, kao sto su dijabetes, povisen krvni tlak, srcane smetnje, te ugrožava psiholosko funkcioniranje i kvalitetu života pretilih pojedinaca. Stupanj pretilosti određuje se izracunavanjem indeksa tjelesne mase (ITM) koji predstavlja omjer težine izražene u kilogramima i kvadrata visine (m2). Ukoliko je ITM visi od 30 govorimo o pretilosti. Brojni su tretmani pretilosti koji mogu ukljucivati niskokaloricne dijete, aktivan životni stil, farmakoterapiju, psihoterapiju, posebno kognitivno-bihevioralnu, te kirurske intervencije. Za osobe koje nisu izgubile na težini uz pomoc lijekova i nisu spremne za kirurske zahvate, u posljednje se vrijeme preporucuje i ugrađuje intragastricki balon. Cilj svakog tretmana trebao bi biti gubitak od 10% tjelesne težine jer je vec i taj gubitak dovoljan za redukciju zdravstvenih rizika. Iako se pretilost kao takva ne smatra poremecajem hranjenja, obilježavaju je neke psiholoske karakteristike koje se javljaju kod poremecaja u hranjenju, ukljucujuci impulzivnost i nisko samopostovanje, nezadovoljstvo tijelom, perfekcionizam, dezinhibiciju. Karakteristike pretilih pojedinaca poput depresivnosti, anksioznosti ili agresivnosti mogu snažno utjecati na tijek i ishod tretmana pretilosti stoga se u tretmanu ne bi smjeli zanemariti. Ljutnja i agresivnost igraju vrlo znacajnu ulogu u nastanku zdravstvenih smetnji poput visokog krvnog tlaka, srcanog infarkta, abdominalnog masnog tkiva te kardiovaskularnih promjena tijekom interpersonalnih konflikata. Prevalencija ovih zdravstvenih problema vrlo je visoka u pretilih pojedinaca. Cilj je ovoga rada bio procjena emocionalnog statusa – depresivnosti, anksioznosti i ljutnje u pretilih pojedinaca koji traže ugradnju intragastrickog balona u kontroli tjelesne težine. U istraživanju je sudjelovalo 15 pretilih pacijenata (3 M i 12 Ž, prosjecne dobi 37.07 godina i prosjecnog ITM = 38.85). Rezultati su pokazali da anksiozniji pacijenti pokazuju i visu depresivnost te povisen krvni tlak. Povisen krvni tlak posebno karakterizira pacijente viseg stupnja pretilosti ciji je ITM visi od 35 koji istodobno postižu visoke rezultate na ekspresiji ljutnje. Ova skupina pretilih pacijenata postiže u prosjeku povisene rezultate na mjerama anksioznosti, depresivnosti i ekspresije ljutnje, kao i kompulzivnom prejedanju. Rezultati upucuju na zakljucak da se u tretmanu pretilosti valja usmjeriti na kontrolu ljutnje te poticati ekspresiju neugodnih emocija kako bi se reducirali neki simptomi poremecaja hranjenja poput kompulzivnog prejedanja.

Prekomjerno teski i pretili adolescenti cesto su zbog svoje tjelesne težine stigmatizirani te zad... more Prekomjerno teski i pretili adolescenti cesto su zbog svoje tjelesne težine stigmatizirani te zadirkivani ili zlostavljani, socijalno izolirani i mete ogovaranja i laži. Ujedno, putem medija stalno dobivaju poruke o drustveno poželjnom tjelesnom izgledu, od kojeg oni znacajno odstupaju. Sve to može dovesti do brojnih posljedica u njihovom funkcioniranju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlikuju li se prekomjerno teski i pretili adolescenti i adolescentice od svojih vrsnjaka zdrave tjelesne težine s obzirom na samopostovanje, zadovoljstvo tjelesnim izgledom, depresivnost, usamljenost te skolski uspjeh. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 226 srednjoskolaca (152 djevojke i 74 mladica, prosjecne dobi 16.1±1.2 godina). 76 djevojaka i 37 mladica bilo je prekomjerno tesko ili pretilo, dok je isti broj djevojaka i mladica bio zdrave tjelesne težine. Sudionici su ispunjavali razlicite mjere samoprocjene: Rosenbergovu skalu samopostovanja, Upitnik slike tijela i strategija za promjenu tjelesnog izgleda, Skalu depresivnosti za djecu i adolescente, kao i kratku formu UCLA skale usamljenosti. Također, davali su podatke o spolu, dobi, tjelesnoj težini i visini te prosjecnoj ocjeni postignutoj na kraju protekle skolske godine. Rezultati su pokazali da, iako prekomjerno teski/pretili adolescenti i adolescentice uglavnom doživljavaju vise sociokulturalnog pritiska ka vitkosti te su vise zadirkivani nego njihovi vrsnjaci zdrave tjelesne težine, ove se dvije skupine ne razlikuju u samopostovanju, depresivnosti, usamljenosti i skolskom uspjehu. No, prekomjerno teski/pretili adolescenti i adolescentice nezadovoljniji su slikom vlastitog tijela nego njihovi vrsnjaci zdrave težine. U konacnici, može se reci da se prekomjerno teski/pretili adolescenti i adolescentice razlikuju od svojih vrsnjaka zdrave tjelesne težine samo po varijablama usko vezanima za tjelesni izgled.

Current Psychology, Nov 9, 2022

the average age of onset is adolescence. During the second half of the 20th century, the prevalen... more the average age of onset is adolescence. During the second half of the 20th century, the prevalence rates of ED increased and remained relatively stable over the last 20 years (Voderholzer et al., 2012). ED ranks as the third most common chronic illness in adolescent females, with an incidence of up to 5% (Croll et al., 2002). A high percentage of girls and young women (38.9%) reported subclinical ED symptoms, including preoccupation with eating, shape and weight concerns, dietary restraint, and excessive exercise (

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), Apr 1, 2022