martina grcevic - Academia.edu (original) (raw)

Papers by martina grcevic

Izvorni manstveni llanak U ovom se radu iSfrazuje usvajanje angliulnw hardware i software u hrvat... more Izvorni manstveni llanak U ovom se radu iSfrazuje usvajanje angliulnw hardware i software u hrvatskom, slo\'Qckom, ldkom i ruskom juiku. Cilj je istraiivanja ustanoviti koko se te rijdi integriraju u pravopisni, morfoloski i Ivorbeni sustav spomenutih s/avenskih jezika le kakvc su razlike u njihovu usvajanju. U tu se svrhu proutlwaju srandardnoje::.icni savjetnici, rjernici. pravopisi Ic jeziena praksa IlZ pamoe racuna/nih korpusa. Rezultati istraiivanja u hrvatskom jcziku usporeduju se so. stanjem u drugim spomenutim sIavenskim jezicima. RazliCitost njihovf! usvojenosti da}" injormacije 0 prirodi jeziblih politika pojedinih jezicnjh zajednica.

Folia onomastica Croatica, Dec 29, 2011

U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská ... more U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská republika). Pokazuje se da je on većim dijelom reguliran zakonima i podzakonskim aktima. Imena naselja određuje i mijenja Vlada SR sa suglasnošću naselja, a imena dijelova naselja određuje i mijenja Ministarstvo unutarnjih poslova SR na prijedlog naselja. U kompetenciju naselja ulazi određivanje imena ulica, trgova i javnih objekata unutar naselja. Zakonski je regulirano da se imena naselja i njihovih dijelova navode na državnom jeziku (tj. na slovačkom), a također je regulirano i imenovanje naselja na jezicima manjina. Propisana je obvezatnost uporabe imena naselja odnosno njihovih dijelova onako kako ih je odredila Vlada SR odnosno Ministarstvo, npr. pri sređivanju prometnih planova, statističkih pregleda, kartografskih djela, u javnim glasilima, u službenoj djelatnosti državnih organa i područne samouprave itd. Postupak promjene imena naselja danas se djelomice oslanja i na tradiciju, što znači da nije u cijelosti zakonski reguliran. Riječ je prije svega o stručnim nazivoslovnim komisijama, odnosno savjetodavnim povjerenstvima, koje u postupku promjena imena (ne samo imena naselja) ispunjavaju jednu od najvažnijih funkcija, no kojih djelatnost u današnjim zakonima nije jasno definirana. Postojanje i rad nazivoslovnih komisija oslanja se na tradiciju i zakonsku regulaciju iz bivše slovačko-češke države. Njihova djelatnost u svezi s promjenama imena naselja i drugih imena određena je u starijim zakonima. Pravno jasno definiranu funkciju danas ima samo stručna ko mi sija koja služi kao savjetodavni organ za standardizaciju zemljopisnoga nazivlja izvan SR i nazivlja nenaseljenih zemljopisnih objekata unutar SR. Ona djeluje od 1996. pri državnomu Uredu za geodeziju, kartografiju i katastar SR (Názvoslovná komisia Úradu geodézie, kartografie a katastra SR).

češki jezik u kontaktu-Nastavak priče, pisana na slovačkome, posvećena je slovačko-češkim jezični... more češki jezik u kontaktu-Nastavak priče, pisana na slovačkome, posvećena je slovačko-češkim jezičnim odnosima. Autorica se posvećuje prvenstveno razdoblju koje je uslijedilo nakon raspada zajedničke države Slovaka i Čeha, tj. vremenu nakon 1993. godine. Time se objašnjava i podnaslov knjige Nastavak priče. U knjizi se proučava prvenstveno češko-slovački međujezični odnos s obzirom na promijenjeni društveni percepcijski bilingvizam (taj se naziv u knjizi rabi umjesto naziva pasivni bilingvizam). Autorica opisuje češkoslovačku dvojezičnost s komunikacijsko-pragmatičnoga stajališta, proučava komunikacijske strategije na televiziji, u časopisima, knjigama te raznim mrežnim forumima. Pri tom tematizira sinkronizaciju filmova, češke prije vode slovačke književnosti, paralelne tekstove na deklaracijama proizvodâ, gospodarske i socijalne aspekte koji utječu na oblike dvojezičnosti. Sve se analize temelje na bogato dokumentiranoj građi. Autorica spominje (str. 9.) da su joj njezina profesionalna jezikoslovna djelatnost, promjena boravka iz Slovačke u Češku te njezino obiteljsko polazište »u kojem se slovačko spaja s češkim (moravskim)« omogućile razvitak pojedinih novih pers pektiva u stereotip nom sagledavanju slovačko-češkoga jezičnoga kontakta. Iz toga zasigurno proizlazi i autoričina svestranost i izniman respekt za oba jezika koji se očituje kroz cijelu knjigu. Uočljivo je to prije svega u staloženom i nekonfliktnom opisu »konfliktnih pojava« u češko-slovačkim jezičnim odnosima. Knjiga sadrži radove koje je autorica objavljivala od 1996. godine. U poglavlju Umjesto uvoda (Miesto úvodu, str. 7.-23.) autorica kaže da je »dilemu« oko pitanja treba li za objavu u knjizi bitnije aktualizirati svoje ra

Folia onomastica Croatica, 2010

Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im ... more Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im slawischen Raum seit dem gesellschaftlich-politischen Wandel am Ende der 1980-er Jahre untersucht. Es zeigt sich, dass die Sprachpolitik der ehemaligen sozialistischen Föderationen, denen die meisten slawischen Länder angehörten, asymmetrisch war und dass sie die auf ihren Territorien existierenden Nationalsprachen in ungleichem Maße behandelte. Nach dem Auseinanderfall dieser Föderationen veränderte sich die sprachpolitische Situation sowohl für die bis dahin von der föderativen Sprachpolitik profitierenden Sprachen als auch für diejenigen, die bis zur Auflösung dieser Föderationen politisch benachteiligt waren. Diese Veränderungen werden in der seitherigen slawistischen Literatur, insbesondere jener der westlichen Slawistik, oft einseitig betrachtet, nämlich ohne den politisch-historischen Hintergrund ausreichend zu berücksichtigen. tiviranju materinskoga jezika« i na slične načine. Eksplicitna jezična politika današnjih slavenskih zemalja u članku se opisuje na temelju jezičnih zakona, ustavnih odredaba i nacionalnih jezičnih vijeća. Pokazuje se da su sve suvremene slavenske države koje imaju nacionalna jezična vijeća i jezične zakone, članice Europske unije (Slovenija, Slovačka, Poljska). Iz toga slijedi da jezični zakoni i mjerodavne ovlasti tijelâ kao što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika nisu u suprotnosti europskim integracijama.

Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im ... more Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im slawischen Raum seit dem gesellschaftlich-politischen Wandel am Ende der 1980-er Jahre untersucht. Es zeigt sich, dass die Sprachpolitik der ehemaligen sozialistischen Föderationen, denen die meisten slawischen Länder angehörten, asymmetrisch war und dass sie die auf ihren Territorien existierenden Nationalsprachen in ungleichem Maße behandelte. Nach dem Auseinanderfall dieser Föderationen veränderte sich die sprachpolitische Situation sowohl für die bis dahin von der föderativen Sprachpolitik profitierenden Sprachen als auch für diejenigen, die bis zur Auflösung dieser Föderationen politisch benachteiligt waren. Diese Veränderungen werden in der seitherigen slawistischen Literatur, insbesondere jener der westlichen Slawistik, oft einseitig betrachtet, nämlich ohne den politisch-historischen Hintergrund ausreichend zu berücksichtigen. tiviranju materinskoga jezika« i na slične načine. Eksplicitna jezična politika današnjih slavenskih zemalja u članku se opisuje na temelju jezičnih zakona, ustavnih odredaba i nacionalnih jezičnih vijeća. Pokazuje se da su sve suvremene slavenske države koje imaju nacionalna jezična vijeća i jezične zakone, članice Europske unije (Slovenija, Slovačka, Poljska). Iz toga slijedi da jezični zakoni i mjerodavne ovlasti tijelâ kao što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika nisu u suprotnosti europskim integracijama.

Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im ... more Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im slawischen Raum seit dem gesellschaftlich-politischen Wandel am Ende der 1980-er Jahre untersucht. Es zeigt sich, dass die Sprachpolitik der ehemaligen sozialistischen Föderationen, denen die meisten slawischen Länder angehörten, asymmetrisch war und dass sie die auf ihren Territorien existierenden Nationalsprachen in ungleichem Maße behandelte. Nach dem Auseinanderfall dieser Föderationen veränderte sich die sprachpolitische Situation sowohl für die bis dahin von der föderativen Sprachpolitik profitierenden Sprachen als auch für diejenigen, die bis zur Auflösung dieser Föderationen politisch benachteiligt waren. Diese Veränderungen werden in der seitherigen slawistischen Literatur, insbesondere jener der westlichen Slawistik, oft einseitig betrachtet, nämlich ohne den politisch-historischen Hintergrund ausreichend zu berücksichtigen. tiviranju materinskoga jezika« i na slične načine. Eksplicitna jezična politika današnjih slavenskih zemalja u članku se opisuje na temelju jezičnih zakona, ustavnih odredaba i nacionalnih jezičnih vijeća. Pokazuje se da su sve suvremene slavenske države koje imaju nacionalna jezična vijeća i jezične zakone, članice Europske unije (Slovenija, Slovačka, Poljska). Iz toga slijedi da jezični zakoni i mjerodavne ovlasti tijelâ kao što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika nisu u suprotnosti europskim integracijama.

Folia onomastica Croatica, Dec 29, 2011

U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská ... more U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská republika). Pokazuje se da je on većim dijelom reguliran zakonima i podzakonskim aktima. Imena naselja određuje i mijenja Vlada SR sa suglasnošću naselja, a imena dijelova naselja određuje i mijenja Ministarstvo unutarnjih poslova SR na prijedlog naselja. U kompetenciju naselja ulazi određivanje imena ulica, trgova i javnih objekata unutar naselja. Zakonski je regulirano da se imena naselja i njihovih dijelova navode na državnom jeziku (tj. na slovačkom), a također je regulirano i imenovanje naselja na jezicima manjina. Propisana je obvezatnost uporabe imena naselja odnosno njihovih dijelova onako kako ih je odredila Vlada SR odnosno Ministarstvo, npr. pri sređivanju prometnih planova, statističkih pregleda, kartografskih djela, u javnim glasilima, u službenoj djelatnosti državnih organa i područne samouprave itd. Postupak promjene imena naselja danas se djelomice oslanja i na tradiciju, što znači da nije u cijelosti zakonski reguliran. Riječ je prije svega o stručnim nazivoslovnim komisijama, odnosno savjetodavnim povjerenstvima, koje u postupku promjena imena (ne samo imena naselja) ispunjavaju jednu od najvažnijih funkcija, no kojih djelatnost u današnjim zakonima nije jasno definirana. Postojanje i rad nazivoslovnih komisija oslanja se na tradiciju i zakonsku regulaciju iz bivše slovačko-češke države. Njihova djelatnost u svezi s promjenama imena naselja i drugih imena određena je u starijim zakonima. Pravno jasno definiranu funkciju danas ima samo stručna ko mi sija koja služi kao savjetodavni organ za standardizaciju zemljopisnoga nazivlja izvan SR i nazivlja nenaseljenih zemljopisnih objekata unutar SR. Ona djeluje od 1996. pri državnomu Uredu za geodeziju, kartografiju i katastar SR (Názvoslovná komisia Úradu geodézie, kartografie a katastra SR).

Jezik, Apr 1, 2022

Hrvatski se jezik voli znanjem.

Suvremena lingvistika, Jul 31, 2020

Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis st... more Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Riječ je o sveučilišnom udžbeniku namijenjenom studiju slovačkoga jezika i književnosti, koji je kao jedan od neofi loloških studija na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu pokrenut 1997./98. akademske godine zahvaljujući upravo autorici udžbenika. Knjiga je napisana na hrvatskom jeziku, a naslovi, poglavlja i potpoglavlja napisani su dvojezično (hrvatski i slovački). Dvojezičnost se dosljedno zadržava u primjerima koji ilustriraju pojedine sintaktičke pojave i kategorije. Takav se autoričin postupak pokazuje vrlo korisnim jer u postojećim hrvatsko-slovačkim rječnicima nije na zadovoljavajući način obrađeno ni osnovno gramatičko pojmovlje. Autorica je svoju preglednu sintaksu slovačkoga jezika koncipirala polazeći ponajprije od vlastita nastavnoga iskustva sa studentima zagrebačke slovakistike. Zato u njoj skreće pozornost na one točke koje se u sintaksama hrvatskoga jezika obrađuju drukčije nego u sintaksama slovačkoga jezika, ili se tumače s pomoću drukčijih gramatičkih, semantičkih ili funkcionalnih kriterija pa u studenata često izazivaju nesporazume, kao što sama ističe u svojem predgovoru. Riječ je, dakle, o prvoj kontrastivnoj slovačkoj sintaksi u usporedbi s hrvatskom (poput Wójcikove ruske kontrastivne gramatike na poljskoj osnovi, Varšava 1973, ili ruske sintakse u usporedbi s češkom, red. M. Kubík, Prag 1982). Knjiga se sastoji od Predgovora (str. 7), teoretskoga dijela podijeljenoga na 16 poglavlja s nizom potpoglavlja (str. 9-98), dodatka koji sadrži praktični dio (str. 101-127), obosmjernoga kazala pojmova (Hrvatsko-slovačko kazalo pojmova (str. 141-148) i Slovačko-hrvatsko kazalo pojmova (str. 149-156)) te popisa literature (str. 157-158). U teoretskom dijelu u prvim je trima poglavljima defi nirano osnovno sintaktičko pojmovlje (sintaksa, rečenica i rečenični članovi, sintagma i dr.). Zatim slijede poglavlja posvećena jednostavnoj rečenici, u kojima autorica komparativnom metodom opisuje pojedinačne glavne (subjekt i predikat) i dodatne rečenične članove (objekt, atribut, apoziciju, predikatni atribut-proširak i priložnu oznaku). U dodatne članove svrstava i apoziciju (slov. prístavok) i predikatni atribut-proširak (slov. doplnok), uz napomenu da su te dvije pojave u slovačkim gramatikama svrstane u polurečenične ili polupredikatne strukture-polopredikatívne (polovetné) konštrukcie. One se opisuju odmah u sljedećem kratkom, no komparativnim zapa

U ovom se radu istražuje usvajanje anglizama hardware i software u hrvatskom, slovackom, ceskom i... more U ovom se radu istražuje usvajanje anglizama hardware i software u hrvatskom, slovackom, ceskom i ruskom jeziku.

Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2021

The preposition za with the original spatial meaning belongs to the group of primary and non-form... more The preposition za with the original spatial meaning belongs to the group of primary and non-formative monosyllabic prepositions in Croatian and Slovak. The article investigates its temporal use. The aim is to determine the re-lations between the Croatian and Slovak preposition za , similarities and diffe-rences in their metalanguage description and possibilities in mutual transla-tion.

U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská ... more U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská republika). Pokazuje se da je on većim dijelom reguliran zakonima i podzakonskim aktima. Imena naselja određuje i mijenja Vlada SR sa suglasnošću naselja, a imena dijelova naselja određuje i mijenja Ministarstvo unutarnjih poslova SR na prijedlog naselja. U kompetenciju naselja ulazi određivanje imena ulica, trgova i javnih objekata unutar naselja. Zakonski je regulirano da se imena naselja i njihovih dijelova navode na državnom jeziku (tj. na slovačkom), a također je regulirano i imenovanje naselja na jezicima manjina. Propisana je obvezatnost uporabe imena naselja odnosno njihovih dijelova onako kako ih je odredila Vlada SR odnosno Ministarstvo, npr. pri sređivanju prometnih planova, statističkih pregleda, kartografskih djela, u javnim glasilima, u službenoj djelatnosti državnih organa i područne samouprave itd. Postupak promjene imena naselja danas se djelomice oslanja i na tradiciju,...

Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis st... more Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Riječ je o sveučilišnom udžbeniku namijenjenom studiju slovačkoga jezika i književnosti, koji je kao jedan od neofi loloških studija na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu pokrenut 1997./98. akademske godine zahvaljujući upravo autorici udžbenika. Knjiga je napisana na hrvatskom jeziku, a naslovi, poglavlja i potpoglavlja napisani su dvojezično (hrvatski i slovački). Dvojezičnost se dosljedno zadržava u primjerima koji ilustriraju pojedine sintaktičke pojave i kategorije. Takav se autoričin postupak pokazuje vrlo korisnim jer u postojećim hrvatsko-slovačkim rječnicima nije na zadovoljavajući način obrađeno ni osnovno gramatičko pojmovlje. Autorica je svoju preglednu sintaksu slovačkoga jezika koncipirala polazeći ponajprije od vlastita nastavnoga iskustva sa studentima zagrebačke slovakistike. Zato u njoj skreće pozornost na one točke koje se u sintaksama hrvatskoga jezika obrađuju drukčije nego u sintaksama slovačkoga jezika, ili se tumače s pomoću drukčijih gramatičkih, semantičkih ili funkcionalnih kriterija pa u studenata često izazivaju nesporazume, kao što sama ističe u svojem predgovoru. Riječ je, dakle, o prvoj kontrastivnoj slovačkoj sintaksi u usporedbi s hrvatskom (poput Wójcikove ruske kontrastivne gramatike na poljskoj osnovi, Varšava 1973, ili ruske sintakse u usporedbi s češkom, red. M. Kubík, Prag 1982). Knjiga se sastoji od Predgovora (str. 7), teoretskoga dijela podijeljenoga na 16 poglavlja s nizom potpoglavlja (str. 9-98), dodatka koji sadrži praktični dio (str. 101-127), obosmjernoga kazala pojmova (Hrvatsko-slovačko kazalo pojmova (str. 141-148) i Slovačko-hrvatsko kazalo pojmova (str. 149-156)) te popisa literature (str. 157-158). U teoretskom dijelu u prvim je trima poglavljima defi nirano osnovno sintaktičko pojmovlje (sintaksa, rečenica i rečenični članovi, sintagma i dr.). Zatim slijede poglavlja posvećena jednostavnoj rečenici, u kojima autorica komparativnom metodom opisuje pojedinačne glavne (subjekt i predikat) i dodatne rečenične članove (objekt, atribut, apoziciju, predikatni atribut-proširak i priložnu oznaku). U dodatne članove svrstava i apoziciju (slov. prístavok) i predikatni atribut-proširak (slov. doplnok), uz napomenu da su te dvije pojave u slovačkim gramatikama svrstane u polurečenične ili polupredikatne strukture-polopredikatívne (polovetné) konštrukcie. One se opisuju odmah u sljedećem kratkom, no komparativnim zapa

Izvorni manstveni llanak U ovom se radu iSfrazuje usvajanje angliulnw hardware i software u hrvat... more Izvorni manstveni llanak U ovom se radu iSfrazuje usvajanje angliulnw hardware i software u hrvatskom, slo\'Qckom, ldkom i ruskom juiku. Cilj je istraiivanja ustanoviti koko se te rijdi integriraju u pravopisni, morfoloski i Ivorbeni sustav spomenutih s/avenskih jezika le kakvc su razlike u njihovu usvajanju. U tu se svrhu proutlwaju srandardnoje::.icni savjetnici, rjernici. pravopisi Ic jeziena praksa IlZ pamoe racuna/nih korpusa. Rezultati istraiivanja u hrvatskom jcziku usporeduju se so. stanjem u drugim spomenutim sIavenskim jezicima. RazliCitost njihovf! usvojenosti da}" injormacije 0 prirodi jeziblih politika pojedinih jezicnjh zajednica.

Folia onomastica Croatica, Dec 29, 2011

U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská ... more U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská republika). Pokazuje se da je on većim dijelom reguliran zakonima i podzakonskim aktima. Imena naselja određuje i mijenja Vlada SR sa suglasnošću naselja, a imena dijelova naselja određuje i mijenja Ministarstvo unutarnjih poslova SR na prijedlog naselja. U kompetenciju naselja ulazi određivanje imena ulica, trgova i javnih objekata unutar naselja. Zakonski je regulirano da se imena naselja i njihovih dijelova navode na državnom jeziku (tj. na slovačkom), a također je regulirano i imenovanje naselja na jezicima manjina. Propisana je obvezatnost uporabe imena naselja odnosno njihovih dijelova onako kako ih je odredila Vlada SR odnosno Ministarstvo, npr. pri sređivanju prometnih planova, statističkih pregleda, kartografskih djela, u javnim glasilima, u službenoj djelatnosti državnih organa i područne samouprave itd. Postupak promjene imena naselja danas se djelomice oslanja i na tradiciju, što znači da nije u cijelosti zakonski reguliran. Riječ je prije svega o stručnim nazivoslovnim komisijama, odnosno savjetodavnim povjerenstvima, koje u postupku promjena imena (ne samo imena naselja) ispunjavaju jednu od najvažnijih funkcija, no kojih djelatnost u današnjim zakonima nije jasno definirana. Postojanje i rad nazivoslovnih komisija oslanja se na tradiciju i zakonsku regulaciju iz bivše slovačko-češke države. Njihova djelatnost u svezi s promjenama imena naselja i drugih imena određena je u starijim zakonima. Pravno jasno definiranu funkciju danas ima samo stručna ko mi sija koja služi kao savjetodavni organ za standardizaciju zemljopisnoga nazivlja izvan SR i nazivlja nenaseljenih zemljopisnih objekata unutar SR. Ona djeluje od 1996. pri državnomu Uredu za geodeziju, kartografiju i katastar SR (Názvoslovná komisia Úradu geodézie, kartografie a katastra SR).

češki jezik u kontaktu-Nastavak priče, pisana na slovačkome, posvećena je slovačko-češkim jezični... more češki jezik u kontaktu-Nastavak priče, pisana na slovačkome, posvećena je slovačko-češkim jezičnim odnosima. Autorica se posvećuje prvenstveno razdoblju koje je uslijedilo nakon raspada zajedničke države Slovaka i Čeha, tj. vremenu nakon 1993. godine. Time se objašnjava i podnaslov knjige Nastavak priče. U knjizi se proučava prvenstveno češko-slovački međujezični odnos s obzirom na promijenjeni društveni percepcijski bilingvizam (taj se naziv u knjizi rabi umjesto naziva pasivni bilingvizam). Autorica opisuje češkoslovačku dvojezičnost s komunikacijsko-pragmatičnoga stajališta, proučava komunikacijske strategije na televiziji, u časopisima, knjigama te raznim mrežnim forumima. Pri tom tematizira sinkronizaciju filmova, češke prije vode slovačke književnosti, paralelne tekstove na deklaracijama proizvodâ, gospodarske i socijalne aspekte koji utječu na oblike dvojezičnosti. Sve se analize temelje na bogato dokumentiranoj građi. Autorica spominje (str. 9.) da su joj njezina profesionalna jezikoslovna djelatnost, promjena boravka iz Slovačke u Češku te njezino obiteljsko polazište »u kojem se slovačko spaja s češkim (moravskim)« omogućile razvitak pojedinih novih pers pektiva u stereotip nom sagledavanju slovačko-češkoga jezičnoga kontakta. Iz toga zasigurno proizlazi i autoričina svestranost i izniman respekt za oba jezika koji se očituje kroz cijelu knjigu. Uočljivo je to prije svega u staloženom i nekonfliktnom opisu »konfliktnih pojava« u češko-slovačkim jezičnim odnosima. Knjiga sadrži radove koje je autorica objavljivala od 1996. godine. U poglavlju Umjesto uvoda (Miesto úvodu, str. 7.-23.) autorica kaže da je »dilemu« oko pitanja treba li za objavu u knjizi bitnije aktualizirati svoje ra

Folia onomastica Croatica, 2010

Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im ... more Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im slawischen Raum seit dem gesellschaftlich-politischen Wandel am Ende der 1980-er Jahre untersucht. Es zeigt sich, dass die Sprachpolitik der ehemaligen sozialistischen Föderationen, denen die meisten slawischen Länder angehörten, asymmetrisch war und dass sie die auf ihren Territorien existierenden Nationalsprachen in ungleichem Maße behandelte. Nach dem Auseinanderfall dieser Föderationen veränderte sich die sprachpolitische Situation sowohl für die bis dahin von der föderativen Sprachpolitik profitierenden Sprachen als auch für diejenigen, die bis zur Auflösung dieser Föderationen politisch benachteiligt waren. Diese Veränderungen werden in der seitherigen slawistischen Literatur, insbesondere jener der westlichen Slawistik, oft einseitig betrachtet, nämlich ohne den politisch-historischen Hintergrund ausreichend zu berücksichtigen. tiviranju materinskoga jezika« i na slične načine. Eksplicitna jezična politika današnjih slavenskih zemalja u članku se opisuje na temelju jezičnih zakona, ustavnih odredaba i nacionalnih jezičnih vijeća. Pokazuje se da su sve suvremene slavenske države koje imaju nacionalna jezična vijeća i jezične zakone, članice Europske unije (Slovenija, Slovačka, Poljska). Iz toga slijedi da jezični zakoni i mjerodavne ovlasti tijelâ kao što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika nisu u suprotnosti europskim integracijama.

Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im ... more Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im slawischen Raum seit dem gesellschaftlich-politischen Wandel am Ende der 1980-er Jahre untersucht. Es zeigt sich, dass die Sprachpolitik der ehemaligen sozialistischen Föderationen, denen die meisten slawischen Länder angehörten, asymmetrisch war und dass sie die auf ihren Territorien existierenden Nationalsprachen in ungleichem Maße behandelte. Nach dem Auseinanderfall dieser Föderationen veränderte sich die sprachpolitische Situation sowohl für die bis dahin von der föderativen Sprachpolitik profitierenden Sprachen als auch für diejenigen, die bis zur Auflösung dieser Föderationen politisch benachteiligt waren. Diese Veränderungen werden in der seitherigen slawistischen Literatur, insbesondere jener der westlichen Slawistik, oft einseitig betrachtet, nämlich ohne den politisch-historischen Hintergrund ausreichend zu berücksichtigen. tiviranju materinskoga jezika« i na slične načine. Eksplicitna jezična politika današnjih slavenskih zemalja u članku se opisuje na temelju jezičnih zakona, ustavnih odredaba i nacionalnih jezičnih vijeća. Pokazuje se da su sve suvremene slavenske države koje imaju nacionalna jezična vijeća i jezične zakone, članice Europske unije (Slovenija, Slovačka, Poljska). Iz toga slijedi da jezični zakoni i mjerodavne ovlasti tijelâ kao što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika nisu u suprotnosti europskim integracijama.

Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im ... more Im vorliegenden Artikel werden die wesentlichen Veränderungen der sprachpolitischen Situation im slawischen Raum seit dem gesellschaftlich-politischen Wandel am Ende der 1980-er Jahre untersucht. Es zeigt sich, dass die Sprachpolitik der ehemaligen sozialistischen Föderationen, denen die meisten slawischen Länder angehörten, asymmetrisch war und dass sie die auf ihren Territorien existierenden Nationalsprachen in ungleichem Maße behandelte. Nach dem Auseinanderfall dieser Föderationen veränderte sich die sprachpolitische Situation sowohl für die bis dahin von der föderativen Sprachpolitik profitierenden Sprachen als auch für diejenigen, die bis zur Auflösung dieser Föderationen politisch benachteiligt waren. Diese Veränderungen werden in der seitherigen slawistischen Literatur, insbesondere jener der westlichen Slawistik, oft einseitig betrachtet, nämlich ohne den politisch-historischen Hintergrund ausreichend zu berücksichtigen. tiviranju materinskoga jezika« i na slične načine. Eksplicitna jezična politika današnjih slavenskih zemalja u članku se opisuje na temelju jezičnih zakona, ustavnih odredaba i nacionalnih jezičnih vijeća. Pokazuje se da su sve suvremene slavenske države koje imaju nacionalna jezična vijeća i jezične zakone, članice Europske unije (Slovenija, Slovačka, Poljska). Iz toga slijedi da jezični zakoni i mjerodavne ovlasti tijelâ kao što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika nisu u suprotnosti europskim integracijama.

Folia onomastica Croatica, Dec 29, 2011

U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská ... more U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská republika). Pokazuje se da je on većim dijelom reguliran zakonima i podzakonskim aktima. Imena naselja određuje i mijenja Vlada SR sa suglasnošću naselja, a imena dijelova naselja određuje i mijenja Ministarstvo unutarnjih poslova SR na prijedlog naselja. U kompetenciju naselja ulazi određivanje imena ulica, trgova i javnih objekata unutar naselja. Zakonski je regulirano da se imena naselja i njihovih dijelova navode na državnom jeziku (tj. na slovačkom), a također je regulirano i imenovanje naselja na jezicima manjina. Propisana je obvezatnost uporabe imena naselja odnosno njihovih dijelova onako kako ih je odredila Vlada SR odnosno Ministarstvo, npr. pri sređivanju prometnih planova, statističkih pregleda, kartografskih djela, u javnim glasilima, u službenoj djelatnosti državnih organa i područne samouprave itd. Postupak promjene imena naselja danas se djelomice oslanja i na tradiciju, što znači da nije u cijelosti zakonski reguliran. Riječ je prije svega o stručnim nazivoslovnim komisijama, odnosno savjetodavnim povjerenstvima, koje u postupku promjena imena (ne samo imena naselja) ispunjavaju jednu od najvažnijih funkcija, no kojih djelatnost u današnjim zakonima nije jasno definirana. Postojanje i rad nazivoslovnih komisija oslanja se na tradiciju i zakonsku regulaciju iz bivše slovačko-češke države. Njihova djelatnost u svezi s promjenama imena naselja i drugih imena određena je u starijim zakonima. Pravno jasno definiranu funkciju danas ima samo stručna ko mi sija koja služi kao savjetodavni organ za standardizaciju zemljopisnoga nazivlja izvan SR i nazivlja nenaseljenih zemljopisnih objekata unutar SR. Ona djeluje od 1996. pri državnomu Uredu za geodeziju, kartografiju i katastar SR (Názvoslovná komisia Úradu geodézie, kartografie a katastra SR).

Jezik, Apr 1, 2022

Hrvatski se jezik voli znanjem.

Suvremena lingvistika, Jul 31, 2020

Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis st... more Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Riječ je o sveučilišnom udžbeniku namijenjenom studiju slovačkoga jezika i književnosti, koji je kao jedan od neofi loloških studija na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu pokrenut 1997./98. akademske godine zahvaljujući upravo autorici udžbenika. Knjiga je napisana na hrvatskom jeziku, a naslovi, poglavlja i potpoglavlja napisani su dvojezično (hrvatski i slovački). Dvojezičnost se dosljedno zadržava u primjerima koji ilustriraju pojedine sintaktičke pojave i kategorije. Takav se autoričin postupak pokazuje vrlo korisnim jer u postojećim hrvatsko-slovačkim rječnicima nije na zadovoljavajući način obrađeno ni osnovno gramatičko pojmovlje. Autorica je svoju preglednu sintaksu slovačkoga jezika koncipirala polazeći ponajprije od vlastita nastavnoga iskustva sa studentima zagrebačke slovakistike. Zato u njoj skreće pozornost na one točke koje se u sintaksama hrvatskoga jezika obrađuju drukčije nego u sintaksama slovačkoga jezika, ili se tumače s pomoću drukčijih gramatičkih, semantičkih ili funkcionalnih kriterija pa u studenata često izazivaju nesporazume, kao što sama ističe u svojem predgovoru. Riječ je, dakle, o prvoj kontrastivnoj slovačkoj sintaksi u usporedbi s hrvatskom (poput Wójcikove ruske kontrastivne gramatike na poljskoj osnovi, Varšava 1973, ili ruske sintakse u usporedbi s češkom, red. M. Kubík, Prag 1982). Knjiga se sastoji od Predgovora (str. 7), teoretskoga dijela podijeljenoga na 16 poglavlja s nizom potpoglavlja (str. 9-98), dodatka koji sadrži praktični dio (str. 101-127), obosmjernoga kazala pojmova (Hrvatsko-slovačko kazalo pojmova (str. 141-148) i Slovačko-hrvatsko kazalo pojmova (str. 149-156)) te popisa literature (str. 157-158). U teoretskom dijelu u prvim je trima poglavljima defi nirano osnovno sintaktičko pojmovlje (sintaksa, rečenica i rečenični članovi, sintagma i dr.). Zatim slijede poglavlja posvećena jednostavnoj rečenici, u kojima autorica komparativnom metodom opisuje pojedinačne glavne (subjekt i predikat) i dodatne rečenične članove (objekt, atribut, apoziciju, predikatni atribut-proširak i priložnu oznaku). U dodatne članove svrstava i apoziciju (slov. prístavok) i predikatni atribut-proširak (slov. doplnok), uz napomenu da su te dvije pojave u slovačkim gramatikama svrstane u polurečenične ili polupredikatne strukture-polopredikatívne (polovetné) konštrukcie. One se opisuju odmah u sljedećem kratkom, no komparativnim zapa

U ovom se radu istražuje usvajanje anglizama hardware i software u hrvatskom, slovackom, ceskom i... more U ovom se radu istražuje usvajanje anglizama hardware i software u hrvatskom, slovackom, ceskom i ruskom jeziku.

Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2021

The preposition za with the original spatial meaning belongs to the group of primary and non-form... more The preposition za with the original spatial meaning belongs to the group of primary and non-formative monosyllabic prepositions in Croatian and Slovak. The article investigates its temporal use. The aim is to determine the re-lations between the Croatian and Slovak preposition za , similarities and diffe-rences in their metalanguage description and possibilities in mutual transla-tion.

U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská ... more U članku se opisuje postupak promjene imena naselja u Republici Slovačkoj (dalje SR za Slovenská republika). Pokazuje se da je on većim dijelom reguliran zakonima i podzakonskim aktima. Imena naselja određuje i mijenja Vlada SR sa suglasnošću naselja, a imena dijelova naselja određuje i mijenja Ministarstvo unutarnjih poslova SR na prijedlog naselja. U kompetenciju naselja ulazi određivanje imena ulica, trgova i javnih objekata unutar naselja. Zakonski je regulirano da se imena naselja i njihovih dijelova navode na državnom jeziku (tj. na slovačkom), a također je regulirano i imenovanje naselja na jezicima manjina. Propisana je obvezatnost uporabe imena naselja odnosno njihovih dijelova onako kako ih je odredila Vlada SR odnosno Ministarstvo, npr. pri sređivanju prometnih planova, statističkih pregleda, kartografskih djela, u javnim glasilima, u službenoj djelatnosti državnih organa i područne samouprave itd. Postupak promjene imena naselja danas se djelomice oslanja i na tradiciju,...

Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis st... more Pregled slovačke sintakse Dubravke Sesar objavljen je u prestižnom nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Riječ je o sveučilišnom udžbeniku namijenjenom studiju slovačkoga jezika i književnosti, koji je kao jedan od neofi loloških studija na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu pokrenut 1997./98. akademske godine zahvaljujući upravo autorici udžbenika. Knjiga je napisana na hrvatskom jeziku, a naslovi, poglavlja i potpoglavlja napisani su dvojezično (hrvatski i slovački). Dvojezičnost se dosljedno zadržava u primjerima koji ilustriraju pojedine sintaktičke pojave i kategorije. Takav se autoričin postupak pokazuje vrlo korisnim jer u postojećim hrvatsko-slovačkim rječnicima nije na zadovoljavajući način obrađeno ni osnovno gramatičko pojmovlje. Autorica je svoju preglednu sintaksu slovačkoga jezika koncipirala polazeći ponajprije od vlastita nastavnoga iskustva sa studentima zagrebačke slovakistike. Zato u njoj skreće pozornost na one točke koje se u sintaksama hrvatskoga jezika obrađuju drukčije nego u sintaksama slovačkoga jezika, ili se tumače s pomoću drukčijih gramatičkih, semantičkih ili funkcionalnih kriterija pa u studenata često izazivaju nesporazume, kao što sama ističe u svojem predgovoru. Riječ je, dakle, o prvoj kontrastivnoj slovačkoj sintaksi u usporedbi s hrvatskom (poput Wójcikove ruske kontrastivne gramatike na poljskoj osnovi, Varšava 1973, ili ruske sintakse u usporedbi s češkom, red. M. Kubík, Prag 1982). Knjiga se sastoji od Predgovora (str. 7), teoretskoga dijela podijeljenoga na 16 poglavlja s nizom potpoglavlja (str. 9-98), dodatka koji sadrži praktični dio (str. 101-127), obosmjernoga kazala pojmova (Hrvatsko-slovačko kazalo pojmova (str. 141-148) i Slovačko-hrvatsko kazalo pojmova (str. 149-156)) te popisa literature (str. 157-158). U teoretskom dijelu u prvim je trima poglavljima defi nirano osnovno sintaktičko pojmovlje (sintaksa, rečenica i rečenični članovi, sintagma i dr.). Zatim slijede poglavlja posvećena jednostavnoj rečenici, u kojima autorica komparativnom metodom opisuje pojedinačne glavne (subjekt i predikat) i dodatne rečenične članove (objekt, atribut, apoziciju, predikatni atribut-proširak i priložnu oznaku). U dodatne članove svrstava i apoziciju (slov. prístavok) i predikatni atribut-proširak (slov. doplnok), uz napomenu da su te dvije pojave u slovačkim gramatikama svrstane u polurečenične ili polupredikatne strukture-polopredikatívne (polovetné) konštrukcie. One se opisuju odmah u sljedećem kratkom, no komparativnim zapa