Stjepan Gadžo | Faculty of Law, University of Rijeka (original) (raw)

Papers by Stjepan Gadžo

Taxing the Digital Economy: The EU Proposals and Other Insights, 2019

he purpose of this paper is to analyse different criteria that may be used in developing new nexu... more he purpose of this paper is to analyse different criteria that may be used in developing new nexus rules applicable to the taxation of „“digital companies”, in order to establish which criteria best fit with the policy objectives underlying the “international tax regime”. In doing so, useful points of departure are found not only in the documentation drafted within BEPS Action 1, but also in legislative developments that have surfaced very recently, either on a domestic level (e.g. usage of a more expansive “significant economic presence” (SEP) nexus in India) or on a regional level (e.g. the European Commission’s proposal of a Directive aimed at taxing corporate profits on the basis of “significant digital presence” (SDP) nexus).

Mastering the IP Life Cycle from a Legal, Tax and Accounting Perspective, 2019

This chapter will explore the main implications of the outright transfer of IP rights, both from ... more This chapter will explore the main implications of the outright transfer of
IP rights, both from a general legal perspective and from a tax perspective. Accordingly, it should be pointed out from the outset that the general friction between the approaches to IP undertaken in IP law, on the one hand, and tax law and accounting on the other, is echoed also with regard to specific cases of IP transfers. As an interested reader may learn from previous chapters, these disciplines have very different goals. IP law is focused on ownership over a particular IP item, and the ability of the (legal) owner to stop, via legal action, other persons from using pertinent rights. For tax and accounting purposes, what matters most is the economic benefit related to the IP right; the identification of the economic benefit derived from IP rights, and its attribution to relevant persons, is the main concern of accounting and tax law.

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2020

Temeljni je cilj rada izložiti teorijsko-normativne osnove primjene i tumačenja poreznog prava. D... more Temeljni je cilj rada izložiti teorijsko-normativne osnove primjene i tumačenja poreznog prava. Drugim riječima, istražuju se referencijalna uporišta o kojima primjenjivači poreznih normi moraju voditi računa, neovisno o specifičnostima nacionalnog poreznopravnog okvira. Pri tome se naglasak ipak stavlja na metodo-logiju primjene poreznog prava u državama kontinentalnog pravnog kruga, u koje se ubraja i Hrvatska. Imajući u vidu često korištenje privatnopravnih pojmova u poreznim propisima, posebna se pozornost posvećuje istraživanju međuodnosa porez nog i drugih grana prava. Nakon uvodnih razmatranja, u drugom dijelu rada sadržan je sažeti prikaz temeljnih nalaza opće teorije prava o metodologiji pravnog tumačenja. U trećem se dijelu kritički preispituje teza o "posebnosti" poreznog prava, a u četvrtom se ocrtava opći okvir tumačenja poreznih normi. Peti dio posvećen je gospodarskom pristupu kao najvažnijoj metodološkoj posebnosti tumačenja poreznih propisa. Šesti, posljednji dio rada, sadržava zaključna razmatranja. Ključne riječi: porezno pravo, tumačenje prava, gospodarski pristup, primjena pravne norme, ciljno tumačenje 1. UVOD Primjena pravnih normi temeljni je zadatak pravnika praktičara, i onih koji obavljaju pravnu vlast (suci, sudski savjetnici, državni odvjetnici, službenici u javnopravnim tijelima), i onih koji u pravnom životu djeluju bez prerogativa

Intertax, 2020

Among the other rationales underlying the existence of corporate income tax (CIT) as a standalone... more Among the other rationales underlying the existence of corporate income tax (CIT) as a standalone tax on the profits derived by legal entities, some scholars have underlined its regulatory function, i.e. its potential to steer the behaviour of private sector actors. In this regard, it has to be noted that significant constraints on the use of CIT as a regulatory tool have emerged in the aftermath of the base erosion and profit shifting (BEPS) project. One example may be found in the new 'modified nexus approach' with regard to tax incentives for R&D activities. This article takes a regulatory perspective regarding the recent attempts to overhaul the 'international corporate tax regime', resulting in the adoption of new hard-and soft-law rules. The regulatory perspective is understood here as the capacity of the rules of international tax law to affect the behaviour of both corporate taxpayers in arranging their cross-border activities and the States in designing their CIT systems. The BEPS initiative, being an unprecedented exercise in tax coordination aimed at widespread avoidance practices, serves as a prime example of how international tax law fulfils its regulatory function, by guiding the behaviour of both governments and taxpayers. Accordingly, the paper argues that the international corporate tax regime post-BEPS exhibits two sides of the same regulatory coin: on the one hand, taxpayers are disincentivized to resort to particular types of international tax planning; on the other, the incentives for individual States to engage in corporate tax competition are significantly reduced. It is further argued that the most far-reaching proposal in this area relates to 'global minimum tax', drawn under Pillar Two of the 'BEPS 2.0' initiative.

Belgrade Law Review, 2019

As the end of the Twenty-Tens approaches, there is a growing public consensus in Croatia that the... more As the end of the Twenty-Tens approaches, there is a growing public consensus in Croatia that the key challenge facing the country is of demographic nature. Put simply, the accession to the European Union (EU) in July 2013 only exacerbated the negative trends regarding the emigration of mostly young and high-skilled workers to other, more developed countries. However, policymakers have hitherto failed to offer a comprehensive set of countermeasures, with tax policy being no exception. Accordingly, it is the aim of this paper to explore possible tax measures the Croatian legislator may employ in tackling the brain drain phenomenon, with special emphasis on highly skilled workers. More specifically, starting from the assumption that policymakers want to assume a more proactive role in addressing brain drain, the main contribution of the paper is in drawing the contours of a coherent tax-related response to this issue.

Pravo i porezi, 2019

Svaka nova etapa tehnološkog razvoja nameće zahtjevna pitanja pred nositelje porezne politike, ko... more Svaka nova etapa tehnološkog razvoja nameće zahtjevna pitanja pred nositelje porezne politike, koji moraju voditi računa o nizu fiskalnih i nefiskalnih ciljeva imanentnih fenomenu oporezivanja. U tom svjetlu valja pristupiti pitanju koje u posljednjih nekoliko godina postaje sve ozbiljniji predmet rasprave u znanstvenim, stručnim i političkim krugovima diljem svijeta-treba li, i na koji način, oporezovati "robotski rad"? Cilj je ovog rada iznijeti kratak pregled temeljnih porezno-pravnih aspekata koje otvara automatizacija, uz poseban naglasak na potencijalne modalitete oporezivanja robotskog rada.

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2019

Novelom Općeg poreznog zakona donesenom u srpnju 2012. godine propisana je odgovornost članova tr... more Novelom Općeg poreznog zakona donesenom u srpnju 2012. godine propisana je odgovornost članova trgovačkih društava, osoba koje vode poslove društva, te povezanih osoba, kao poreznih jamaca za nenaplaćene porezne dugove društava. U gotovo sedmogodišnjoj praktičnoj primjeni ovog tzv. instituta proboja pravne osobnosti, posebno se spornim pokazalo pitanje povratnog (retroaktivnog) djelovanja relevantnih zakonskih pravila, odnosno vezivanja pravnih posljedica proboja i za činjenična stanja realizirana prije stupanja na snagu predmetnih zakonskih odredbi. Upravo je analizi ovog problema, pogotovo u svjetlu bogate upravnosudske i ustavnosudske prakse razvijene u prethodnom razdoblju, posvećen ovaj rad. Polazeći od općih pravila o vremenskom važenju (poreznih) propisa, zaključak je analize da pravna shvaćanja Visokog upravnog suda i Ustavnog suda RH u prilog dopuštenosti povratnog djelovanja predmetnih pravila, nisu utemeljena na mjerodavnim ustavnim i zakonskim normama. Stoga se u radu upozorava na važnost očuvanja barem minimalne razine pravne sigurnosti u hrvatskom poreznom sustavu, što je uvelike i odgovornost nadležnih sudova.

Collected papers of the Law Faculty of the University of Rijeka, 2018

Mergers and acquisitions of Croatian target companies may involve significant tax risks for domes... more Mergers and acquisitions of Croatian target companies may involve significant tax risks for domestic and foreign acquirers. Over the recent years, Croatian tax authorities have started to vigorously assess the economic substance of the envisaged M&As, often denying the acquirer different tax benefits, thus making the entire restructuring costlier. In doing so, Croatian tax authorities rely on a myriad of domestic anti-tax avoidance rules according to which M&A operations may be characterised as abusive. Accordingly, this paper offers a descriptive and systematic account on how Croatian anti-tax avoidance legislation may hinder M&A activity. Thereby, our aim is primarily to explore, both from a substantive and procedural point of view, the imagined boundary between legitimate and abusive tax planning. Keywords: mergers and acquisitions; tax planning; lawfully avoiding payment of taxes; tax neutrality; burden of proof; the general rule against tax evasion.

Intertax, 2018

In this article, the author analyses the legal status of the so-called 'nexus principle', i.e. th... more In this article, the author analyses the legal status of the so-called 'nexus principle', i.e. the requirement that a qualifying connection exists between the state exercising its taxing power on the one hand and taxable subject and/or taxable object on the other. It is argued that the nexus principle forms part of general international law of income tax jurisdiction, since it has attained the status of international custom. Put differently, international customary law prohibits income taxation in the absence of both personal and territorial nexus. In the light of the well-established methodology for ascertaining international customary law, support for such conclusion is found mainly in relevant norms of tax treaty law and domestic tax laws. Accordingly, the nexus principle may be considered as a keystone of international income tax law.

Pravni vjesnik, 2018

U ovom se radu iznosi analiza najvažnijih pravnih aspekata odluke Europske komisije u slučaju App... more U ovom se radu iznosi analiza najvažnijih pravnih aspekata odluke Europske komisije u slučaju Apple, s posebnim naglaskom na međuodnos prava državnih potpora EU-a i diskrecijskog postupanja poreznih tijela država članica pri oporezivanju multinacionalnih kompanija. Predmetna odluka, donesena u kolovozu 2016. godine, izaziva niz prijepora, posebno u vezi s inovativnim tumačenjem pravnog statusa tzv. načela neovisnosti i pravila o transfernim cijenama unutar EU-a. Konačni će pravorijek o valjanosti pravnih i činjeničnih nalaza Komisije u ovom predmetu donijeti Sud EU-a kao jedini ovlašteni tumač prava Unije. Posebno je važno predmetnu odluku razmotriti u širem društveno-političkom kontekstu. Naime, pravila EU-a o državnim potporama u posljednjim se godinama počinju shvaćati kao instrument za sprječavanje tzv. agresivnog poreznog planiranja te postizanje " pravednijeg " oporezivanja multinacionalnih kompanija. Iz perspektive većeg broja država članica novi aktivizam institucija EU-a u ovom području predstavlja potencijalno značajnu ugrozu njihova poreznog suvereniteta, npr. u vođenju politike poreznih izdataka. Stoga temeljni nalazi ovog rada mogu biti od višestruke koristi za znanstvenike i praktičare iz srodnih područja poreznog prava i prava državnih potpora.

Similarly to other European countries formerly belonging to the Communist Bloc, Croatia undertook... more Similarly to other European countries formerly belonging to the Communist Bloc, Croatia undertook a comprehensive tax reform at the beginning of the 1990s, with the aim to establish a tax system suitable for the needs of the market-oriented economy. Conversely, modernization of tax procedure law moved at significantly slower pace. In this regard, major step forward was the adoption of the General Tax Act (GTA) in 2000, resulting in the codification of principles and rules generally applicable to all taxes and other public levies. However, it was only fairly recently that Croatian tax law saw the introduction of some instruments that are based a more modern understanding of the relationship between tax authorities and the taxpayer, e.g. advance rulings and horizontal monitoring. Against this backdrop, the purpose of this paper is twofold. First, we attempt to identify the origins of the traditional public law paradigm on tax relationship in Croatian law. Second, we examine whether recent legislative developments signify a paradigm shift, with traditional public law categories giving way to principles such as reciprocity, fair play, protection of taxpayers’ rights and legal certainty.

Today's global economic environment is characterized by the high mobility of capital and labour a... more Today's global economic environment is characterized by the high mobility of capital and labour across national borders. Against the backdrop of a legal framework governing taxation of cross-border income, this may lead to double taxation on the one hand, as well as provide opportunities for tax evasion and tax avoidance on the other. It is well-established that a prerequisite for effective taxation of foreign-sourced income earned by "domestic taxpayers" (i.e. tax residents) is the system of administrative co-operation across national boundaries, mainly in the form of exchange of tax-relevant information between tax authorities. Since the lack of information-exchange mechanisms is linked with tax havens and the proliferation of “harmful tax practices”, the OECD put the issue high on the global political agenda as early as 1998. Further developments strengthened the importance of the exchange of information, leading to the so-called "big bang" of 2009, i.e. to a significant increase in the number of concluded tax information exchange agreements, caused by the growing concern about international tax evasion and avoidance in the post-crisis period.
Nowadays the so-called automatic exchange of information (AEOI) between tax authorities has emerged as a new global standard. This is mostly due to the development of specific national and international models, aimed at enhancing inter-governmental cooperation in fighting offshore tax evasion. In this regard special attention should be drawn to the 2014 release of the OECD’s Common Reporting Standard (CRS), which is based on the idea that banks and other financial institutions should play a crucial role in providing information on taxpayer’s income and assets to tax authorities around the globe.
The aim of this paper is to explore some of the most important implications of the adoption of the CRS as a global AEOI model. While there are marked advantages of the new standard – mainly related to its potential in curbing large-scale offshore tax evasion – some important concerns arise as to its implementation on a global level. Particular attention will be paid to the issue of coordination of the CRS with the other information exchange models (e.g. FATCA) and to the problem of protecting taxpayers’ rights and information.

Društvena Istraživanja

U poredbenim poreznim sustavima aktualiziran je institut porezne amnestije, poglavito zato što je... more U poredbenim poreznim sustavima aktualiziran je institut
porezne amnestije, poglavito zato što je riječ o potencijalno
izdašnom izvoru javnih prihoda. U Republici Hrvatskoj (još) nisu
– ni na razini političke rasprave ni na znanstvenoj i stručnoj
razini – artikulirane ideje i stavovi o potrebnosti sličnih mjera,
koje bi bile usmjerene fiskalnim ili drugim ciljevima. Cilj je rada
prikazati osnovne teoretske postavke instituta porezne amnestije,
uz identifikaciju njezinih osnovnih obilježja, različitih pojavnih
oblika, ali i analize prednosti, nedostataka te sveopćeg utjecaja
amnestiranja na porezni sustav. Pretpostavljeno je – i na temelju
provedenog istraživanja potvrđeno – da ni jedna od mjera za
kojima je dosad posegnuo hrvatski zakonodavac ne ispunjava
glavna konstitutivna obilježja porezne amnestije, usprkos
određenoj komplementarnosti u pogledu željenih ciljeva.
Također je potvrđeno da, u svjetlu mogućih fiskalnih i
nefiskalnih učinaka takve mjere, nema opravdanja za uvođenje
porezne amnestije u hrvatski porezni sustav.

IBFD Doctoral Series, 2018

This book explores one of the most fundamental issues of international tax law: the conditions un... more This book explores one of the most fundamental issues of international tax law: the conditions under which a state may assert a taxing claim over business income derived by a person who is neither its national nor its resident. The term “nexus” or “genuine link” is commonly used in international tax scholarship to describe such basic requirements for the exercise of income tax jurisdiction. When it comes to non-residents, income tax is intimately connected to the notion of “source”, in that every state has the right to tax income derived from sources located within its territory.

The main purpose is to analyse the appropriateness of different nexus norms used by states in the taxation of non-resident business income. Particular attention is drawn to developments associated with the global economy, e.g. the introduction and expansion of e-commerce and the rise in cross-border services trade. Methodologically, the value-oriented approach is followed, analysing the research question in light of traditional tax policy benchmarks, such as equity, neutrality and administrability.

A substantial part of the analysis is devoted to the permanent establishment (PE) concept, which acts as a general proxy for the source of business income in a tax treaty context. One conclusion is that the use of a PE nexus in its traditional forms (i.e. fixed place PE and agency PE) places inappropriate restrictions on the tax jurisdictions of the “market states”, where the customer base for taxpayer goods and services is located and important benefits related to the derivation of non-resident income are provided.

This book advocates an evolutionary approach through a new PE-deeming rule based on a de minimis revenue threshold being added to tax treaties, supplementing traditional PE forms. This rule would allow a state to tax a non-resident taxpayer’s business income as soon as he derives an ex ante specified amount of gross revenue from catering to customers located in that state, irrespective of physical presence. The proposal suggests that the administrative concerns surrounding the application of such a rule can be resolved in a comprehensive manner, e.g. by relying on an interim withholding regime in respect of business-to-business payments.

Emergence of new models of international administrative cooperation in tax matters is one of the ... more Emergence of new models of international administrative cooperation in tax matters is one of the most important issues in the tax landscape of 21st century. In the post-financial crisis period states have resorted to new methods of cooperation, primarily with the aim to curb massive tax evasion via tax havens and offshore centres. The turning point in this regard was the adoption of a piece of legislation in the USA – the so-called Foreign Account Tax Compliance Act (FATCA). Recent years saw the conclusion of special treaties between USA and other countries, aimed at successful implementation of the standards promulgated by FATCA. Even more importantly, FATCA has acted as a catalyst in the area of international exchange of information, as symbolized by the adoption of OECD’s global reporting standard. These developments inevitably have deep effects on relevant legal framework in Croatia. Against this background, main aim of this paper is to analyse the new normative framework for exchange of information in tax matters. Special emphasis is placed on FATCA, since its rules have been replicated by a new multilateral model of cooperation.

Izazovi s kojima se suočava hrvatski javni sektor u kompleksnim uvjetima tržišnog gospodarstva na... more Izazovi s kojima se suočava hrvatski javni sektor u kompleksnim uvjetima tržišnog gospodarstva nameću potrebu za analizama koja prelaze tradicionalne granice pravnih disciplina. Autori ovog rada problematici lokalne samouprave pristupaju prepoznajući komplementarnost stečajnog i financijskog prava, po svim bitnim obilježjima samostalnih pravnih disciplina te upravne znanosti kao društveno-empirijske discipline. Ta se međuovisnost očituje i u dubini krize koja zahvaća sva tri sustava. S jedne strane, duže od desetljeća opetovano upozoravanje znanstvenih i stručnih krugova o nužnosti upravno-teritorijalne preraspodjele Hrvatske (u smjeru okrupnjavanja JLS-a) ne nailazi na pozitivne odgovore vladajuće političke elite. Stoga se, u cilju jačanja ekonomsko-financijskog kapaciteta JLS-a otvaraju zakonske mogućnosti njihovog apliciranja na fondove Europske unije, zatim strateškog planiranja razvoja potpomognutim novim institucionalnim rješenjima (lokalnim razvojnim agencijama, lokalnim akcijskim grupama, inkubatorima, i sl.), kao i funkcionalnih prilagodbi europskim trendovima (javno-privatno partnerstvo, outsourcing, contracting-out). S druge strane, posljednje u nizu zakonodavnih intervencija u hrvatski porezni sustav, napose one vezane za oporezivanje dohotka, nameću pitanje održivosti fiskalnih pozicija većeg broja hrvatskih JLS-a. Očekivano smanjenje prihoda od poreza na dohodak, jednog od najizdašnijih izvora financiranja JLS-a, uz istovremenu neizvjesnost postizanja željenog cilja zakonskih reformi u obliku povećanja osobne potrošnje i poticanja cjelokupnog gospodarstva, povećava rizike od tzv. „bankrota“ ovih političko-teritorijalnih jedinica. Očekivana pomoć središnje države u rješavanju kriznih situacija također nosi predznak neizvjesnosti, s obzirom na ograničenja daljnjeg povećanja ukupnog javnog duga, koja su se postrožila nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. S treće strane, opredjeljenje je novog hrvatskog stečajnog zakonodavstva u nejasnom normativnom odgovoru na pravno-političko pitanje: koji je primarni cilj stečajnog postupka i u čiju se korist on vodi? Ovo je stoga što se kroz stečajni postupak „prelamaju“ interesi više zainteresiranih osoba (vjerovnika, radnika, vlasnika kao i širi društveni interesi). Kako pozitivna stečajna regulativa, za sada, isključuje mogućnost provođenja stečaja nad imovinom jedinca lokalne samouprave, štoviše nikakva ex post pravna rješenja ne postoje u slučaju da lokalna jedinica postane insolventna, autori analiziraju i opravdanost proširenja pasivne stečajne sposobnosti na jedinice lokalne samouprave. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu pozitivne i strane sudske prakse.

U radu se analizira poreznopravni tretman djelatnosti javnopravnih tijela (tijela državne vlasti,... more U radu se analizira poreznopravni tretman djelatnosti javnopravnih tijela (tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i regionalne samouprave te drugih tijela s javnim ovlastima) u hrvatskom sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) de lege lata. Analiza se smješta u novi kontekst hrvatskog prava PDV-a, koje je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (EU) u bitnome određeno odnosom domaćeg i supranacionalnog pravnog poretka. Stoga analiza polazi od domaćeg normativnog okvira, ali se relevantne odredbe tumače u svjetlu pravila Direktive o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, a napose njihova tumačenja od Europskog suda (ES). Primjenom osnovnih nalaza iz prakse ES-a na tumačenje hrvatskog normativnog okvira stvoren je jedinstveni analitički model pomoću kojeg se pristupa procjeni poreznog tretmana djelatnosti javnopravnih tijela u sustavu PDV-a. U određenoj se mjeri upozorava i na nedostatke podzakonskog normiranja tematizirane problematike, ali i na prijepore koji se javljaju u praksi.

Načela i pravila međunarodnog poreznog prava temelj su poreznog planira-nja pri poduzimanju preko... more Načela i pravila međunarodnog poreznog prava temelj su poreznog planira-nja pri poduzimanju prekograničnih ekonomskih aktivnosti. Iako su svi poslovni subjekti uključeni u prekogranično poslovanje inherentno izloženi povećanim pore-znim rizicima, učinkovitim poreznim planiranjem moguće je i postizanje znatnih poreznih ušteda. Na to upućuju i recentni primjeri najvećih svjetskih multinaci-onalnih korporacija (MNK), čije je efektivno porezno opterećenje relativno nisko. Jedan od bitnih čimbenika u poreznom planiranju MNK-ova jest i vlasništvo nad različitim resursima koji se u pravnoj i ekonomskoj znanosti označavaju skupnim pojmom " nematerijalna imovina ". Upravo su ti resursi, poput patenata i žigova, važan čimbenik u stvaranju vrijednosti u globalnoj ekonomiji, a vlasništvo nad njima jedan je od uzroka nastanka i širenja MNK-ova kao dominantnih poslov-nih organizacija 21. stoljeća. Cilj je ovog rada analizirati interakciju između normi međunarodnog poreznog prava de lege lata i temeljnih tehnika poreznog planiranja MNK-ova u vezi s nematerijalnom imovinom. Stoga se u radu pri-kazuju temeljne postavke standardnih tehnika kojima je moguće postići porezno učinkovit tretman nematerijalne imovine. Na praktičnom se primjeru porezne strategije Googlea, jednog od najvećih svjetskih MNK-ova, upućuje na važnost koordinacije različitih tehnika poreznog planiranja s ciljem minimiziranja pore-zne obveze. Ključne riječi: međunarodno porezno pravo, multinacionalne korporacije, po-rez na dobit, nematerijalna imovina, porezno planiranje

Aktualan trenutak u svijetu međunarodnog oporezivanja obilježava svojevrsna inventura ustaljenih ... more Aktualan trenutak u svijetu međunarodnog oporezivanja obilježava svojevrsna inventura
ustaljenih pravila i praksi, koju valja razmatrati u kontekstu posljednje globalne
ekonomske krize. Oštrica kritike usmjerena je prema multinacionalnim kompanijama
(MNK) i bogatim pojedincima, čije porezno opterećenje, u očima javnosti,
nije usklađeno s “pravednim udjelom” u financiranju javnih usluga. Ovakvim i sličnim
argumentima, koji sve više dobivaju i političku potporu, nedostaje teorijska snaga,
što je u najvećem dijelu vezano za sadržajnu neodređenost načela (porezne) pravednosti.
Cilj je ovog rada istražiti sadržaj načela porezne pravednosti u kontekstu
međunarodnog poreznog prava. Ovo je načelo jedan od normativnih ideala nacionalnih
poreznih sustava te nepobitno mora imati vrijednost i u međunarodnom okruženju.
Početna je hipoteza rada da supstancu načela pravednosti u međunarodnom
okruženju valja odrediti s obzirom na dimenziju raspodjele ukupne svjetske porezne
osnovice između država (tzv. međudržavna pravednost), a ne s obzirom na raspodjelu
ukupnog poreznog opterećenja između poreznih obveznika, kao u isključivo domaćem
okruženju. To nužno slijedi iz prihvaćanja paradigme državne suverenosti u poreznim
stvarima, u skladu s kojom je oblikovan postojeći sustav međunarodnog poreznog
prava.