Osobna i kolektivna memorija u radu Neli Ružić (original) (raw)

„Spomenici su prošlost i budućnost.”

Journal of contemporary history

Na temelju novije literature koja se bavi proučavanjem kulture sjećanja i izvora iz različitih fondova pohranjenih u Arhivu Jugoslavije u Beogradu ovaj rad želi dati prilog raspravi o socijalističkim spomenicima za vrijeme Federativne Narodne Republike Jugoslavije / Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije prikazom nekih političkih i administrativnih mehanizama njihova financiranja unutar socijalističkoga sustava, a razmatra se i pitanje odnosa prema spomenicima i kulturi sjećanja s aspekta vlasti, tj. iz perspektive države i državnih institucija u tom razdoblju. Posebna pozornost dana je, kako je često nazivan, „najpoznatijem partizanskom spomeniku na prostoru bivše SFRJ”, skulpturi „Bitka na Sutjesci” kipara Miodraga Živkovića na Tjentištu iz 1971. godine.

Hegel I Livije: Reflektujuća Istoriografija I Etika Pamćenja

Arhe

Rad razvija Hegelovu tezu o pisanju reflektujuće istorije kao pisanju o sadašnjosti kroz medijum prošlosti. Kroz čitanje Livijevog Praefatia, sa posebnim akcentom na praksu pisanja kao moralno-političkog čina koji podrazumeva artikulaciju odnosa između prošlog i sadašnjeg, ispituje se hipoteza o reflektujućem pisanju istorije kao narativnoj praksi. Čitanje je sprovedeno s obzirom na temeljne Hegelove stavove o istoriografiji, skrećući pažnju na problem uklopivosti Hegelove specifične karakterizacije Livija kao kompilatora i preglednog istoričara sa 1) stavom o među-uslovljenosti između političko-etičke zajednice i istoriografije i 2) stavom o reflektujućoj istoriografiji kao naraciji o sadašnjem u životu duha.

Nemogući zahtjev: očuvati leš teksta. Čitanje pjesme "Čuvajte moj poštovani leš Tina Ujevića

2014

U clanku se analiticki pristupa posthumno objavljenoj pjesmi Tina Ujevica Cuvajte moj postovani les. Pjesma se cita kao tekst o tjelesnosti, materijalnosti samoga prikaza, o tijelu koje se citanjem nužno prevodi u nesto drugo od onoga sto jest. S obzirom na interes za tjelesnost pri-kaza, clanak se oslanja na uvide autora koji su, na razlicite nacine, na nj upozoravali (M. Blanchot, J. Derrida, J. Lacan, M. Merleau-Ponty). Na taj nacin procitana, Ujeviceva je pjesma ironican iskaz o granicama interpretacije, lijecniku-interpretatoru koji operativnim zahvatima sakati i nadograđuje tekst, sam upisuje probleme kako bi ih onda rjesavao, udahnjuje život mrtvilu slova, a sve to kako bi utisao mrtvilo, otvorenost i viseznacnost teksta. Citanje pjesme organizirano je oko opreke između teksta i njegovih interpretacija, rasprsenoga subjekta i njegovih prikaza, živoga tijela i lesa.

Reinterpretacija anegdotske familijarnosti u romanu Ljubomornici Sándora Máraija

Anafora, 2016

The study explores the way Sándor Márai's novel entitled Féltékenyek (The Jealous Ones) has modernized the anecdotal tradition of the 19th century Hungarian literature. In addition, it aims to point out the one-sidedness of the approach that considers anecdotal narration old-fashioned in the context of modern literature. The major assumption of the study is that Márai applies anecdotal familiarity as an expression of commonly accepted values of the bourgeois way of life. This concept of familiarity primarily differs from its 19th century version characterized by intimate informality in being more abstract, more intellectual and more formal.

O autobiografskim zapisima Antuna Hrvatina, Ivana Aničića i Katarine Šćuka-Kukec iz fondova Državnog arhiva u Pazinu

Vjesnik Istarskog arhiva, 2019

Ovaj smo rad pripremile kako bi poslužio kao uvodni tekst tri članka koja slijede u ovom broju Vjesnika istarskog arhiva, a naslova su: »Rodjen sam u Kašćergi…. Autobiografsko kroničarski zapis Antuna Hrvatina (1875. – 1913.)«, »Pisma Ivana Aničića (Zlovečere) Antunu Flegi (1910. – 1913.)« i »Righe na duši pravom arhivu«. U ta su tri članka pored uvodnih objašnjena uvršteni prijepisi autobiografsko-kroničarskih zapisa te preslici fotografija, tiskovina i fragmenata nastalih mahom u prva dva desetljeća 20. stoljeća i pohranjenih u dva osobna fonda (HR-DAPA-904 Antun Hrvatin: 1905/1937 [1945/1946] i HRDAPA- 925 Katarina Šćuka Kukec: 1905/1989) i Zbirci pisama DAPA (HR-DAPA-899/7 Zbirka Pisama (1824/1913). Pisma Ivana Aničića Antunu Flegi (1910/1913)). Riječ je o ostavštinama Antuna Flege i Katarine Šćuka-Kukec, koji su ih osobno predali u pohranu ondašnjem Historijskom arhivu u Pazinu, odnosno DAPA, te o pisanoj ostavštini Antuna Hrvatina koju su mu unuci kao nasljedstvo predali Histo...

Univerzalni poetski identitet Mehmed-paše Sokolovića u kasidi Mahmuda Aršija Novopazarca

2019

Clanak se bavi nekim univerzalnim odrednicama opisa Mehmed-pase Sokolovica u divanskoj poeziji, a na primjeru kaside Mahmuda Arsija Novopazarca. Veliki broj pjesnika Bosnjaka u Sokolovicevo vrijeme ukazuje na vec razvijenu tradiciju pisanja divanske poezije Bosnjaka u XVI stoljecu. Divanska poezija slijedi matricu opce ideje univerzalnosti osmanskog drustva i principa na kojem ono pociva. Regionalni identiteti ne dolaze toliko do izražaja u XVI stoljecu u kasidama u kojima se opisuju istaknuti osmanski velikodostojnici. Kao i ostale kaside posvecene Mehmed-pasi Sokolovicu, i kasida Arsija Novopazarca ukazuje na poetsku univerzalnost identiteta Mehmed-pase Sokolovica. Drukcija usmjerenost u pojedinim kasidama u kasnijem periodu samo potvrđuje vec navedeno opce pravilo. Kasida Arsija Novopazaca odraz je vremena i konteksta u kojem je nastala unutar drustvenih i divanskih poetskih krugova u XVI stoljecu. ------------------------------------------------- Universal poetic identity of Meh...