Principi i kriterijumi ocenjivanja kao osnove vrednovanja postignuća u obrazovanju (original) (raw)
Related papers
Evaluacija kao pedagoški fenomen
Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 2019
Evaluacija je rezultat kontinuiranog, rekurzivnog i divergentnog razvojnoga procesa svih dionika odgojno-obrazovnog sustava koji uključuju brojne interakcijske utjecaje. Kroz povijest, evaluacija je reflektirala ono što su učitelji vjerovali da je obrazovanje tog vremena. U stručnoj i znanstvenoj literaturi mogu se pronaći brojne definicije evaluacije te je teško iznjedriti jedinstveno određenje tog pojma koje bi vrijedilo u različitim društvenim i znanstvenim krugovima. Ipak, u radu ćemo evaluaciju definirati kao procjenu određenih odgojno-obrazovnih aktivnosti i rezultata te učinkovitosti intervencija kao i odgovara na pitanje jesu li ti ciljevi i u kojoj mjeri dostignuti. Dalje, bavit ćemo se evaluacijom odgojnoobrazovnog sustava i dionicima u evaluaciji te ćemo dati pregled evaluacijskih modela koji određuju razlike u evaluacijskim procesima. Budući da odgoj i obrazovanje predstavljaju istovremeno proces i rezultat toga procesa, postavlja se pitanje treba li evaluacija biti predodređena ciljevima ili biti otvorena i za neočekivane rezultate i ishode.
2005
Ovo poglavlje opisuje rezultate ispitivanja misljenja studenata zavrsnih godina uciteljskih i nastavnickih studija. Rezultati prikazuju studentsku percepciju i zadovoljstvo vlastitim studijskim obrazovanjem s nekoliko aspekata. Jedan od njih je zadovoljstvo inicijalnim obrazovanjem u kontekstu usvojenih znanja i vjestina iz određenih podrucja buduce profesije. U sklopu ovog dijela prikazana je i analiza studentskih prijedloga vezanih uz podrucja o kojima bi tijekom studija željeli nauciti nesto vise. Drugi aspekt koji su studenti procjenjivali je organizacija studija pri cemu su analizirani i studentski prijedlozi promjena. U ovom poglavlju prikazan je i nacin na koji studenti percipiraju svoju buducu profesionalnu ulogu te moguce poteskoce s kojima bi se u buducem radu mogli susresti. Svaki prikaz rezultata obuhvaca i usporedbu studenata s obzirom na glavni studijski smjer (buduci ucitelji razredne nastave i buduci predmetni nastavnici). U zakljucnom dijelu poglavlja raspravlja se ...
Psychological topics, 2020
Series of studies have confirmed the significant correlation between personality traits, selfregulation of learning and academic achievement, although these relations are not simple. Personality traits are important predictors of self-regulation of learning, and both are significant predictors of the explanation of objective and subjective school achievement (school satisfaction). The main objective of this research was to examine the extent to which demographic characteristics of students (age and gender), personality traits, the (meta)cognitive strategies of self-regulation of learning, the coping strategies with school failure and the strategy of seeking social support (as predictors) explain objective and subjective school achievement (as criteria). Total of 457 students from 6th and 8th grade of elementary school and 2nd grade of high school from four elementary and three secondary schools in the Republic of Croatia participated in the study. The results show that objective sch...
Универзитет у Нишу, 2014
Predmet: Izveštaj Komisije o izrađenoj doktorskoj disertaciji kandidata Mr. sc med Roberte Marković Odlukom Nastavno-naučnog veća Medicinskog fakulteta u Nišu, a na predlog Odbora za doktorske disertacije prihvaćen je izveštaj Prof. Dr Zorana Miloševića o izrađenoj doktorskoj disertaciji pod nazivom "PROCENA ZADOVOLJSTVA POSLOM I MOTIVACIJA KAO MENADŽERSKA SREDSTVA ZA UNAPREĐENJE KVALITETA RADA ZDRAVSTVENIH USTANOVA". Tom prilikom je imenovana Komisija: Prof. dr Marina Deljanin Ilić-predsednik Prof. dr Zoran Milošević-mentor i član Prof. dr Slobodan Cvetanovićčlan sa Ekonomskog fakulteta u Nišu Nakon detaljnog pregleda doktorske disertacije Komisija podnosi sledeći
Model samovrednovanja u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, 2012
ISSA DECET konferencija 'Sukonstrukcija profesionalnog razvoja: Put prema kvaliteti, pravednosti i uvažavanju različitosti u odgoju i obrazovanju' utorak, 16. listopada 2012. Tematska cjelina: 3 Kvalitetna ustanova ranog i predškolskog odgoja je ona koja potiče rast i razvoj svakog djeteta, roditelja, djelatnika i zajednice u kojoj živi brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
Determinisanje ključnih indikatora intelektualnog kapitala organizacije „koja uči”
Proceedings of the International Scientific Conference - Sinteza 2017, 2017
Osnovni resurs organizacije jeste znanje, kome poseban značaj daje aktuelni trenutak. Visok stepen razvoja i prisutnost tehnologije u svim porama života diktira novi način poslovanja i razmišljanja, menjajući društvenu svest. Razvoj informacione tehnologije, celokupno poslovanje oslanja na neopipljive resurse. Vlasnici neopipljivih komponenti poslovanja jesu zaposleni koji svojim znanjem čine organizacionu kulturu. Organizaciona kultura jeste prepoznatljivi pečat svake organizacije i čini jezgro njene kompetentnosti kao osnov za postizanje konkurentske prednosti. Obim intelektualnog kapitala organizacije u srazmeri je sa njenom sposobnošću kreiranja superiorne vrednosti u odnosu na konkurenciju. Cilj ovog naučnoistraživačkog projekta je determinisanje ključnih indikatora intelektualnog kapitala karakterističnih za poslovanje grafičke industrije.
Kurikulum U Funkciji Kvalitetnog Osnovnog Obrazovanja - Otvaranje Prostora Za Autonomiju Škola
Metodički obzori/Methodological Horizons, 2013
Rezime Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. Reformski pokret strukture novog kurikuluma donosi važne promene posebno u shvatanju važnosti kurikuluma. Proces kreiranja kurikuluma akcent pomera sa teorijskog modelovanja na plan prakse i konteksta-društvena zajednica, škola, razred, porodica. Reformska promena sa klasičnih nastavnih planova i programa na kurikulum predstavlja premeštanje težišta obrazovnog procesa sa sadržaja na ciljeve i ishode obrazovanja, te razvoj sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju i zasnivanje obrazovnih sadržaja na obrazovnim oblastima. Predmet ovog rada je sagledavanje nove strukture kurikuluma u koncept evropskog kvalitetnog obrazovanja. Osnovni korak u prelasku kurikuralnog koncepta obrazovanja zasnovanog na ishodima podrazumeva definisanje ishoda obrazovanja za znanja, umenja, stavove i vrednosti koje učenici treba da poseduju nakon završetka određenog nivoa obrazovanja. U radu se razmatra teorijski koncept reformske promene kurikuluma i odnos nacionalnog i školskog kurikuluma, te nova struktura školskog kurikuluma. Cilj rada je da predstavi koncept obrazovanja usmerenog na ishode i otvaranje prostora za autonomiju škola i nastavnika. Ključne reči: struktura kurikuluma/ kvalitet obrazovanja/ školski kurikulum/ ishodi obrazovanja/ autonomija škola i nastavnika Uvodna razmatranja Kvalitet u svetu smatra se najznačajnijim fenomenom našeg doba, sa stalnim trendom njegovog poboljšanja. Reč je o novoj filozofiji življenja. Vreme koje je pred nama, posmatrajući sa aspekta obrazovanja, sve više karakteriše porast potreba za što kvalitetnijim znanjem. To podrazumeva potrebu za efikasnijim modelima obrazovanja koji bi omogućavali da pojedinac racionalnije stiče kvalitetna znanja koje će kasnije tokom života dopunjavati.