Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara s aspekta poljodjelske valorizacije (original) (raw)
Related papers
Prirodno-geografske značajke otoka Hvara
Naše more, 2017
Otok Hvar jedan je od najvećih hrvatskih otoka. Pripada srednjodalmatinskim otocima te se pruža u pravcu I-Z, što je posljedica promjene u miocenskoj neotektonskog etapi. Prirodno-geografske značajke otoka Hvara odraz su geografskog smještaja i položaja otoka, njegove veličine i prostornog obuhvata, glavnih geoloških i geomorfoloških značajki, morfografskih i morfometrijskih obilježja te osnovnih klimatsko-vegetacijskih, hidrogeografskih i pedogeografskih značajki. U radu je dan prikaz međuovisnosti prirodno-geografskih značajki otoka Hvara. Prikazani podaci dobiveni su terenskim istraživanjem, analitičko-sintetičkom obradom izvorne statističke i kartografske građe, izradom geološke karte i profila reljefa u GIS okružju, izradom dijagrama vezanih uz klimatske značajke te manjim dijelom analizom postojeće literature i karata. Cilj rada je, na temelju dosadašnjih parcijalnih rezultata istraživanja, utvrditi uzročno-posljedičnu povezanost prirodno-geografske osnove istraživanog prostor...
Geološki i turistički potencijal krajolika otoka Ugljana
2010
Sažetak Na osnovu prethodno provedene geomorfološke analize prostora otoka Ugljana izvršeno je geoekološko vrednovanje otoka Ugljana s aspekta njegove turističke i rekreacijske valorizacije. Vrednovanje je provedeno u smislu fi zičke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti pojedinih dijelova otoka za potrebe odabranih oblika rekreacije i turističkih aktivnosti (kupanje, sunčanje, šetnja, škraping). Korištena je metoda relativnog vrednovanja kojom je prostor vrednovan u okviru četiri morfografske kategorije: padine, vrhovi, dolinska dna i korita te obale. Dobiveni rezultati pokazali su problem nedostupnosti kao glavni ograničavajući faktor turističke valorizacije pojedinih dijelova otoka Ugljana. Prisutnost ovog ograničenja u turističkom korištenju prostora osobito je istaknut na strmijoj jugozapadnoj fasadi otoka (udaljenost, nepostojanje ili manjak uređenih staza i pristaništa). U skladu s tim, predloženo je nekoliko prijedloga kao mogućih rješenja tog prisutnog problema (uređivanje staza, informiranje turista o mogućim individualnim ili grupnim šetnjama do pojedinog odredištima, organiziranje stručno vođenih izleta). Ključne riječi: geoekološko vrednovanje, metoda relativnog vrednovanja reljefa, otok Ugljan, turistički potencijal krajolika
Primjena geomorfoloskih istrazivanja u vojnoj analizi terena : indeks zastitnog potencijala reljefa
Hrvatski Geografski Glasnik, 2007
Primjena geomorfoloških istraživanja u vojnoj analizi reljefa, temeljena na GIS metodama prostorne analize, vezana je u prvom redu za vojno geografsku prosudbu prostora. Pri tom se podrazumijeva vrednovanje reljefa s obzirom na neposredni učinak, kako na premještanje snaga, manevar, preglednost, tako i na mogućnost zaštite i maskiranja. Provedena analiza vrednovanja zemljišta unutar dijela vojnog poligona «Slunj», uključila je definiranje boniteta kategorija reljefa s obzirom na mogućnost zaštite i prikrivanja u cilju uvrštavanja geomorfološke osnovice u standardnu vojnu proceduru OCOKA (Observation and fields of fires; Cover and concealment; Obstacles and movement; Key terrain; Avenus of approach). Definirani model prostorne analize terena uključio je pet parametara reljefa (vidljivost, konkavne elemente reljefa, ekspoziciju padina, gustoću ponikava i dolina unutar jedinične površine) koji u znatnoj mjeri utječu na mogućnost zaštite i prikrivanja. Morfometrijski podaci uključeni u pojedine bonitetne kategorije određeni su temeljem analize digitalnog modela reljefa primjenom GIS alata i postavljenih morfometrijskih metoda istraživanja reljefa. Na temelju postavljenog modela izračunati su parametri i izrađena je karta potencijalne zaštite i prikrivenosti, unutar pilot područja vojnog poligona «Slunj».
Međimurje; insula intra Muram et Dravam (od 15. stoljeća do danas)
2019
Thema dieser Diplomarbeit ist Međimurje; Insula intra Muram et Dravam (vom 15. Jahrhundert bis heute). Die Entwicklung des kajkavischen Dialekts und der Literatur auf Grund politischer und kulturelle Geschehnisse durch die Jahrhunderte. Auf den ersten Blick sehr großes und kompaktes Thema die 500 Jahre umkreist. Međimurje ist die nördliche Gespanschaft Kroatiens. Auf Deutsch noch als Murinsel bekannt, eine Landschaft die zwischen den Flüssen Drau und Mur an der Grenze zu Slowenien und Ungarn liegt. Diese Arbeit zeigt wie sich genau der kajkavische Dialekt entwickelt hat und wie andere Sprachen, Menschen, Kulturen und andere Faktoren auf den Dialekt gewirkt haben. All das wird durch die Jahrhunderte bearbeitet.
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Revija Za Sociologiju, 2004
Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.
2010
The Krka River estuary has a total length of 22 km and was formed during the Late Pleistocene – Holocene transgression. Input of terrigenous clastic material into the Krka River estuary is small, with the main input of the particulate material via small Gudu~a River. The length of freshwater part of Krka River is 50 km and the hydrological situation of the catchment is very complex and not yet fully explained. Tufa precipitates on the entire course of the river, forming several up to 50 m high barriers and cascades and stretching over several 100 m in length. Due to, the biological and geological characteristics of the region, and the picturesque scenery of tufa cascades, lower part of the freshwater river region is protected as a National park.