Auditivno procesiranje kod vrtićke dece u inkluzivnom okruženju (original) (raw)
Related papers
Stavovi roditelja predškolske djece prema inkluziji
Acta Iadertina
Broj je djece s teškoćama koja se u skladu s praksom inkluzije uključuju u redovne vrtićke programe sve veći. Stavovi su roditelja djece uključene u proces inkluzije važni, kako zbog znatne uloge koju roditelji imaju u samoj inkluziji, tako i zbog uloge roditelja u formiranju stavova vlastite djece. Stoga su ciljevi ovoga rada bili: 1) utvrditi mjeru pozitivnosti stavova roditelja predškolske djece urednoga razvoja prema uključivanju i boravku djece s teškoćama u predškolskim ustanovama; 2) utvrditi postoje li razlike između stavova roditelja prema uključivanju osoba s teškoćama u razvoju u odnosu na različite demografske varijable; 3) utvrditi postoje li razlike između stavova roditelja predškolske djece u odnosu na prethodna iskustva s djecom/osobama s teškoćama. U istraživanju je sudjelovalo 159 ispitanika/roditelja djece urednoga razvoja iz tri hrvatska grada (Gospić, Kastav i Pazin) smještena u tri različite županije (Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Istarska županija). Upi...
Približavenje tradicijske glazbe djeci predškolske dobi
Dijete, igra, stvaralaštvo, 2016
Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Empirijski dio rada ukazuje na negativan utjecaj masovnih medija u kojima moderna glazba postaje sve popularnija te sve više potiskuje vrijednosti tradicijske glazbe. Tradicijska je glazba jako važna za estetski odgoj djeteta, stoga je potrebno da se u vrtićkoj dobi upoznaju s tom vrstom glazbe. U tome najveću ulogu imaju roditelji i odgojitelji, koji su anketirani u cilju razvoja suradničkog odnosa kojim bi se dijete zaštitilo neselektivnog pristupa ponudivši im vrijednosti koji proizlaze iz tradicijske glazbe. Ovim istraživanjem pokušat će se između ostalog odgovoriti na pitanja kolika je razina osviještenosti kod roditelja i odgajatelja i kakvo je njihovo mišljenje o važnosti tradicijske glazbe za taj dječji uzrast. Ključne riječi; glazba, tradicija, dijete, odgoj, doživljaj kultura Summary Accepting and experiencing esthetical characteristics is always very emotionally driven. Musical education in the early schooling system is conducted through singing, playing musical instruments, listening to the music, musical creative work as well as inciting musical development. Consequently, there is no reason not to bring nearer this very essential form of artistic expression to the children in the earliest levels of pre-school education. Without any obvious reasons, neglected musical materials and activities in the schooling system are traditional music and national musical heritage. Thus, this work initiates the need for more intense work on brining closer the traditional music to the children of pre-school age through the curriculum of integrated development in different forms of artistic expressions. Empirical part of this work focuses on the negative influences of mass media in which the modern musical forms are more and more popular and are more and more taking away the space the traditional musical values deserve. Traditional music is very important in the aesthetical development of the child, so it is necessary to introduce them to this type of music at the kindergarten stage. Important part in this development is played by the parents and kindergarten teachers. Parents and teachers are surveyed for the purposes of developing a more collaborative relationship in order to protect children from unselected influences offering them values that derive from the traditional music. This research will offer answers, among others, on the questions about the level of parents’ expertise and what is their opinion on importance of traditional music on for the development of pre-school children. Keywords: music, tradition, children, development, experiencing culture Tradicijska glazba Prenoseći narodno stvaralaštvo na najmlađe naraštaje, nastavljamo tradiciju i zalog očuvanja tradicionalnih vrijednosti. Bilo koja umjetnost u bilo kojem vremenu ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, premda je njegov udio ponekad jedva zamjetljiv. Vrhunska ostvarenja na području glazbene umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora. Narodna melodija koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodikom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen. Dakle, ako se želi emocionalno doživjeti i glazbeno realizirati jedan kraj te zbivanja u njemu, treba proučiti atmosferu i psihologiju dotičnog kraja, njegovih ljudi i prirode s kojom su oni tako neposredno stopljeni. Folklor ne nameće nikakve dogme i propise, on omogućava potpunu slobodu umjetniku u njegovom stvaranju i interpretiranju. (www.wikipedia.com) Tradicijska glazba u Hrvatskoj, kao i drugdje, očituje se kroz sve segmente narodnog stvaralaštva, glazbu, poeziju, prozu, pjesmu, ples, običaje, narodne igre... Svi se oni odlikuju bogatstvom različitih stilova izvođenja, heterogenošću repertoara, raznovrsnošću napjeva korištenih glazbala, navika, običaja... Takva je raznorodnost posljedica neujednačenih uvjeta življenja, turbulentnih povijesnih zbivanja te smještaja Hrvatske na zemljopisnom, političkom i kulturnom susretištu srednjoeuropskog, balkanskog i mediteranskog prostora. Upravo zbog bogatsva i šarolikosti tradicijske glazbe u Hrvatskoj, potrebno je ustrajati na tome da ta ista tradicija ne padne u zaborav. Najsigurniji put do očuvanja tradicije je upravo preko najmlađih naraštaja – djece. Zbog toga sugeriramo i vidimo riješenje kroz promicanje brojnih aktivnosti i sadržaje kroz razvojne inegrirane kurikulume umjetničkih područja koje, što se tiče glazbe, sadrže: brojalice, igre s pjevanjem, dječje pjesme, narodni običaji, nošnje, te kao najkompleksnija aktivnost, narodni plesovi.
Obilježja obitelji djece uključene u psihijatrijski tretman
Medicina Fluminensis, 2022
Sažetak. Cilj: Cilj ovog rada je analizirati obilježja obiteljskog okruženja, uključujući zaštitne i rizične čimbenike djece uključene u psihijatrijski tretman zbog poteškoća mentalnog zdravlja. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na kliničkom uzorku od 112 sudionika-56-ero djece u dobi od 12 do 19 godina te 56 njihovih roditelja/skrbnika. Uz obilježja roditelja/ skrbnika, ispitani su rizični i zaštitni čimbenici u obitelji te čimbenici rizika vezani uz karakteristike djeteta te karakteristike obitelji. Ciljane varijable ispitane su Upitnikom obiteljske otpornosti te Listom za procjenu razvojnih rizika djeteta koja se sastoji od procjene obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja kao čimbenika razvojnog rizika djeteta te procjene obilježja djeteta i njegovog ponašanja. Uz to, prikupljeni su i podatci iz anamneza vezani uz kliničke dijagnoze djece te etiologija specifičnog poremećaja kod svakog uključenog djeteta. Studija je provedena u okviru projekta "Specifična obilježja obitelji u riziku: doprinos planiranju kompleksnih intervencija-"FamResPlan" (HRZZ IP-2014-09-9515). Rezultati: Obitelji djece s poteškoćama mentalnog zdravlja karakterizira izostanak podrške okoline, prisutnost emocionalnih poteškoća roditelja zbog obiteljskog stresa te psihička bolest ili, pak, neliječena psihička bolest roditelja. Od 56-ero djece uključene u istraživanje 49-ero je imalo internalizirane probleme, a sedmero mješovite internalizirane i eksternalizirane probleme. Zaključci: Obilježja obitelji djece uključene u psihijatrijski tretman sugeriraju da je potrebno osigurati prikladnu i sveobuhvatnu podršku roditeljima u ranoj dječjoj dobi kako bi se prevenirali kasniji poremećaji mentalnog zdravlja djece i mladih.
Komunikacija u obitelji - percepcija djece i mladih
Hrvatska Revija za Rehabilitacijska Istraživanja, 2004
U rad.u je ispitivana percepcija sadriaja, funkcija i tipova interpersonalne komunikaciie u obiteljima ispitanika te razlike u percepciji obiljeija komuniktcije u obiteljima djece razliiitih iivotnih starusa (uienika osnovne i srednje ikole, korisnika CZSS i korisnika tretmana specijaliziranih instituciia za diecu i mladei s poremetaiima u ponaianju). Rad je imao za cili ispitati i opisati kako djeca percipiraju komunikaciju u svojoj obitelji te utvrditi razlikuje li se djetia percepciia komunikacije u obitelji obzirom na njihov socijalno-obiteljski status. Pri tom se temeljem iskustva i raniie prezentiranih saznania iz literature polazi od pretpostarke da te komunikaciju u obitelji pozitivnije doiivljavati one skupine ispitanika koje po uobiiajenim klasifikacijama pripadaju u tzv. "redovitu populaciju". IJzorak ispitanika iini 1407 djece i mladih u dobi od 11 do 18 godina. Obiljeija komu' nikacije u obitelji ispitanika uzorka ispitivana su pomo(u upitnika "Komunikacija u obitelji" autora Brajie, P., Baii(,.1., Mejoviek, U., ZiZat, A. (Brajia, l99l). Za obradu podataka koriitene su multivarijatne metode obrade podataka (faktorska analiza i robusna diskriminacijska analiza). Dobiveni rezultati pokazali su da po procjeni same djece komunikacija u obitelji pokriva vrlo iiroki prostor obiteljskog y'ivota te su posebno prepoznate njene socijalne funkcije. Kao najznaiajnija razlikovna dimenzija po procjeni ispitanika razliiitih subuzoraka javlja se obiteljsko zajedniitvo (s posebnim naglaskom na pomaganje) uz odsustvo nejasne i zatvorene komunikacije. Dobiveni rezultati mogu posluiiti kao podloga za struine sugestiie na planu pre' vencije i tretman poreme(aja u ponaianju djece i mladih. Kljuine rijeii: komunikaciia u obitelji, dieca i mladi, poremefuji u ponaianju Primljeno: travanj 2003. Prihva6eno: travanj 2003. Uvod O komunikaciji Komunikacija je neizbjeLna i dio je na5e svakodnevnice. Komuniciramo svakodnevno, na razll(ite nadine i s razliditim ljudima. Ona je stalna i sveprisutna. O vaznosti meduljudske komunikacije se mnogo pisalo i sasvim je sigumo da ona ima veliki utjecaj na kvantitetu i kvalitetu odnosa u koje su ljudi ukljudeni. Komunikacija je zbivanje u dva smjera te ukljuduje nastojanje da se razumiju misli i osjedaji koje izrai,ava osoba koja govori i odgovara na njih na djelotvoran nadin (Richman, 1993). Komunikacija je proces do kojega dolazi uvijek kada su barem dvije osobe u kontaktu. Nadalje, komunikacij a zna1i saop6iti, prenijeti, udiniti znanim, dati i primiti informaciju. Rijed "komunikaclja" dolazi iz latinske rijedi "communis" Sto znali zajednidko. Stoga, kada ljudi poku5avaju komunicirati oni poku5avaju usposta-lzvomi znanstveni rad UDK:376.5 viti "zajedni5tvo" s pojedincem ili grupom (Thames i Thomanson, 1998). Na tragu toga je i King (1979) koji kao osnovne komponente ljudske komunikacije navodi:. Opdenitostljudska komunikacija ukljuduje dijeljenje smisla, dijeljenje ideja, dijeljenje razumijevanja, dijeljenje iskustava-tra1enje nedega zajednidkog. To je osnova svih vidova komunikacije: dvoje ljudi traLi ne5to zajednidkokao ljudska bi6a. Ljudi najde56e komuniciraju s ljudima koje opazaju kao slidne sebi. Djelomidno zbog toga,ljudi koji imaju puno toga zajednidkog imaju i najveii utjecaj jedno na drugog. Ako ljudi koji komuniciraju dijele isto ili slidno okruZenje iz kojega dolaze, imaju zajednidka uvjerenja, vrijednosti, stavove, jeztk i slidno oni imaju osnovu za uspje5nu komunikaciju.. Individualnostiako postoje zajednidke dodirne todke medu ljudima,ljudi su kao ljudska bi6a medusobno razliditi. Svaki dovjek u * Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet SveudiliSta u Zagrebu
Korelati korištenja medija kod djece predškolske dobi
Nova prisutnost, 2021
Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između količine vremena provedenog u korištenju medija djece predškolske dobi i nekih osobnih i okolinskih čimbenika. U istraživanju je sudjelovalo 391 dijete u dobi od 5 do 7 godina. Roditelji su procijenili korištenje medija, temperament i regulaciju emocija kod djece, roditeljska ponašanja prema djetetu i roditeljsku kompetentnost. Odgojiteljice su procijenile socioemocionalnu dobrobit i otpornost djece, a procjene o samopoimanju prikupile su kroz intervjue s djecom. Dobiveni rezultati pokazuju da je količina vremena koju djeca predškolske dobi provode u korištenju medija slabo, ali statistički značajno povezana s osobnim i okolinskim čimbenicima. Spol djeteta, negativan afekt, regulacija emocija, obrazovanje roditelja, popustljivost, informatička pismenost i stav prema dječjem korištenju medija povezani su s djetetovim ukupnim vremenom provedenim u korištenju medija. Korelati vremena provedenog u korištenju medija razlikuju se i ovise o vrsti medija. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu daljnjeg istraživanja uloge medija između varijabli antecedenti i razvojnih ishoda.
Sustav zdravlja u području rane intervencije u djetinjstvu
2014
Potaknuta potrebama obitelji i postojećim stanjem rane intervencije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu pokrenula je stvaranje jedinstvene baze podataka o uslugama rane intervencije u Republici Hrvatskoj. Cilj baze podataka je omogućiti jednostavan pristup sveobuhvatnim i provjerenim informacijama o uslugama rane intervencije u djetinjstvu, koje se pružaju u Republici Hrvatskoj u području predškolskog odgoja, sustava zdravlja i socijalne skrbi. U ovom radu bit će prikazani podatci dobiveni u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama radi uvida u trenutno stanje pružanja usluga u domeni rane intervencije u djetinjstvu na području Republike Hrvatske u sustavu zdravlja. Podatci su prikupljeni putem anketnog upitnika u obliku internetske aplikacije. Uzorak su činile 41 državna i 32 privatne zdravstvene ustanove prijavljene u sustavu zdravstva. Rezultati upućuju na geografsku centraliziranost stručnjaka koji pružaju usluge u domeni rane intervencije u sustavu zdravlja, te ih je najviše na području Grada Zagreba. No nije evidentirana statistički značajna razlika između županija u odnosu na vrstu teškoća kojima se bave, stručnjaka koje zapošljavaju i usluga koje se pružaju. Usporedba između privatnih i državnih zdravstvenih ustanova pokazala je da su privatne organizacije po strukturi zaposlenih i vrsti usluga bliže suvremenom konceptu rane intervencije, koji se fokusira i na dijete i na njegove roditelje te nije dominantno usmjeren na motorički aspekt djetetovog razvoja. Tako privatni sektor dopunjava ono što državni ne daje, ali te usluge roditelji moraju sami plaćati.
Logopedija
Selektivni mutizam (SM) rijedak je anksiozni poremećaj, obilježen odsutnošću govora u socijalnim situacijama u kojima se od osobe očekuje da govori, čak i kada ona može govoriti u drugim situacijama. Cilj ovoga rada bio je: ispitati obilježja neverbalne komunikacije djece predškolske i rane školske dobi koja imaju selektivni mutizam, utvrditi i opisati koja su obilježja zajednička djeci sa selektivnim mutizmom i onoj s poremećajem iz spektra autizma (PSA) u situaciji ispitivanja. Osim toga, cilj rada bio je: odrediti razlikovna obilježja djece sa selektivnim mutizmom i one s poremećajem iz spektra autizma u ispitnoj situaciji, radi dobivanja smjernica za lakši postupak dijagnosticiranja selektivnog mutizma. Obilježja neverbalne komunikacije ispitana su Opservacijskim protokolom za dijagnostiku autizma (ADOS-2; Lord i sur., 2012), a u istraživanju je sudjelovalo sedam djevojčica u dobi od 5 do 10 godina. Rezultati pokazuju kako je većina djece sa selektivnim mutizmom imala minimalan ...
Evaluacija kao pedagoški fenomen
Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 2019
Evaluacija je rezultat kontinuiranog, rekurzivnog i divergentnog razvojnoga procesa svih dionika odgojno-obrazovnog sustava koji uključuju brojne interakcijske utjecaje. Kroz povijest, evaluacija je reflektirala ono što su učitelji vjerovali da je obrazovanje tog vremena. U stručnoj i znanstvenoj literaturi mogu se pronaći brojne definicije evaluacije te je teško iznjedriti jedinstveno određenje tog pojma koje bi vrijedilo u različitim društvenim i znanstvenim krugovima. Ipak, u radu ćemo evaluaciju definirati kao procjenu određenih odgojno-obrazovnih aktivnosti i rezultata te učinkovitosti intervencija kao i odgovara na pitanje jesu li ti ciljevi i u kojoj mjeri dostignuti. Dalje, bavit ćemo se evaluacijom odgojnoobrazovnog sustava i dionicima u evaluaciji te ćemo dati pregled evaluacijskih modela koji određuju razlike u evaluacijskim procesima. Budući da odgoj i obrazovanje predstavljaju istovremeno proces i rezultat toga procesa, postavlja se pitanje treba li evaluacija biti predodređena ciljevima ili biti otvorena i za neočekivane rezultate i ishode.
Radionice Kao Terapijske Intervencije U Radu Sa Traumatiziranom Djecom
1997
Psihijatrijska klinika Kliničkog centra Autori u radu iznose primjenu radionica kao terapijskih intervencija u pro radi traumatskog događaja kod djece. Stvaranjem atmosfere povjerenja i omo gućavanjem komunikacije kroz lutkarske kreacije, scenski izraz, muziku i crtež te igru kod djece se dolazi do traumatskog događaja, omogućava se prorada i uči kako se nositi s traumom i posljedicama traumatskog iskustva. U raduje anali zirano 112 djece prognanika školskog uzrasta s politraumatskim iskustvima iz OŠ Podrinje u Mihatovićima, a koja su bila uključena u dvije ili više radionica z.o intenzivnog dvomjesečnog tretmana. * Projekt je izveden u Psihološkom centru Tuzla 1997. godine, osnovanom od strane Nonvegian People's Aid. Ovaj izvještaj napisan je u Centru za psihosocijalnu dokumentaciju i evaluaciju Tuzla, financiranom od strane UNICEF-a.