Hajdegerove metapolitike (original) (raw)

Apstrakt: U radu se istražuje Hajdegerov politički angažman 1933/1934. na osnovu pojma metapolitike, koji Hajdeger uvodi po prvi i jedini put u svoja politička razmatranja u njegovim nedavno objavljenim privatnim zapisima tokom svog rektorata na Frajburškom univerzitetu. Kao svoj rezultat, rad nastoji da ukaže na ambivalentnost, agonizam i osobeni mesijanizam Hajdegerovog filozofskog shvatanja politike. Zusammenfassung: Diese Arbeit untersucht Heideggers politisches Engagement auf der Grundlage des Begriffs der Metapolitik, den Heidegger zum ersten und einzigen Mal in seinen sog. "Schwarzen Heften" verwendet hat. Als Ergebnis dieser Arbeit kann der Hinweis auf die Ambivalenz, den Agonismus und eigenen Messianismus der Heideggerschen Auffassung der Politik gelten.

Milan Žugelj i Andrija Hebrang u dokumentima beogradskog Gestapa i UDBE

Zbornik Janković, 2020

U historiografiji dosad nije poklonjena veća pažnja Milanu Žugelju, poznaniku i suborcu Andrije Hebranga u komunističkom pokretu, a po gestapovskim i udbinim dokumentima sudeći i čovjeku čija je smrt uzrokovana bliskom povezanošću s Hebrangom. Milan Žugelj je dva puta uhićen zbog Andrije Hebranga: prvi put 1942., kada je Hebrang u ustaškom zatvoru njega označio kao svog obavještajnog informatora u Beču i drugi put 1948., kada je Žugelj uhićen zbog sumnje da su Hebrang i on zajedno pristali na rad za gestapovske i ustaške organe. Baš zbog toga smo se odlučili za objavljivanje 19 dokumenata: 16 gestapovskih i 3 udbina, koji su primarna građa za rasvjetljavanje djelovanja Andrije Hebanga i Milana Žugelja; od tih 19 dokumenata su dosad samo dva bila objavljena (u knjizi M. Milatovića o Hebrangu, 1952), ali i ta dva u obliku faksimila, bez navođenja arhivskog izvora.

Lajbnicova Ontologija Pomirenja

ARHE, 2016

U prvom delu rada autor interpretira Lajbnicovu fi lozofi ju kao pokušaj ponovnog obezbeđivanja naučnih prerogativa za prvu fi lozofi ju. Za razliku od Dekarta fi lozofske stranputice se kod njega ne mogu objašnjavati nekom transcendentnom, natprirodnom intervencijom (malin génie). Naprotiv, Lajbnic jednoznačno pokazuje da za naše greške u mišljenju nije odgovoran upliv natprirodnog nego prevelika bliskost onom prirodnom. U drugom delu, autor tvrdi da je promociju pomirenja kao središnje fi lozofske delatnosti Lajbnic proveo u delo polazeći od pretpostavke da su protivrečnosti rasute po fi lozofskoj tradiciji tek prividne. Svako partikularno stanovište može da zadobije svoje pravo važenje jedino ukoliko na izvestan način bude dovedeno u vezu sa ostalim stanovištima, uključujući i one koji mu izrekom oponiraju. Uspostavljanje takve veze Lajbnic poima kao pomirenje.

Hegel I Livije: Reflektujuća Istoriografija I Etika Pamćenja

Arhe

Rad razvija Hegelovu tezu o pisanju reflektujuće istorije kao pisanju o sadašnjosti kroz medijum prošlosti. Kroz čitanje Livijevog Praefatia, sa posebnim akcentom na praksu pisanja kao moralno-političkog čina koji podrazumeva artikulaciju odnosa između prošlog i sadašnjeg, ispituje se hipoteza o reflektujućem pisanju istorije kao narativnoj praksi. Čitanje je sprovedeno s obzirom na temeljne Hegelove stavove o istoriografiji, skrećući pažnju na problem uklopivosti Hegelove specifične karakterizacije Livija kao kompilatora i preglednog istoričara sa 1) stavom o među-uslovljenosti između političko-etičke zajednice i istoriografije i 2) stavom o reflektujućoj istoriografiji kao naraciji o sadašnjem u životu duha.

Loading...

Loading Preview

Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.