Popis muzikalija u knjižnici Franjevačkog Samostana u Našicama [Catalogue of the music collection in the library of the Franciscan monastery in Našice] (original) (raw)
Related papers
Orijentalni rukopisi franjevačkog samostana Petrićevac
Prilozi za orijentalnu filologiju - POF, 2019
U ovome radu bit će predstavljena do sada nepoznata zbirka rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku a koja se nalazi u franjevačkom samostanu Petrićevac u Banjoj Luci. Riječ je o deset rukopisa, od kojih su dva primjerka Kur'ana, dok su ostali rukopisi iz različitih oblasti, od kur'anskih i hadiskih znanosti, zakonskih rješenja, različitih komentara djela, do djela iz lijepe književnosti. Iako se radi o maloj zbirci, rukopisi koji su u njoj pohranjeni, imaju značajnu vrijednost u rasvjetljavanju i proučavanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
2014
Sažetak: Jedna od značajnih tradicija koju baštini prostor porječja rijeke Krke je i crkveno pučko (glagoljaško) pjevanje. Glagoljaško je pjevanje posebno slavensko, hrvatsko pučko crkveno pjevanje zapadne (rimske) liturgije, koje se razvilo u hrvatskim primorskim krajevima od Istre do južne Dalmacije uključujući otoke. U širem je smislu glagoljaško pjevanje cjelokupno liturgijsko, paraliturgijsko i nabožno pjevanje svećenika i laika (solista i skupina) proizišlo iz crkvenog pjevanja na crkvenoslavenskom jeziku koje već u srednjem vijeku uključuje i crkveno pjevanje na živom narodnom hrvatskom jeziku. Paralelno s time, i napjevi glagoljaškog pjevanja poprimali su značajke svjetovne vokalne tradicijske glazbe pojedinih lokaliteta i regija-u slučaju porječja Krke i vlaško u unutrašnjosti i bodulsko na priobalju i otocima. Povijesna zbivanja (ratovi, društvena uređenja), crkvena politika (II. vatikanski koncil), rodne promjene (muški pivači vs. žene pivačice) u 20. stoljeću doveli su do značajnih promjena (repertoar, načini izvedbe, tonski odnosi) u glazbenoj praksi crkvenog pučkog pjevanja, stoga je jedan od osnovnih modela čuvanja baštine postao njegovo prezentiranje u formi javnog nastupa (tematski koncerti, smotre). Na primjeru jedne od najdugovječnijih smotra na ovom području (Puče moj) koja se već 19 godina održava u Zatonu kod Šibenika autor analizira sadašnje stanje crkvenog pučkog pjevanja na području porječja Krke. Ključne riječi: etnomuzikologija, crkveno pučko pjevanje, glagoljaško pjevanje, festivali tradicijske glazbe, tradicijska glazba Dalmacije U spektru glazbenih fenomena čija javna glazbena praksa nije (medijski) aktualna i široj javnosti lako dostupna i poznata, nalazi se i fenomen crkvenog pučkog pjevanja. Njegova neaktualnost i nedostupnost široj javnosti, koja se u posljednjih dvadesetak godina procesima revitalizacije i javne prezentacije nastoji približiti široj publici, temom je ovog rada. Iako se u ovom slučaju radi o mar-263-284 brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
Starohrvatska prosvjeta, 2007
U radu se obrađuje problematika atribucije pojedinih kamenih ulomaka s lokaliteta Sv. Petar i Sv. Nikola u Kuli Atlagića. Većina se ulomaka čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a onamo su dospjeli u nekoliko etapa. Osim činjenice da pripadaju različitim stilskim epohama, postavlja se problem kako odrediti pripadnost ulomaka određenim objektima. U članku je priložen katalog kamenih ulomaka te njihova interpretacija. Rezultati rekognosciranja ponudili su nekoliko mogućih lokacija na kojima bi mogli biti objekti kojima pripadaju ulomci skulpture priloženi u katalogu, no tek sustavna arheološka iskopavanja mogu ponuditi sigurniju atribuciju. The paper addresses the issue of attributing individual stone fragments from the sites of Sv. Petar and Sv. Nikola in Kula Atlagića. Most of the fragments are housed in the Museum of Croatian Archaeological Monuments in Split, where they arrived in several stages. Aside from the fact that they belong to different stylistic periods, there is the challenge of determining the association of the fragments with specific objects. The article includes a catalog of the stone fragments and their interpretation. The results of survey have suggested several possible locations with remains of the buildings to which the fragments in the catalog might belong, but only systematic archaeological excavations can provide more reliable attribution.
2012
Devet oporuka iz lovranske kancelarije na hrvatskome jeziku iz 18. stoljeća pohranjenih u Državnome arhivu u Rijeci U članku se predstavlja devet oporuka iz 18. stoljeća napisanih latinicom i hrvatskim jezikom nastalih u lovranskoj kancelariji. Gradivo je pohranjeno u Državnome arhivu u Rijeci u bogatu, a dosad neistraženu fondu "Javni bilježnici Rijeke i okolice". Uz kratak diplomatički uvod, oporuke se podastiru u prijepisu i transkripciji. Zbog višeslojne je relevantnosti tih izvora pri priređivanju primijenjena kombinirana povijesno-filološka metoda.
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Približavenje tradicijske glazbe djeci predškolske dobi
Dijete, igra, stvaralaštvo, 2016
Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Empirijski dio rada ukazuje na negativan utjecaj masovnih medija u kojima moderna glazba postaje sve popularnija te sve više potiskuje vrijednosti tradicijske glazbe. Tradicijska je glazba jako važna za estetski odgoj djeteta, stoga je potrebno da se u vrtićkoj dobi upoznaju s tom vrstom glazbe. U tome najveću ulogu imaju roditelji i odgojitelji, koji su anketirani u cilju razvoja suradničkog odnosa kojim bi se dijete zaštitilo neselektivnog pristupa ponudivši im vrijednosti koji proizlaze iz tradicijske glazbe. Ovim istraživanjem pokušat će se između ostalog odgovoriti na pitanja kolika je razina osviještenosti kod roditelja i odgajatelja i kakvo je njihovo mišljenje o važnosti tradicijske glazbe za taj dječji uzrast. Ključne riječi; glazba, tradicija, dijete, odgoj, doživljaj kultura Summary Accepting and experiencing esthetical characteristics is always very emotionally driven. Musical education in the early schooling system is conducted through singing, playing musical instruments, listening to the music, musical creative work as well as inciting musical development. Consequently, there is no reason not to bring nearer this very essential form of artistic expression to the children in the earliest levels of pre-school education. Without any obvious reasons, neglected musical materials and activities in the schooling system are traditional music and national musical heritage. Thus, this work initiates the need for more intense work on brining closer the traditional music to the children of pre-school age through the curriculum of integrated development in different forms of artistic expressions. Empirical part of this work focuses on the negative influences of mass media in which the modern musical forms are more and more popular and are more and more taking away the space the traditional musical values deserve. Traditional music is very important in the aesthetical development of the child, so it is necessary to introduce them to this type of music at the kindergarten stage. Important part in this development is played by the parents and kindergarten teachers. Parents and teachers are surveyed for the purposes of developing a more collaborative relationship in order to protect children from unselected influences offering them values that derive from the traditional music. This research will offer answers, among others, on the questions about the level of parents’ expertise and what is their opinion on importance of traditional music on for the development of pre-school children. Keywords: music, tradition, children, development, experiencing culture Tradicijska glazba Prenoseći narodno stvaralaštvo na najmlađe naraštaje, nastavljamo tradiciju i zalog očuvanja tradicionalnih vrijednosti. Bilo koja umjetnost u bilo kojem vremenu ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, premda je njegov udio ponekad jedva zamjetljiv. Vrhunska ostvarenja na području glazbene umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora. Narodna melodija koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodikom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen. Dakle, ako se želi emocionalno doživjeti i glazbeno realizirati jedan kraj te zbivanja u njemu, treba proučiti atmosferu i psihologiju dotičnog kraja, njegovih ljudi i prirode s kojom su oni tako neposredno stopljeni. Folklor ne nameće nikakve dogme i propise, on omogućava potpunu slobodu umjetniku u njegovom stvaranju i interpretiranju. (www.wikipedia.com) Tradicijska glazba u Hrvatskoj, kao i drugdje, očituje se kroz sve segmente narodnog stvaralaštva, glazbu, poeziju, prozu, pjesmu, ples, običaje, narodne igre... Svi se oni odlikuju bogatstvom različitih stilova izvođenja, heterogenošću repertoara, raznovrsnošću napjeva korištenih glazbala, navika, običaja... Takva je raznorodnost posljedica neujednačenih uvjeta življenja, turbulentnih povijesnih zbivanja te smještaja Hrvatske na zemljopisnom, političkom i kulturnom susretištu srednjoeuropskog, balkanskog i mediteranskog prostora. Upravo zbog bogatsva i šarolikosti tradicijske glazbe u Hrvatskoj, potrebno je ustrajati na tome da ta ista tradicija ne padne u zaborav. Najsigurniji put do očuvanja tradicije je upravo preko najmlađih naraštaja – djece. Zbog toga sugeriramo i vidimo riješenje kroz promicanje brojnih aktivnosti i sadržaje kroz razvojne inegrirane kurikulume umjetničkih područja koje, što se tiče glazbe, sadrže: brojalice, igre s pjevanjem, dječje pjesme, narodni običaji, nošnje, te kao najkompleksnija aktivnost, narodni plesovi.