O arheološkim istraživanjima Staroga Grada na otoku Hvaru u 2022. godini (original) (raw)
Related papers
Arheološki Muzej U Splitu I Boka Kotorska
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1997
UDK 902/904 (497.16-3 Boka Kotorska) "17/18" Izvomi znanstveni rad Emilio Marin Arheoloski muzej u Splitu Kulturno-povijesni i arheoloski znacaj Boke Kotorske, s kojom je Dalmacija pripadala istom civilizacijskom krugu, bio je predmet zanimanja Arheoloskog muzeja u Splitu kroz citavu prvu polovinu ovog stoljeca. Istaknuti arheolozi don Frane Bulic, Mihovil Abramic i Duje Rendic-Miocevic dio svog rada usmjerili su na bokokotorsku spomenicku bastinu i posebice helenisticku nekropolu u Bud vi. Kao najstariji hrvatski muzej, utemeljen 1820. godine, Arheoloski muzej u Splitu desetljecima je bio kulturni centar Splita i Dalmacije, svojevrsna akademija humanistickih znanosti, pa je tako u svojoj biblioteci i arhivu cuvao sve ono sto je bilo va:lno za kulturnu povijest, a uz svoje, naravno, glavne arheoloske zbirke, cuvao je i umjetnine iz raznih razdoblja. U :lelji da podcrtamo tu izvanarheolosku djelatnost i va:lnost muzeja, 1989. godine priredili smo izlo:lbu o francuskoj upravi u Dalmaciji, a 1995 . sudjelovali smo u izlo:lbi Bokeljske uspomene u Splitu sa svojim fondom koji pomaze da se bolje osvijetli percepcija koju su domaCi ljudi i europski starinoznanci i putopisci imali u 18. i 19. stoljecu o Boki Kotorskoj. Temelj je zanimanja mojih prethodnika u muzeju za podrucje Boke Kotorske, uz pripadnost istom civilizacijskom, uljudbenom, nacionalnom i vjerskom krugu, bila i pripadnost istoj teritorijalno-administrativnoj zajednici u antickoj proslosti: rimskoj provinciji Dalmaciji kojoj je srediste bilo u Saloni. Proucavajuci anticku povijest istocnojadranske obale, muzejske su arheologe, naravno, zanimale i jugoistocne granice anticke Dalmacije. (I u formalnopravnom smislu, poglavito podrucje muzejskog terenskog rada utvrdeno je sve do cmogorske granice, pa je Boka s obzirom na to doista kontaktno podrucje.) Bokokotorski zaljev, u antici Rizonski -prema glavnom naselju grckom Rizonu, rimskom Riziniju (Risan) -ukljucuje nekoliko mjesta s arheoloskim nalazima, dok se znacajni arheoloski lokalitet -anticka Butua (Budva) nalazi izvan tog zaljeva ali u neposrednoj blizini s ju:lne strane uz more. U
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara s aspekta poljodjelske valorizacije
Socijalna ekologija, 2016
Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara u svrhu razvoja poljodjelstva provedeno je metodom relativnog vrednovanja reljefa uz prilagodbe prema posebnostima istraživanog prostora i korištenja. Vrednovanje je temeljeno na prethodnoj geomorfološkoj analizi i analizi fi zičke pogodnosti reljefa otoka (hipsometrija, vertikalna raščlanjenost, ekspozicija, stabilnost padina) te pogodnosti tla i dostupnosti pojedinih dijelova otoka za potrebe poljodjelskih aktivnosti. Cilj provedenoga istraživanja bio je ustanoviti koji su dijelovi otoka Hvara pogodni ili potencijalno pogodni iz aspekta poljodjelstva. Dobiveni rezultati pokazali su da je samo 15% površine otoka Hvara pogodno za tržišno održivo poljodjelstvo. Agrarno najpovoljniji dio otoka Hvara je Hvarsko polje, zaravan Plame i pobrđe Rudine-Kabal. Glavni ograničavajući faktor agrarne valorizacije pojedinih dijelova otoka Hvara su: nadmorska visina, velika vertikalna raščlanjenost te veliki nagibi koji povećavaju mobilnost padina. Prisutnost ovih ograničenja u agrarnom korištenju prostora osobito je istaknuto na središnjem dijelu grebena otoka Hvara koji je ocijenjen kao najnepogodniji prostor za agrarnu valorizaciju. Postojanje pogodnog tla ili prometnica ne može nadomjestiti nepogodnost terena koja proizlazi iz fi zičkih karakteristika istog (nagibi, ekspozicija).
Istraživanje Srednjovjekovnih Nalazišta U Korlatu Kod Benkovca
Starohrvatska Prosvjeta, 2007
Izvješćuje se o rezultatima arheoloških istraživanja srednjovjekovnih nalazišta koja je Arheološki muzej u Za dru proveo od 1997. do 2003. godine na području sela Korlata kod Benkovca. Istraživano je ranohrvatsko groblje koje se nalazi sjeveroistočno od crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, kao i recentno groblje uz stariji prilazni put toj crkvi smještenoj na glavici brdašca. Izvodila su se revizijska istraživanja ostataka crkve sv. Nediljice, te istraživanja groblja oko nje. Pokusna istraživanja provedena su na Bašića zemlji, gdje se nalazi srednjovjekovno groblje, te oko crkve sv. Jeronima (sv. Jere), porušene u Domovinskom ratu. U ruševinama oko crkve sv. Jeronima pronađen je veći broj ulomaka srednjovjekovnoga crkvenog namještaja, što indicira postojanje ranijega, srednjovjekovnog sakralnog objekta (na istome mjestu ili u neposrednoj blizini). Sadašnja crkva sv. Jeronima nastala je, kako je ovim istraži vanjima ustanovljeno, na mjestu jednoga rimskoga gospodarskog sklopa, čiji se ostaci još pružaju južno i jugoi stočno od crkve.