Nebojsa Jovanovic | O.L.I. Centar za Integrativnu Psihodinamsku Psihoterapiju (original) (raw)

Papers by Nebojsa Jovanovic

Research paper thumbnail of Razboritost i promišljenost (refleksivnost) -"Regulator i artikulator psihe"

Ako su emocije konj bez jahača, odvešće nas tamo gde ne želimo da budemo. Kako držati uzde sopstv... more Ako su emocije konj bez jahača, odvešće nas tamo gde ne želimo da budemo. Kako držati uzde sopstvenih emocija u svojim rukama? "Neutralizacija-regulator psihe"

Research paper thumbnail of Psihodinamika odlučivanja -kako varamo sebe kod donošenja odluka

Kada se oko nečega ne dvoumimo, onda smo jasno opredeljeni da idemo ka ili od nečega, i nema potr... more Kada se oko nečega ne dvoumimo, onda smo jasno opredeljeni da idemo ka ili od nečega, i nema potrebe za procesom donošenja odluka. Odluke donosimo kada su u nama izmešani " za " i " protiv " , oprečne emocije i stavovi prema nekome ili nečemu. Tada je potrebno dobro odmeriti " za " i " protiv " , pozitivne i negativne aspekte onoga prema čemu se opredeljujemo, podneti oprečne emocije koje se u nama javljaju, pošteno " odmeriti " i " preseći " , doneti odluku koje ćemo se držati i koju ćemo sprovoditi u delo (i pored postojanja suprotnih aspekata-onoga što nas odbija ako se opredelimo " za " ili onoga što nas privlači ako se opredelimo " protiv " ili " od " nečega ili nekoga.

Research paper thumbnail of Posao i optimalna distanca

Odnos prema poslu može biti neurotičan kao i odnos sa partnerom. U svakom odnosu treba da postoji... more Odnos prema poslu može biti neurotičan kao i odnos sa partnerom. U svakom odnosu treba da postoji "optimalna distanca", povezanost ali i granice. Kao što u ljubavnom odnosu treba da postoji optimalna distanca između partnera, da postoji bliskost i povezanost, ali i to da partneri imaju nezavisnost, zadrže individualnost, da ne postanu "Mi", otpimalna distanca je prava mera stvari i u odnosu na posao kojim se bavimo. Problemi sa emocionalnom stabilnošću i postojanošću su povezani sa nesposobnošću održavanja " optimalne distance " između ličnosti i posla kojim se bavi (" work-life balans "). Optimalna distanca podrazumeva posvećenost poslu, ali i zadržavanje ličnog identiteta, razdvajanje potreba posla od ličnih potreba. Ti problemi sa održavanje optimalne distance se mogu ispoljavati na više različitih načina u poslovnom okruženju: Problemi sa granicama i zavisnošću-"optimalna distanca"

Research paper thumbnail of Neke kljucne stvari koje treba znati o emocijama

Neke ključne stvari koje treba znati o emocijama-a koje mogu bitno zakomplikovati život na poslu ... more Neke ključne stvari koje treba znati o emocijama-a koje mogu bitno zakomplikovati život na poslu Za četiri decenije rada sa ljudima uvideo sam da se najmanje 50% "težine posla" i stresa na poslu dešavaju ne zbog opterećenja koje stvara sam posao, već zbog emocionalnih reakcija vezanih za međuljudske odnose i zbog načina na koje ljudi opažaju druge i obrađuju svoje emocije. Zamislite, postoji mogućnost da vam posao isti posao bude duplo lakši, ako naučite kako da se nosite sa svojim emocijama i odnosima sa drugim ljudima na poslu.-Snažne, burne emocije su najčešće posledica neadekvatne percepcije stvarnosti. One iskrivljuju sliku realnosti i ne treba im verovati. Dobro je uzdržati se od bilo kakvih ozbiljnijih odluka i reakcija kada smo pod uticajem snažnih i burnih emocija, sačekati da se slegnu, obraditi ih mentalno, i tek onda donositi odluke.-Emocije se, uglavnom nesvesno, mogu prenositi sa jedne osobe na drugu.

Research paper thumbnail of Prikaz slučaja executive coachinga-slučaj "Bodljikave osobe".docx

Prikaza executive coaching rada sa klijentkinjom uz analizu procesa

Research paper thumbnail of OLI KATALOG TRENINGA POSLOVNIH EDUKACIJA.pdf

Upoznajte se sa poslovnim edukacijama i treninzima O.L.I. Centra Edukacija iz Executive coachinga... more Upoznajte se sa poslovnim edukacijama i treninzima O.L.I. Centra
Edukacija iz Executive coachinga, Trening emocionalnih kompetencija menadžera, psihodinamski soft skills treninzi...OLI metod kao "Psihološki antivirus program"

Research paper thumbnail of Priručnik za edukaciju iz Integrativnog psihodinamskog executive coachinga i mentorstva (Izvodi sa primerima

exU Beogradu, u maju, krećemo sa prvom akreditovanom edukacijom iz psihodinamskog integrativnog e... more exU Beogradu, u maju, krećemo sa prvom akreditovanom edukacijom iz psihodinamskog integrativnog executive coachinga i mentorstva!
Edukaciju vode predsednici EMCC (European Mentoring and Coaching Council) Srbije i Hrvatske-Nebojša Jovanović i Irena Antolić.
Polaznici, pored certifikata OLI Centra dobijaju i evropski certifikat EAIPCM i stiču uslove za akreditaciju EMCC – EIA (European Individual Accreditation) – Practitioner Level.
Termini održavanja edukacije: Modul 1: 17. – 18. maj, Modul 2: 14. – 15. jun, Modul 3: 20. – 21. septembar, Modul4: 25. – 26. Oktobar, Modul 5: 15. – 16. Novembar
Prijave i informacije: Mail: office@oliexecutivecoaching.rs , tel: +3810643078769

Research paper thumbnail of Šta znači biti osoba

Sve češće se pitam zašto tako veliki broj ljudi ne razume ovaj pojam. Zašto nemaju jasnu predstav... more Sve češće se pitam zašto tako veliki broj ljudi ne razume ovaj pojam. Zašto nemaju jasnu predstavu i osećaj za to šta znači biti osoba? Bez jasnog osećaja i doživljaja sebe i drugoga kao osobe nije moguće ni odnositi se prema sebi i drugome kao prema osobi. Šta je to osoba? Šta je ključno u tom doživljaju sebe i drugoga? Osoba kao okrugla soba Kad čujem reč osoba, mene to asocira na okruglu sobu, na jednu celinu u kojoj se nalazi sve što čovek jeste, na celokupnost, integrisanost svega što jesmo. Sva naša iskustva su u toj sobi, naše telesno, duhovno, svesno, nesvesno, naše uloge, potrebe, emocije, misli...Ljudska bića, zbog raznih bolnih, neprijatnih iskustava, strahova, krivice, stida...neke delove sebe sakrivaju, odcepljuju od te celine, projektuju u druge...Različite mehanizme odbrane koristimo kako bismo sakrili ili odbacili neke delove nas, i tako pregrađujemo tu okruglu sobu, postavljamo zidove zbog kojih izgubimo pregled celine. Postajemo fragmentirani. Gubimo širinu pogleda na sebe i drugu osobu. Zbog toga više ne vidimo osobu, već samo njene određene delove. Kada se to desi, nema više stvarnog odnosa između dve osobe (ili odnosa sa samim sobom kao osobom), već izdvojeni delići nas međusobno komuniciraju. To je ključni izvor problema u judskim odnosima. Kako postajemo predmeti Na primer, živeći u okruženju u kojem je sramota imati nežne emocije i slabosti ako si muško, mladić sakriva taj deo sebe od sebe i drugih. On je " mačo " , muškarčina koja se dokazuje, posebno pred drugim muškarcima svojim sposobnostima za osvajanje žena. Ima izražene seksualne potrebe, i zgodne žene vidi kao seksualne objekte i trofeje (" lupa recke "). Žena za njega nije osoba, jer on vidi samo jedan aspekt nje-seksualnu atraktivnost. Međutim, ni on sebe ne vidi kao osobu. Nad njim dominira jedan aspekt njega-potreba za seksom, osvajanjem i dominacijom. Zar i taj muškarac nema potrebe za nežnošću, razumevanjem, prihvatanjem, ljubavlju, prijateljstvom u ljubavi, poverenjem...Ima, naravno, kao i sva ljudska bića, ali su te druge potrebe sakrivene u tajnim odajama " O sobe " koja više nije okrugla. On, kao celina, postaje sredstvo za zadovoljenje jedne svoje potrebe-postaje upotrebni predmet. Kada jedna potreba ili grupica potreba dominiraju nad ostatkom naše ličnosti, gubimo sebe kao osobu. Drugi ljudi, takođe, postaju sredstva za zadovoljenje te moje dominantne potrebe. Ja ih gledam kroz nju. Kada jedna potreba ili grupica potreba dominiraju nad ostatkom naše ličnosti, gubimo sebe kao osobu. Recimo, ako sam narkoman. Potreba za drogom poništiće moje druge potrebe,

Research paper thumbnail of LJUDI KOJI OŠTRO SUDE

" Ne sudite da ne budete suđeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite m... more " Ne sudite da ne budete suđeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se " (Evanđelje po Mateju, glava 7/1) Zašto neki ljudi oštro sude drugima? Zašto se često postavljaju kao pravednici koji nalaze i osuđuju u drugima razne osobine i mane, a iste ne vide u sebi? Ovo pitanje je, na više mesta, naglašeno i u svetom pismu. " Ne sudite da ne budete osuđeni je Isusova izreka iz čuvene besede na gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati pogreške. U Evanđeljima po Mateju i po Luki, Isus nakon ove izreke izlaže priču o trunu i brvnu, koja govori da ne treba tražiti tuđe mane kad imamo svoje (" A zašto vidiš trun u oku brata svog, a brvna u oku svom ne osećaš? "-Besede na gori, Evanđelje po Mateju). Šta je uzrok oštrog suđenja drugima, kakva je psihodinamika takvog stava? Psihodinamika oštrog suđenja U ovim Isusovim rečima o suđenju ima puno razumevanja psihodinamike suđenja, odbrambenih mehanizama koji ljudi koriste kada oštro sude drugima. Koji su to odbrambeni mehanizmi? Potiskivanje ili odcepljivanje nekog neprihvtljivog dela sebe: Kada čovek odcepi ili potisne u nesvesne neku svoju neprihvatljivu potrebu, emociju, misao…često je projektuje (izbacuje iz sebe i ubacuje u druge) u druge ljude i onda se odnosi prema tome u drugima na isti način kako se odnosi prema toj osobini u sebi (zbog čega je i " gurnuo pod tepih " , sakrio od sebe). Karl Gustav Jung je tu " tamnu " , sakrivenu stranu naše ličnosti, nazivao " Senka ". Često su ljudi koji nas najviše nerviraju, koje preziremo, osuđujemo…zapravo, naša " Senka " , " brvno " u našem oku koje ne vidimo i zbog kojeg oštro sudimo kada vidimo " trunku " toga u oku druge osobe. Često su ljudi koji nas najviše nerviraju, koje preziremo, osuđujemo…zapravo, naša " Senka " , " brvno " u našem oku koje ne vidimo i zbog kojeg oštro sudimo kada vidimo " trunku " toga u oku druge osobe. Da bi čovek tako oštro sudio o nekoj osobini druge osobe potrebno je da tu osobinu on sam nema. Ako je i on ima, kako može tako oštro da je osuđuje u drugima? Zašto je ne promeni kod sebe ako može? Ako ne može, zašto bi sudio drugima zbog nečega što se ne može promeniti? Jedno od osnovnih pravila u psihoterapiji, takozvana " paradoksalna teorija promene " , kaže: " ne možeš promeniti ono što prvo ne prihvatiš ". Prvo, ono što ne prihvatiš kod sebe, to i ne vidiš. Sakrivaš ga od samog sebe. A sakrivaš ga zato što oštro sudiš o tome u samome sebi, pa ga, da te ne bi mučilo, izazivalo krivicu, stid ili strah, guraš u nesvesno. Ono što je u nesvesnom se ne može promeniti jer je sakriveno u podrumima naše svesti, ne bavimo se njime. Ali ga, zato, nalazimo u drugima i onda njima sudimo kao što smo sudili samima sebi, tom delu nas samih. U tome leži smisao izreke: " Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni " .

Research paper thumbnail of Zadrti ljudi

Zadrtost nije osobina ličnosti kojom se psihologiju ozbiljno pozabavila, a tako je često izvor br... more Zadrtost nije osobina ličnosti kojom se psihologiju ozbiljno pozabavila, a tako je često izvor brojnih problema i zadrte osobe i njene okoline. Šta je to zadrtost? U rečnicima nisam mogao da nađem baš odgovarajuću definiciju. Uglavnom se ta reč odnosi na tvrdoglavu osobu koja tera po svome bez obzira na argumente. Ko sinonimi se navode: jednostran, netolerantan, kategoričan, krut…Međutim, mislim da zadrtost kao osobina nije tako jednostavna da bi se mogla opisati sa nekoliko sinonima i epiteta. Zadrte osobe su često mnogo složenije i u sklopu sa zadrto[ću se mogu naći i neke veoma lepe osobine ličnosti, što čini odnose sa njima mnogo složenijima. Nije ih lako tek tako odbaciti, jer u sebi nose suprotnosti, nešto veoma privlačno i nešto veoma odbojno. Zato ću im posvetiti malo više pisanija u pokušaju da razumem ovu vrstu ljudi. Zadrti ljudi često imaju crno-beli način mišljenja. Stavovi su im kategorični. Ljude, događaje, pojave…lako svrstavaju u polarne kategorije kao što su " dobro "-" loše ". Nema sredine, sklonosti dijalektičkom mišljenju. Crno beli svet Zadrti ljudi često imaju crno-beli način mišljenja. Stavovi su im kategorični. Ljude, događaje, pojave…lako svrstavaju u polarne kategorije kao što su " dobro "-" loše ". Nema sredine, sklonosti dijalektičkom mišljenju. Njihove " istine " su jednostavne. Nešto ili neko je " crno " ili " belo ". Tako je svet jednostavniji. Lakše im je da se odrede, da budu uvereni u nešto. Odatle potiče i njihova tvrdoglavost. Oni znaju da je " dva i dva četiri " , šta je dobro, a šta loše, imaju " jasne kriterijume " i svako uverevanje u kompleksnost ljudi, pojava, događaja…doživljavaju kao " mućenje vode " , pokušaj relativizacije. Ponosni su na svoje " čiste istine " , neumrljane šekspirovskim neodlučnostima tipa: " ne postoji ništa pod kapom nebeskom toliko dobro da nema klicu zla u sebi, niti išta toliko zlo da iz sebe neko dobro ne bi moglo dati… ". Crno-belo mišljenje im daje osećaj čvrste uverenosti da znaju istinu. Ćvrsta uverenost i crno belo mišljenje proizvode kod njih snažne emocije – ljubavi prema " dobrom " i mržnje prema " lošem ". Zbog toga umeju da budu izuzetno dobri, požrtvovani, topli…kada je neko ili nešto u njihovoj kategoriji " dobro " , ali i izuzetno agresivni, netrpeljivi, zadrti, nametljivi, osvetoljubivi…kada je neko ili nešto u njihovoj kategoriji " loše ". Osećaju se kao " gnevni anđeli " čiji je sveti zadatak da kazne " zlo " i isteraju ga sa ovog sveta. Jako su ponosni na tu svoju " istinoljubivost " i " pravdoljubivost " jer tako doživljavaju proizvode svog crno-belog mišljenja i svoje snažne emocije koje nastaju kao proizvod kategoričnosti. Sebe vide kao strasne, otvorene ljude koji svakome kažu " u oči šta imaju, i uvek govore istinu ". Veoma su uvredljivi na kritike njihove zadrtosti, nametljivosti i netaktičnosti u komunikaciji. Oni koji ih kritikuju " ne shvataju njihovu pravdoljubivost, iskrenost, požrtvovanost…nezahvalni su, kukavice, nemoralni,

Research paper thumbnail of Zašto je narcizam skup mehanizam .docx

Narcizam (nezdravi, jer može postojati i zdrav narcizam) je pokušaj da izlečimo svoj „kompleks ni... more Narcizam (nezdravi, jer može postojati i zdrav narcizam) je pokušaj da izlečimo svoj „kompleks niže vrednosti“ ili bezvrednosti, gradeći „kompleks više vrednosti“. U srži narcizma je samoprezir, dubok osećaj da ne vredimo, da nismo važni, da smo loši, inferiorni u nečemu. To je veoma bolno stanje i čovek pokušava da izađe iz njega na različite načine, koristeći raznorazne raspoložive mehanizme odbrane. Te odbrane koje koristimo da bi se odbranili od osećanja inferiornosti, nevažnosti, bezvrednosti...često nas skuplje koštaju nego ono od čega nas brane. Ako bi se čovek suočio sa svojim osećanjem bezvrednosti, ili niže vrednosti, mogao bi i da ga, uz dosta rada na sebi, prevaziđe. Sujeta je skupa stvar. Ona izvire iz osećaja bezvrednosti. Troši puno energije čoveka, kvari njegove odnose sa drugim ljudima, prevodi ga „žednog preko vode“. Paradoks sa sujetom-narcizmom kao mehanizmom odbrane je u tome što, umesto da izleči osećaj niže vrednosti, ona ga pojačava.

Research paper thumbnail of Ljudi "paraziti" i ljudi "domaćini"

Članak govori o dve oprečne tendencije u ljudskim bićima - potrebi da se ostane mali, da se živi ... more Članak govori o dve oprečne tendencije u ljudskim bićima - potrebi da se ostane mali, da se živi na tuđ račun, bude zavisan, parazitira, i potrebi da se odraste i živi na sopstveni račun. Međutim, postoji i potreba da se bude "neurotično nesebičan", da se dozvoljava odraslim ljudima da žive na vaš račun i tako bude "domaćin" odraslim "parazitima". I jedna i druga tendencija ugrožavaju uzajamnost koja je suštinski bitna za zreo odnos.

Research paper thumbnail of Da li perverzna kultura smenjuje narcističku kulturu

Tipična patologija društva se menja, pa tako i tipična patologija pojedinca. Represivnu kulturu F... more Tipična patologija društva se menja, pa tako i tipična patologija pojedinca. Represivnu kulturu Frojdovog vremena smenila je narcistička kultura. Da li je na pomolu nova kultura u kojoj počinje da dominira perverzna struktura ličnosti , institucija i društva.

Research paper thumbnail of Neurotični ponos

Tekst govori o tome zašto je čovek najčešće najponosniji na neke osobine svoje ličnosti koje su n... more Tekst govori o tome zašto je čovek najčešće najponosniji na neke osobine svoje ličnosti koje su najneurotičnije u njemu

Research paper thumbnail of Fundamental emotion processing capabilities as an integrative foundation of O.L.I. method

Third Serbian Psychotherapeutic Congress, 2013

O. L. I. method focuses on two main, composite capabilities: capability to work and capability to... more O. L. I. method focuses on two main, composite capabilities: capability to work and capability to love. These two broad compoundlife handling capabilities are, like “Lego-bricks”, built of a certain number of smaller, much simpler bricks – basic emotional competencies:

  1. Neutralization and mentalization capabilities (which in O. L. I. method are labeled as regulator and articulator of the psyche)
  2. Object wholeness (the glue of the psyche)
  3. Object constancy (the stabilizer of the psyche)
  4. Ambivalence tolerance (the orientation of the psyche)
  5. Frustration tolerance (the immunity of the psyche)
  6. Will (the engine of the psyche)
  7. Initiative (the actuator of the psyche)

If any of these “bricks” areomitted, the psyche remains defective (i.e. a person misses a part of the Self). Love and work capabilities are damaged.

Research paper thumbnail of Falusna organizacija ličnosti-"Seksualni osvetnici".

"Sposobnost za ljubav i rad-O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija, 2013

Kada se, kao odbrana od osećanja seksualne inferiornosti, razvije falička organizacija ličnosti r... more Kada se, kao odbrana od osećanja seksualne inferiornosti, razvije falička organizacija ličnosti razvija se predstava seksualnosti kao borbe za dominaciju u kojoj se može btit samo "kastrirani" ili "kastrator", moćan ili slab-bezvredan. U gotovo svakoj školi možemo se sresti sa ispoljavanjima faličke hegemonije, sa grupama „alfa mužjaka“ ili nasilnih dečaka i njihovim žrtvama, „slabićima“, „štreberima“ i ostalim poniženim „jadnicima“ bez piše. Toga, naravno, ima i kod devojčica-one atraktivne, zavodljive, „popularne“, često se podmevaju „običnima“ i isključuju one devojčice koje namaju te „falusne“ atribute.

Research paper thumbnail of "Momenti susreta" u psihoterapiji-proceduralno i deklarativno učenje

Sposobnost za ljubav i rad-O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija, 2013

Sve veći broj autora u okviru psihoanalitičke teorije prihvata stav da je za terapijsku promenu ... more Sve veći broj autora u okviru psihoanalitičke teorije prihvata stav da je za terapijsku promenu neophodno nešto više od interpretacije. Uvid i interpretacija su oblici spoznaje koji spadaju u simbolički domen takozvanih eksplicitnih deklarativnih znanja (znanja koja se mogu verbalizovati, simbolično predstaviti, svesna znanja o činjenicama...). Međutim, najmanje dve vrste znanja, dve vrste reprezentacija i dve vrste sećanja se stvaraju i rekonstruišu u dinamičkoj psihoterapiji. Jedno je eksplicitno (deklarativno) i drugo je implicitno (proceduralno), ili, kako ga još autori nazivaju, “implicitno relaciono znanje” (nesvesno znanje o načinima bivstvovanja sa drugom osobom). (Stern, 1998). U analitičkom odnosu ovaj domen obuhvata momente interakcije koji se dešavaju između klijenta i analitičara koji mogu stvoriti novu organizaciju, ili reorganizovati ne samo odnos između osoba u interakciji, već, što je još važnije, i klijentovo implicitno znanje, njegove načine kojima se odnosi prema drugima. Klijent, na primer, u odnosu sa analitičarem uči drugačiji, novi model kako se biva u odnosu sa drugim. Uvidom on može da stekne znanje o tome da je, recimo, u odnosu sa svojim roditeljima uvek osećao tenziju i potrebu da zadovolji njihova očekivanja, i da se tako oseća i sa drugim ljudima, posebno autoritetima. Proceduralno znanje je, zapravo, sticanje sposobnosti da se, u odnosu sa analitičarem, ne oseća tako, da oseća da može biti ono što jeste i imati autentičan odnos. Da bi se osoba osećala opušteno u odnosu sa drugim, ona mora ovladati određenim mehanizmima regulacije, određenim procedurama, aktivnostima unutar uma i organizma koje se, implicitno, uče kroz novi odnos i proširuju na druge odnose.

Research paper thumbnail of Dva principa funkcionisanja afekata-hedonističko i saznajno u emocijama

Research paper thumbnail of Sindromi povezani sa poremećajima celovitosti i konstantnosti objekta

Research paper thumbnail of Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu

Research paper thumbnail of Razboritost i promišljenost (refleksivnost) -"Regulator i artikulator psihe"

Ako su emocije konj bez jahača, odvešće nas tamo gde ne želimo da budemo. Kako držati uzde sopstv... more Ako su emocije konj bez jahača, odvešće nas tamo gde ne želimo da budemo. Kako držati uzde sopstvenih emocija u svojim rukama? "Neutralizacija-regulator psihe"

Research paper thumbnail of Psihodinamika odlučivanja -kako varamo sebe kod donošenja odluka

Kada se oko nečega ne dvoumimo, onda smo jasno opredeljeni da idemo ka ili od nečega, i nema potr... more Kada se oko nečega ne dvoumimo, onda smo jasno opredeljeni da idemo ka ili od nečega, i nema potrebe za procesom donošenja odluka. Odluke donosimo kada su u nama izmešani " za " i " protiv " , oprečne emocije i stavovi prema nekome ili nečemu. Tada je potrebno dobro odmeriti " za " i " protiv " , pozitivne i negativne aspekte onoga prema čemu se opredeljujemo, podneti oprečne emocije koje se u nama javljaju, pošteno " odmeriti " i " preseći " , doneti odluku koje ćemo se držati i koju ćemo sprovoditi u delo (i pored postojanja suprotnih aspekata-onoga što nas odbija ako se opredelimo " za " ili onoga što nas privlači ako se opredelimo " protiv " ili " od " nečega ili nekoga.

Research paper thumbnail of Posao i optimalna distanca

Odnos prema poslu može biti neurotičan kao i odnos sa partnerom. U svakom odnosu treba da postoji... more Odnos prema poslu može biti neurotičan kao i odnos sa partnerom. U svakom odnosu treba da postoji "optimalna distanca", povezanost ali i granice. Kao što u ljubavnom odnosu treba da postoji optimalna distanca između partnera, da postoji bliskost i povezanost, ali i to da partneri imaju nezavisnost, zadrže individualnost, da ne postanu "Mi", otpimalna distanca je prava mera stvari i u odnosu na posao kojim se bavimo. Problemi sa emocionalnom stabilnošću i postojanošću su povezani sa nesposobnošću održavanja " optimalne distance " između ličnosti i posla kojim se bavi (" work-life balans "). Optimalna distanca podrazumeva posvećenost poslu, ali i zadržavanje ličnog identiteta, razdvajanje potreba posla od ličnih potreba. Ti problemi sa održavanje optimalne distance se mogu ispoljavati na više različitih načina u poslovnom okruženju: Problemi sa granicama i zavisnošću-"optimalna distanca"

Research paper thumbnail of Neke kljucne stvari koje treba znati o emocijama

Neke ključne stvari koje treba znati o emocijama-a koje mogu bitno zakomplikovati život na poslu ... more Neke ključne stvari koje treba znati o emocijama-a koje mogu bitno zakomplikovati život na poslu Za četiri decenije rada sa ljudima uvideo sam da se najmanje 50% "težine posla" i stresa na poslu dešavaju ne zbog opterećenja koje stvara sam posao, već zbog emocionalnih reakcija vezanih za međuljudske odnose i zbog načina na koje ljudi opažaju druge i obrađuju svoje emocije. Zamislite, postoji mogućnost da vam posao isti posao bude duplo lakši, ako naučite kako da se nosite sa svojim emocijama i odnosima sa drugim ljudima na poslu.-Snažne, burne emocije su najčešće posledica neadekvatne percepcije stvarnosti. One iskrivljuju sliku realnosti i ne treba im verovati. Dobro je uzdržati se od bilo kakvih ozbiljnijih odluka i reakcija kada smo pod uticajem snažnih i burnih emocija, sačekati da se slegnu, obraditi ih mentalno, i tek onda donositi odluke.-Emocije se, uglavnom nesvesno, mogu prenositi sa jedne osobe na drugu.

Research paper thumbnail of Prikaz slučaja executive coachinga-slučaj "Bodljikave osobe".docx

Prikaza executive coaching rada sa klijentkinjom uz analizu procesa

Research paper thumbnail of OLI KATALOG TRENINGA POSLOVNIH EDUKACIJA.pdf

Upoznajte se sa poslovnim edukacijama i treninzima O.L.I. Centra Edukacija iz Executive coachinga... more Upoznajte se sa poslovnim edukacijama i treninzima O.L.I. Centra
Edukacija iz Executive coachinga, Trening emocionalnih kompetencija menadžera, psihodinamski soft skills treninzi...OLI metod kao "Psihološki antivirus program"

Research paper thumbnail of Priručnik za edukaciju iz Integrativnog psihodinamskog executive coachinga i mentorstva (Izvodi sa primerima

exU Beogradu, u maju, krećemo sa prvom akreditovanom edukacijom iz psihodinamskog integrativnog e... more exU Beogradu, u maju, krećemo sa prvom akreditovanom edukacijom iz psihodinamskog integrativnog executive coachinga i mentorstva!
Edukaciju vode predsednici EMCC (European Mentoring and Coaching Council) Srbije i Hrvatske-Nebojša Jovanović i Irena Antolić.
Polaznici, pored certifikata OLI Centra dobijaju i evropski certifikat EAIPCM i stiču uslove za akreditaciju EMCC – EIA (European Individual Accreditation) – Practitioner Level.
Termini održavanja edukacije: Modul 1: 17. – 18. maj, Modul 2: 14. – 15. jun, Modul 3: 20. – 21. septembar, Modul4: 25. – 26. Oktobar, Modul 5: 15. – 16. Novembar
Prijave i informacije: Mail: office@oliexecutivecoaching.rs , tel: +3810643078769

Research paper thumbnail of Šta znači biti osoba

Sve češće se pitam zašto tako veliki broj ljudi ne razume ovaj pojam. Zašto nemaju jasnu predstav... more Sve češće se pitam zašto tako veliki broj ljudi ne razume ovaj pojam. Zašto nemaju jasnu predstavu i osećaj za to šta znači biti osoba? Bez jasnog osećaja i doživljaja sebe i drugoga kao osobe nije moguće ni odnositi se prema sebi i drugome kao prema osobi. Šta je to osoba? Šta je ključno u tom doživljaju sebe i drugoga? Osoba kao okrugla soba Kad čujem reč osoba, mene to asocira na okruglu sobu, na jednu celinu u kojoj se nalazi sve što čovek jeste, na celokupnost, integrisanost svega što jesmo. Sva naša iskustva su u toj sobi, naše telesno, duhovno, svesno, nesvesno, naše uloge, potrebe, emocije, misli...Ljudska bića, zbog raznih bolnih, neprijatnih iskustava, strahova, krivice, stida...neke delove sebe sakrivaju, odcepljuju od te celine, projektuju u druge...Različite mehanizme odbrane koristimo kako bismo sakrili ili odbacili neke delove nas, i tako pregrađujemo tu okruglu sobu, postavljamo zidove zbog kojih izgubimo pregled celine. Postajemo fragmentirani. Gubimo širinu pogleda na sebe i drugu osobu. Zbog toga više ne vidimo osobu, već samo njene određene delove. Kada se to desi, nema više stvarnog odnosa između dve osobe (ili odnosa sa samim sobom kao osobom), već izdvojeni delići nas međusobno komuniciraju. To je ključni izvor problema u judskim odnosima. Kako postajemo predmeti Na primer, živeći u okruženju u kojem je sramota imati nežne emocije i slabosti ako si muško, mladić sakriva taj deo sebe od sebe i drugih. On je " mačo " , muškarčina koja se dokazuje, posebno pred drugim muškarcima svojim sposobnostima za osvajanje žena. Ima izražene seksualne potrebe, i zgodne žene vidi kao seksualne objekte i trofeje (" lupa recke "). Žena za njega nije osoba, jer on vidi samo jedan aspekt nje-seksualnu atraktivnost. Međutim, ni on sebe ne vidi kao osobu. Nad njim dominira jedan aspekt njega-potreba za seksom, osvajanjem i dominacijom. Zar i taj muškarac nema potrebe za nežnošću, razumevanjem, prihvatanjem, ljubavlju, prijateljstvom u ljubavi, poverenjem...Ima, naravno, kao i sva ljudska bića, ali su te druge potrebe sakrivene u tajnim odajama " O sobe " koja više nije okrugla. On, kao celina, postaje sredstvo za zadovoljenje jedne svoje potrebe-postaje upotrebni predmet. Kada jedna potreba ili grupica potreba dominiraju nad ostatkom naše ličnosti, gubimo sebe kao osobu. Drugi ljudi, takođe, postaju sredstva za zadovoljenje te moje dominantne potrebe. Ja ih gledam kroz nju. Kada jedna potreba ili grupica potreba dominiraju nad ostatkom naše ličnosti, gubimo sebe kao osobu. Recimo, ako sam narkoman. Potreba za drogom poništiće moje druge potrebe,

Research paper thumbnail of LJUDI KOJI OŠTRO SUDE

" Ne sudite da ne budete suđeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite m... more " Ne sudite da ne budete suđeni! Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se " (Evanđelje po Mateju, glava 7/1) Zašto neki ljudi oštro sude drugima? Zašto se često postavljaju kao pravednici koji nalaze i osuđuju u drugima razne osobine i mane, a iste ne vide u sebi? Ovo pitanje je, na više mesta, naglašeno i u svetom pismu. " Ne sudite da ne budete osuđeni je Isusova izreka iz čuvene besede na gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati pogreške. U Evanđeljima po Mateju i po Luki, Isus nakon ove izreke izlaže priču o trunu i brvnu, koja govori da ne treba tražiti tuđe mane kad imamo svoje (" A zašto vidiš trun u oku brata svog, a brvna u oku svom ne osećaš? "-Besede na gori, Evanđelje po Mateju). Šta je uzrok oštrog suđenja drugima, kakva je psihodinamika takvog stava? Psihodinamika oštrog suđenja U ovim Isusovim rečima o suđenju ima puno razumevanja psihodinamike suđenja, odbrambenih mehanizama koji ljudi koriste kada oštro sude drugima. Koji su to odbrambeni mehanizmi? Potiskivanje ili odcepljivanje nekog neprihvtljivog dela sebe: Kada čovek odcepi ili potisne u nesvesne neku svoju neprihvatljivu potrebu, emociju, misao…često je projektuje (izbacuje iz sebe i ubacuje u druge) u druge ljude i onda se odnosi prema tome u drugima na isti način kako se odnosi prema toj osobini u sebi (zbog čega je i " gurnuo pod tepih " , sakrio od sebe). Karl Gustav Jung je tu " tamnu " , sakrivenu stranu naše ličnosti, nazivao " Senka ". Često su ljudi koji nas najviše nerviraju, koje preziremo, osuđujemo…zapravo, naša " Senka " , " brvno " u našem oku koje ne vidimo i zbog kojeg oštro sudimo kada vidimo " trunku " toga u oku druge osobe. Često su ljudi koji nas najviše nerviraju, koje preziremo, osuđujemo…zapravo, naša " Senka " , " brvno " u našem oku koje ne vidimo i zbog kojeg oštro sudimo kada vidimo " trunku " toga u oku druge osobe. Da bi čovek tako oštro sudio o nekoj osobini druge osobe potrebno je da tu osobinu on sam nema. Ako je i on ima, kako može tako oštro da je osuđuje u drugima? Zašto je ne promeni kod sebe ako može? Ako ne može, zašto bi sudio drugima zbog nečega što se ne može promeniti? Jedno od osnovnih pravila u psihoterapiji, takozvana " paradoksalna teorija promene " , kaže: " ne možeš promeniti ono što prvo ne prihvatiš ". Prvo, ono što ne prihvatiš kod sebe, to i ne vidiš. Sakrivaš ga od samog sebe. A sakrivaš ga zato što oštro sudiš o tome u samome sebi, pa ga, da te ne bi mučilo, izazivalo krivicu, stid ili strah, guraš u nesvesno. Ono što je u nesvesnom se ne može promeniti jer je sakriveno u podrumima naše svesti, ne bavimo se njime. Ali ga, zato, nalazimo u drugima i onda njima sudimo kao što smo sudili samima sebi, tom delu nas samih. U tome leži smisao izreke: " Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni " .

Research paper thumbnail of Zadrti ljudi

Zadrtost nije osobina ličnosti kojom se psihologiju ozbiljno pozabavila, a tako je često izvor br... more Zadrtost nije osobina ličnosti kojom se psihologiju ozbiljno pozabavila, a tako je često izvor brojnih problema i zadrte osobe i njene okoline. Šta je to zadrtost? U rečnicima nisam mogao da nađem baš odgovarajuću definiciju. Uglavnom se ta reč odnosi na tvrdoglavu osobu koja tera po svome bez obzira na argumente. Ko sinonimi se navode: jednostran, netolerantan, kategoričan, krut…Međutim, mislim da zadrtost kao osobina nije tako jednostavna da bi se mogla opisati sa nekoliko sinonima i epiteta. Zadrte osobe su često mnogo složenije i u sklopu sa zadrto[ću se mogu naći i neke veoma lepe osobine ličnosti, što čini odnose sa njima mnogo složenijima. Nije ih lako tek tako odbaciti, jer u sebi nose suprotnosti, nešto veoma privlačno i nešto veoma odbojno. Zato ću im posvetiti malo više pisanija u pokušaju da razumem ovu vrstu ljudi. Zadrti ljudi često imaju crno-beli način mišljenja. Stavovi su im kategorični. Ljude, događaje, pojave…lako svrstavaju u polarne kategorije kao što su " dobro "-" loše ". Nema sredine, sklonosti dijalektičkom mišljenju. Crno beli svet Zadrti ljudi često imaju crno-beli način mišljenja. Stavovi su im kategorični. Ljude, događaje, pojave…lako svrstavaju u polarne kategorije kao što su " dobro "-" loše ". Nema sredine, sklonosti dijalektičkom mišljenju. Njihove " istine " su jednostavne. Nešto ili neko je " crno " ili " belo ". Tako je svet jednostavniji. Lakše im je da se odrede, da budu uvereni u nešto. Odatle potiče i njihova tvrdoglavost. Oni znaju da je " dva i dva četiri " , šta je dobro, a šta loše, imaju " jasne kriterijume " i svako uverevanje u kompleksnost ljudi, pojava, događaja…doživljavaju kao " mućenje vode " , pokušaj relativizacije. Ponosni su na svoje " čiste istine " , neumrljane šekspirovskim neodlučnostima tipa: " ne postoji ništa pod kapom nebeskom toliko dobro da nema klicu zla u sebi, niti išta toliko zlo da iz sebe neko dobro ne bi moglo dati… ". Crno-belo mišljenje im daje osećaj čvrste uverenosti da znaju istinu. Ćvrsta uverenost i crno belo mišljenje proizvode kod njih snažne emocije – ljubavi prema " dobrom " i mržnje prema " lošem ". Zbog toga umeju da budu izuzetno dobri, požrtvovani, topli…kada je neko ili nešto u njihovoj kategoriji " dobro " , ali i izuzetno agresivni, netrpeljivi, zadrti, nametljivi, osvetoljubivi…kada je neko ili nešto u njihovoj kategoriji " loše ". Osećaju se kao " gnevni anđeli " čiji je sveti zadatak da kazne " zlo " i isteraju ga sa ovog sveta. Jako su ponosni na tu svoju " istinoljubivost " i " pravdoljubivost " jer tako doživljavaju proizvode svog crno-belog mišljenja i svoje snažne emocije koje nastaju kao proizvod kategoričnosti. Sebe vide kao strasne, otvorene ljude koji svakome kažu " u oči šta imaju, i uvek govore istinu ". Veoma su uvredljivi na kritike njihove zadrtosti, nametljivosti i netaktičnosti u komunikaciji. Oni koji ih kritikuju " ne shvataju njihovu pravdoljubivost, iskrenost, požrtvovanost…nezahvalni su, kukavice, nemoralni,

Research paper thumbnail of Zašto je narcizam skup mehanizam .docx

Narcizam (nezdravi, jer može postojati i zdrav narcizam) je pokušaj da izlečimo svoj „kompleks ni... more Narcizam (nezdravi, jer može postojati i zdrav narcizam) je pokušaj da izlečimo svoj „kompleks niže vrednosti“ ili bezvrednosti, gradeći „kompleks više vrednosti“. U srži narcizma je samoprezir, dubok osećaj da ne vredimo, da nismo važni, da smo loši, inferiorni u nečemu. To je veoma bolno stanje i čovek pokušava da izađe iz njega na različite načine, koristeći raznorazne raspoložive mehanizme odbrane. Te odbrane koje koristimo da bi se odbranili od osećanja inferiornosti, nevažnosti, bezvrednosti...često nas skuplje koštaju nego ono od čega nas brane. Ako bi se čovek suočio sa svojim osećanjem bezvrednosti, ili niže vrednosti, mogao bi i da ga, uz dosta rada na sebi, prevaziđe. Sujeta je skupa stvar. Ona izvire iz osećaja bezvrednosti. Troši puno energije čoveka, kvari njegove odnose sa drugim ljudima, prevodi ga „žednog preko vode“. Paradoks sa sujetom-narcizmom kao mehanizmom odbrane je u tome što, umesto da izleči osećaj niže vrednosti, ona ga pojačava.

Research paper thumbnail of Ljudi "paraziti" i ljudi "domaćini"

Članak govori o dve oprečne tendencije u ljudskim bićima - potrebi da se ostane mali, da se živi ... more Članak govori o dve oprečne tendencije u ljudskim bićima - potrebi da se ostane mali, da se živi na tuđ račun, bude zavisan, parazitira, i potrebi da se odraste i živi na sopstveni račun. Međutim, postoji i potreba da se bude "neurotično nesebičan", da se dozvoljava odraslim ljudima da žive na vaš račun i tako bude "domaćin" odraslim "parazitima". I jedna i druga tendencija ugrožavaju uzajamnost koja je suštinski bitna za zreo odnos.

Research paper thumbnail of Da li perverzna kultura smenjuje narcističku kulturu

Tipična patologija društva se menja, pa tako i tipična patologija pojedinca. Represivnu kulturu F... more Tipična patologija društva se menja, pa tako i tipična patologija pojedinca. Represivnu kulturu Frojdovog vremena smenila je narcistička kultura. Da li je na pomolu nova kultura u kojoj počinje da dominira perverzna struktura ličnosti , institucija i društva.

Research paper thumbnail of Neurotični ponos

Tekst govori o tome zašto je čovek najčešće najponosniji na neke osobine svoje ličnosti koje su n... more Tekst govori o tome zašto je čovek najčešće najponosniji na neke osobine svoje ličnosti koje su najneurotičnije u njemu

Research paper thumbnail of Fundamental emotion processing capabilities as an integrative foundation of O.L.I. method

Third Serbian Psychotherapeutic Congress, 2013

O. L. I. method focuses on two main, composite capabilities: capability to work and capability to... more O. L. I. method focuses on two main, composite capabilities: capability to work and capability to love. These two broad compoundlife handling capabilities are, like “Lego-bricks”, built of a certain number of smaller, much simpler bricks – basic emotional competencies:

  1. Neutralization and mentalization capabilities (which in O. L. I. method are labeled as regulator and articulator of the psyche)
  2. Object wholeness (the glue of the psyche)
  3. Object constancy (the stabilizer of the psyche)
  4. Ambivalence tolerance (the orientation of the psyche)
  5. Frustration tolerance (the immunity of the psyche)
  6. Will (the engine of the psyche)
  7. Initiative (the actuator of the psyche)

If any of these “bricks” areomitted, the psyche remains defective (i.e. a person misses a part of the Self). Love and work capabilities are damaged.

Research paper thumbnail of Falusna organizacija ličnosti-"Seksualni osvetnici".

"Sposobnost za ljubav i rad-O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija, 2013

Kada se, kao odbrana od osećanja seksualne inferiornosti, razvije falička organizacija ličnosti r... more Kada se, kao odbrana od osećanja seksualne inferiornosti, razvije falička organizacija ličnosti razvija se predstava seksualnosti kao borbe za dominaciju u kojoj se može btit samo "kastrirani" ili "kastrator", moćan ili slab-bezvredan. U gotovo svakoj školi možemo se sresti sa ispoljavanjima faličke hegemonije, sa grupama „alfa mužjaka“ ili nasilnih dečaka i njihovim žrtvama, „slabićima“, „štreberima“ i ostalim poniženim „jadnicima“ bez piše. Toga, naravno, ima i kod devojčica-one atraktivne, zavodljive, „popularne“, često se podmevaju „običnima“ i isključuju one devojčice koje namaju te „falusne“ atribute.

Research paper thumbnail of "Momenti susreta" u psihoterapiji-proceduralno i deklarativno učenje

Sposobnost za ljubav i rad-O.L.I. Integrativna Psihodinamska Psihoterapija, 2013

Sve veći broj autora u okviru psihoanalitičke teorije prihvata stav da je za terapijsku promenu ... more Sve veći broj autora u okviru psihoanalitičke teorije prihvata stav da je za terapijsku promenu neophodno nešto više od interpretacije. Uvid i interpretacija su oblici spoznaje koji spadaju u simbolički domen takozvanih eksplicitnih deklarativnih znanja (znanja koja se mogu verbalizovati, simbolično predstaviti, svesna znanja o činjenicama...). Međutim, najmanje dve vrste znanja, dve vrste reprezentacija i dve vrste sećanja se stvaraju i rekonstruišu u dinamičkoj psihoterapiji. Jedno je eksplicitno (deklarativno) i drugo je implicitno (proceduralno), ili, kako ga još autori nazivaju, “implicitno relaciono znanje” (nesvesno znanje o načinima bivstvovanja sa drugom osobom). (Stern, 1998). U analitičkom odnosu ovaj domen obuhvata momente interakcije koji se dešavaju između klijenta i analitičara koji mogu stvoriti novu organizaciju, ili reorganizovati ne samo odnos između osoba u interakciji, već, što je još važnije, i klijentovo implicitno znanje, njegove načine kojima se odnosi prema drugima. Klijent, na primer, u odnosu sa analitičarem uči drugačiji, novi model kako se biva u odnosu sa drugim. Uvidom on može da stekne znanje o tome da je, recimo, u odnosu sa svojim roditeljima uvek osećao tenziju i potrebu da zadovolji njihova očekivanja, i da se tako oseća i sa drugim ljudima, posebno autoritetima. Proceduralno znanje je, zapravo, sticanje sposobnosti da se, u odnosu sa analitičarem, ne oseća tako, da oseća da može biti ono što jeste i imati autentičan odnos. Da bi se osoba osećala opušteno u odnosu sa drugim, ona mora ovladati određenim mehanizmima regulacije, određenim procedurama, aktivnostima unutar uma i organizma koje se, implicitno, uče kroz novi odnos i proširuju na druge odnose.

Research paper thumbnail of Dva principa funkcionisanja afekata-hedonističko i saznajno u emocijama

Research paper thumbnail of Sindromi povezani sa poremećajima celovitosti i konstantnosti objekta

Research paper thumbnail of Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu

Research paper thumbnail of Kako se naštimovati uz pomoć biofidbeka

Knjiga govori o osnovama savremenih psihofizioloških metoda biofidbeku i neurofidbeku, oblastima ... more Knjiga govori o osnovama savremenih psihofizioloških metoda biofidbeku i neurofidbeku, oblastima primene, učenju samoregulacije na osnovu povratnih informacija o našim telesnim funkcijama koje dobijamo preko senzora...

Research paper thumbnail of Nečujna muzika postojanja

U ovoj knjizi, kroz jednu ljubavnu priču, protkane su ideje o muzičkom pretku svemira, muzičkim p... more U ovoj knjizi, kroz jednu ljubavnu priču, protkane su ideje o muzičkom pretku svemira, muzičkim principima koji se mogu nači u svemu, fizici, hemiji, biologiji, ljubavi...

Research paper thumbnail of ADD- ADHD Deficit pažnje i hiperaktivnost dece

Dijagnoza "Deficit pažnje", "ADD", "ADHD"...nije odomaćena u kliničkoj praksi kod nas. Deca sa pr... more Dijagnoza "Deficit pažnje", "ADD", "ADHD"...nije odomaćena u kliničkoj praksi kod nas. Deca sa problemima pažnje dobijala su, uglavnom, neke druge dijagnoze kako bi se njihova simptomatologija uklopila u sliku nekog od problema koji su bliži znanjima naših stručnjaka. To su obično bile dijagnoze kao što su : "Pervazivni razvojni poremećaji", "hiperkinetički sindrom", "Poremaćaj ponašanja", i sl.
Cilj ove knjige je da se naša stručna javnost detaljnije upozna sa specifičnostima ADD strukture ličnosti (ADD se ne može smatrati poremedjajem u užem smislu te reči.), dijagnostičkim metodama za otkrivanje ovog stanja i mogućnostima tretmana dece sa ADD strukturom. U ovom tekstu ponudićemo i konkretne savete koje psiholozi i drugi stručnjaci koji se bave tretmanom ADD dece mogu da ponude roditeljima i nastavnicima. Ponudićemo konkretne modele za modifikaciju ponašanja ADD deteta, organizaciju porodice, podešavanje porodice za uspeh, podešavanje sredine deteta za uspeh deteta u školi, metakognitivne strategije (učenje kako da se uči), savete za ishranu ADD deteta...kao i primere uspešnih i neuspešnih roditeljskih strategija u vaspitavanju deteta sa ADD temperamentom...

Research paper thumbnail of Živeti ili životariti-psihologija uspeha

Knjiga o principima i strategijama uspeha u važnim oblastima života: ličnom razvoju, poslu, zdrav... more Knjiga o principima i strategijama uspeha u važnim oblastima života: ličnom razvoju, poslu, zdravlju, braku i porodici, roditeljstvu ... Primenjena psihologija uspeha u biznisu, sportu, umetnosti ..

Research paper thumbnail of O anksioznosti i paničnim napadima

Život vas plaši? Čini vas anksioznima, ponekada stvara paniku u vama? “Strah od života” je knjiga... more Život vas plaši? Čini vas anksioznima, ponekada stvara paniku u vama? “Strah od života” je knjiga koja će vam pomoći da razumete stanja u kojima se nalazite i dobijete neke smernice o načinima na koje se takva stanja mogu prevazići. Kako pomoći osobi (ili samom sebi) koja se našla u začaranom krugu anksioznosti i panike? Autori se potrudili da, u ovoj knjizi, daju što jasnije i konkretnije odgovore na pitanja šta su anksioznost i panični napad, kako nastaju, kako se rešiti te muke. Različiti psihoterapijski pravci su ponudili različita objašnjenja i različita rešenja. Prikazana su tumačenja paničnih napada iz ugla REBT (Racionalne emocionalo bihejvioralne terapije), Psihoanalize i O.L.I. Integrativne Psihodinamske Psihoterapije. Knjiga je pisana razumljivim jezikom, sa puno praktičnih saveta, sugestija, primera ljudi koji su se mučili sa ovim neprijatnim stanjima i uspeli da ih prevaziđu. Život je rizik, a rizik može da uplaši ljude toliko da počnu da se skrivaju od života. Plašeći se previše rizika života čovek preduzima najveći rizik-rizik da ne živi. Preuzmite rizik promene i naučite da se ne plašite života. Ova knjiga vam može biti dobar vodič na tom putu.

Research paper thumbnail of Theoretical and methodological manual for OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy

Theoretical and methodological manual for OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy, 2023

Theoretical foundations Psychodynamic integrative psychotherapy is a developmental process throug... more Theoretical foundations Psychodynamic integrative psychotherapy is a developmental process through which the basic abilities of the Ego to process emotions-emotional competences-are developed or unblocked. The main difference between OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy and other psychotherapy schools is, in our view, the emphasis on working on basic emotional competencies, "software" for processing emotions. These emotional competences are extracted from the study of four psychoanalytical psychology (Drive psychology-classical psychoanalysis, Ego psychology, Object relations, Self psychology) .

Research paper thumbnail of Theoretical and methodological manual for OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy/short vesrsion

Theoretical and methodological manual for OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy, 1923

Psychodynamic integrative psychotherapy is a developmental process through which the basic abilit... more Psychodynamic integrative psychotherapy is a developmental process through which the basic abilities of the Ego to process emotions - emotional competences - are developed or unblocked. The main difference between OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy and other psychotherapy schools is, in our view, the emphasis on working on basic emotional competencies, "software" for processing emotions. These emotional competences are extracted from the study of four psychoanalytical psychology (Drive psychology - classical psychoanalysis, Ego psychology, Object relations, Self psychology) . They are not defense mechanisms because they do not distort reality in order to protect the Ego from anxiety. Numerous authors of the mentioned psychoanalytical schools recognized and described developmental achievements in managing emotions, but did not define them as developmental achievements that go beyond defense mechanisms, as mature emotional competencies do. In the OLI method, eight emotional competencies are taken as the theoretical basis and the basis for the integration of techniques from other psychotherapy schools.

Research paper thumbnail of DEVELOPMENT OF BASIC EMOTIONAL COMPETENCES IN OLI INTEGRATIVE PSYCHODYNAMIC PSYCHOTHERAPY (Theoretical and methodological foundations of OLI IPP

Theoretical and methodological manual for OLI IPP (Part 1), 2022

Theoretical foundations Psychodynamic integrative psychotherapy is a developmental process throug... more Theoretical foundations Psychodynamic integrative psychotherapy is a developmental process through which the basic abilities of the Ego to process emotions-emotional competences-are developed or unblocked. The main difference between OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy and other psychotherapy schools is, in our view, the emphasis on working on basic emotional competencies, "software" for processing emotions. These emotional competences are extracted from the study of four psychoanalytical psychology (Drive psychology-classical psychoanalysis, Ego psychology, Object relations, Self psychology) .

Research paper thumbnail of AN OVERVIEW OF NEW INTEGRATIVE PSYCHODYNAMIC PSYCHOTHERAPEUTIC MODALITY

World Psychiatric Congress, 2023

Background and aims: A holistic approach to psychotherapy where not only symptoms will be treated... more Background and aims: A holistic approach to psychotherapy where not only symptoms will be treated, but the overall person and there will be no restriction on the use of psychotherapeutic techniques, has led to the creation of a new psychotherapeutic modality – OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy.
Methods: The theoretical basis of this modality are the main four psychodynamic theories, where based on qualitative analysis, are separated those emotional and mental functions that are aimed at processing and regulation of emotional states. Through qualitative analysis, the gradation of the mature and immature manifestation of these competences was also made. Taxonomic methodological principles also categorize the use of therapeutic techniques from other therapeutic modalities.
Results: As a result of qualitative analyses, eight basic emotional-cognitive-conative competences are allocated: neutralization, mentalization, wholeness and constancy of the object, tolerance of frustration, tolerance of ambivalence, will and initiative. Phenomenological forms of manifestation of these competences according to development have also been obtained. A categorization of psychotherapeutic techniques was made.
Conclusions: The development of emotional competences, their interconnection and influence are the basis for specific psychotherapeutic diagnostics, therapeutic plan, evaluation and selection of psychotherapeutic techniques. The use of more mature emotional competences for processing emotions without distortion of reality and the development of love and work capabilities are set as the main therapeutic goal. Based on these premises, a new psychotherapeutic modality – OLI Integrative Psychodynamic Psychotherapy is constructed.