Ana Višković | University of Pula, Croatia (original) (raw)

Papers by Ana Višković

Rad nam donosi analizirane i obrađene demografske promjene u razdoblju od 1850 - 1900 godine župe... more Rad nam donosi analizirane i obrađene demografske promjene u razdoblju od 1850 - 1900 godine župe Tržišće. Putem njim možemo vidjeti koji su gospodarski, socialni i politički čimbenici imali glavnu ulogu na utjecaj stanovništva tako malog mjesta. Bavila sam se sezonskim i godišnjim kretanjem rođenja donjela rezultate o trenucima začeča, a sve to pratila sam analizirajuči matične knjige.
Matična knjiga krštenih donosi nam 3366 rođene djece te upise njihovih roditelja, kumova babica i župnika koji je odradio obrad. Kroz 50 godina prikazuje nam porast nataliteta a pred kraj i njegovu stagnaciju. Knjige su najbolji prikaz djece rođene van braka, mrtvorođene, krštene u sili, rođenih blizanaca i trojki. Proučavanjem se također može zapisati zanimanje samohrane majke, da li je udovica, ili preudana itd.
Na temelju podataka iz matične knjige došla sam do podataka starosne dobi ulaska u brak, također sam mogla dobiti analizu i vidjeti jedu li se starije žene udavale za mlađe muškarce, .U razdoblju od 1850. do 1900. godine u župi Tržišče brak je sklopilo 1260 ljudi. Prema analizi možemo vidjeti da ih je najviše sklapalo brak u siječnju, veljači i studenom, a nitko nije sklapao brak u prosincu. Izraženo u postocima čak 44% njih sklopilo je brak u veljači, 13% u siječnju i 12.5 % u studenom. Prema analizi najčešća dob ulaska u brak za muškarca bila je od 24 do 29 godina, a za žene 20 do 24 godina. Od ukupnog broja žena njih 630 koje su ušle u brak 216 bila je u dobi između 20 i 24 godina, što je 34.28%, kod muškaraca je ta brojka bila nešto manja. Analizom sam došla do podataka da je od pri ulasku u brak 181 muškaraca od njih 630 bilo staro med 25 do 29 godina što je 28.73
Matičnom knjigom umrlih utvrdila sam da su najčešće umirala djeca mlađa od 10 godina, što je bilo uvjetovano hladnim mjesecima i raznim bolestima kojima nije bilo lijeka, a djeca su im izrazito bila podložna. Prosječna starosna dob umiranja bila je od 60. do70. godine, ne uzimajući u obzir smrt osoba mlađih od 10 godina. Djeca su zbog svog slabog imunološkog sustava i zbog loših higijenskih uvjeta bila podložna virusnim infekcijama koje su prouzrokovale stvaranje raznih bolesti sa smrtnim posljedicama. Mnogo je djece umrlo prije negoli su doživjeli godinu, a mnogi čak ni mjesec dana. Brojka djece umrle u dobi do 10 godina je veoma visoka. Od ukupnog broja umrlih (2748) u razdoblju 1850. – 1900., čak 1126 umrlih bila su djeca mlađa od 10 godina. U postocima je taj broj 40,97 %. Svim tim proučavanjem može se stvori dobar opći dojam o društvenoj, gospodarskoj a na kraju krajeva i ekonomskoj situaciji kojem je stanovništvo bilo podlegnuto.

Potrošnja i potrošačko društvo, novac kao sredstvo, žene kao potrošači, mjesta potrošnje i trgova... more Potrošnja i potrošačko društvo, novac kao sredstvo, žene kao potrošači, mjesta potrošnje i trgovački centri.

Books by Ana Višković

In October 2010 the journalist and author Susan Faludi incited a major controversy in feminist bl... more In October 2010 the journalist and author Susan Faludi incited a major controversy in feminist blogospheres, lecture circuits, and college classrooms with a provocative article in Harper's Magazine about generational splits among feminists. In Faludi's rendering, members of a young, tech-savvy generation embrace deconstruction theory, popular culture studies, and analyses of "the body" while celebrating their empowerment through high-heeled shoes and Lady Gaga. These priorities outrage an older generation, which focuses on the persistent structural oppression of women and does not consider blogging a valid form of political organizing. In 2009 this generational struggle came to a head in the highly contentious election for the National Organization for Women's presidency, which thirty-two-year-old Latifa Lyles lost by a razor-thin margin to Terry O'Neill, who was older by more than two decades. While many commentators have challenged Faludi's analysis, particularly her suggestion that young feminists are uninterested in questions of inequality and political organizing, most agree that significant tensions exist over the future direction of feminist politics. 1 The field of U.S. women's and gender history emerged out of the women's movement in the 1960s and has retained close connections to feminism. Yet in recent years the field has not been visibly riven by generational divides. Many trends in twenty-first-century feminist politics are reflected in women's history scholarship: growing emphases on cultural representations and "the body" and a broad agenda in which feminists train their lenses on subjects not associated only-or even primarily-with women. At the same time, scholarship on topics that have long been staples of women's history, such as politics and labor, continues to thrive, pursued by historians from all generations. Despite periodic expressions of concern over possible fragmentation, depoliticization, and lost Cornelia H. Dayton is an associate professor of history at the University of Connecticut; Lisa Levenstein is an associate professor of history at the University of North Carolina at Greensboro.

Rad nam donosi analizirane i obrađene demografske promjene u razdoblju od 1850 - 1900 godine župe... more Rad nam donosi analizirane i obrađene demografske promjene u razdoblju od 1850 - 1900 godine župe Tržišće. Putem njim možemo vidjeti koji su gospodarski, socialni i politički čimbenici imali glavnu ulogu na utjecaj stanovništva tako malog mjesta. Bavila sam se sezonskim i godišnjim kretanjem rođenja donjela rezultate o trenucima začeča, a sve to pratila sam analizirajuči matične knjige.
Matična knjiga krštenih donosi nam 3366 rođene djece te upise njihovih roditelja, kumova babica i župnika koji je odradio obrad. Kroz 50 godina prikazuje nam porast nataliteta a pred kraj i njegovu stagnaciju. Knjige su najbolji prikaz djece rođene van braka, mrtvorođene, krštene u sili, rođenih blizanaca i trojki. Proučavanjem se također može zapisati zanimanje samohrane majke, da li je udovica, ili preudana itd.
Na temelju podataka iz matične knjige došla sam do podataka starosne dobi ulaska u brak, također sam mogla dobiti analizu i vidjeti jedu li se starije žene udavale za mlađe muškarce, .U razdoblju od 1850. do 1900. godine u župi Tržišče brak je sklopilo 1260 ljudi. Prema analizi možemo vidjeti da ih je najviše sklapalo brak u siječnju, veljači i studenom, a nitko nije sklapao brak u prosincu. Izraženo u postocima čak 44% njih sklopilo je brak u veljači, 13% u siječnju i 12.5 % u studenom. Prema analizi najčešća dob ulaska u brak za muškarca bila je od 24 do 29 godina, a za žene 20 do 24 godina. Od ukupnog broja žena njih 630 koje su ušle u brak 216 bila je u dobi između 20 i 24 godina, što je 34.28%, kod muškaraca je ta brojka bila nešto manja. Analizom sam došla do podataka da je od pri ulasku u brak 181 muškaraca od njih 630 bilo staro med 25 do 29 godina što je 28.73
Matičnom knjigom umrlih utvrdila sam da su najčešće umirala djeca mlađa od 10 godina, što je bilo uvjetovano hladnim mjesecima i raznim bolestima kojima nije bilo lijeka, a djeca su im izrazito bila podložna. Prosječna starosna dob umiranja bila je od 60. do70. godine, ne uzimajući u obzir smrt osoba mlađih od 10 godina. Djeca su zbog svog slabog imunološkog sustava i zbog loših higijenskih uvjeta bila podložna virusnim infekcijama koje su prouzrokovale stvaranje raznih bolesti sa smrtnim posljedicama. Mnogo je djece umrlo prije negoli su doživjeli godinu, a mnogi čak ni mjesec dana. Brojka djece umrle u dobi do 10 godina je veoma visoka. Od ukupnog broja umrlih (2748) u razdoblju 1850. – 1900., čak 1126 umrlih bila su djeca mlađa od 10 godina. U postocima je taj broj 40,97 %. Svim tim proučavanjem može se stvori dobar opći dojam o društvenoj, gospodarskoj a na kraju krajeva i ekonomskoj situaciji kojem je stanovništvo bilo podlegnuto.

Potrošnja i potrošačko društvo, novac kao sredstvo, žene kao potrošači, mjesta potrošnje i trgova... more Potrošnja i potrošačko društvo, novac kao sredstvo, žene kao potrošači, mjesta potrošnje i trgovački centri.

In October 2010 the journalist and author Susan Faludi incited a major controversy in feminist bl... more In October 2010 the journalist and author Susan Faludi incited a major controversy in feminist blogospheres, lecture circuits, and college classrooms with a provocative article in Harper's Magazine about generational splits among feminists. In Faludi's rendering, members of a young, tech-savvy generation embrace deconstruction theory, popular culture studies, and analyses of "the body" while celebrating their empowerment through high-heeled shoes and Lady Gaga. These priorities outrage an older generation, which focuses on the persistent structural oppression of women and does not consider blogging a valid form of political organizing. In 2009 this generational struggle came to a head in the highly contentious election for the National Organization for Women's presidency, which thirty-two-year-old Latifa Lyles lost by a razor-thin margin to Terry O'Neill, who was older by more than two decades. While many commentators have challenged Faludi's analysis, particularly her suggestion that young feminists are uninterested in questions of inequality and political organizing, most agree that significant tensions exist over the future direction of feminist politics. 1 The field of U.S. women's and gender history emerged out of the women's movement in the 1960s and has retained close connections to feminism. Yet in recent years the field has not been visibly riven by generational divides. Many trends in twenty-first-century feminist politics are reflected in women's history scholarship: growing emphases on cultural representations and "the body" and a broad agenda in which feminists train their lenses on subjects not associated only-or even primarily-with women. At the same time, scholarship on topics that have long been staples of women's history, such as politics and labor, continues to thrive, pursued by historians from all generations. Despite periodic expressions of concern over possible fragmentation, depoliticization, and lost Cornelia H. Dayton is an associate professor of history at the University of Connecticut; Lisa Levenstein is an associate professor of history at the University of North Carolina at Greensboro.