Hrvoje Gržina | Croatian State Archive (original) (raw)

Conference Presentations by Hrvoje Gržina

Konac Velikoga rata, 2020

U radu su predstavljeni rezultati analize više kreativnih tehnika kojima su se austrougarski vojn... more U radu su predstavljeni rezultati analize više kreativnih tehnika kojima su se austrougarski vojnici koristili na Istočnome i Jugozapadnome bojištu pri snimanju i izradi fotografija. Pokazalo se da među brojnim negativima i otiscima sačuvanima iz vremena Velikoga rata, fotografska slika na nekim primjercima pokazuje određene razlike od uvriježenoga dokumentarnog pristupa svojstvenoga većini postojećih snimaka. Detaljna je analiza odabranih fotografija tako otkrila fotografske tehnike poput duge i dvostruke ekspozicije, kombiniranoga otiskivanja i solarizacije kojima su se vojnici koristili ne bi li stvorili dojmljive i ponekad nadrealne kompozicije, posve atipične u odnosu na dominantnu, striktno dokumentarnu poetiku toga vremena.

Capturing the Past: A Symposium on Photograph Conservation Abstract Book, 2019

Photographs are complex material objects whose layers hold a variety of information on different ... more Photographs are complex material objects whose layers hold a variety of information on different forms of human activity. In order to understand them, a great deal of attention and knowledge is required, and not merely an interest in the pictorial content. Hence, it is
not possible to grasp their full meanings without an understanding of their materiality, the conditions in which they were created and used, as well as of the context within which they transmit their message to the viewer. The elements of form with all their usage traces are the very thing that makes photographs objects within space and time, and understanding their materiality requires a variety of competences. Above all else, the knowledge of photographic techniques, the ways in which these objects are created. Then, inescapably, there has to be the ability to identify the process by which they were made and the numerous possible modifications of the images. Finally, there is knowledge of the various deterioration mechanisms, which is a precondition for proper care and preservation.
The conservation of photographs is primarily focused on their material aspect. Identifying the photographic processes and choosing appropriate protective materials and storage conditions are the basic conservation procedures that arise exclusively from the materiality of objects. This is precisely the reason why these procedures are necessary and a basic knowledge of them is obligatory. Familiarity with photographs as material objects will make it easier to understand them as images or documents.
Based on personal experience of working with photographs, this presentation will endeavor to highlight the necessity of knowledge of the material side of photographs as objects for complete understanding of photography as a medium. With particular reference to the competences and skills gained during the NEDCC Advanced photograph conservation internship program, and accompanied by the numerous examples from practice, this lecture will show the various benefits deriving from organized professional training in the field of photograph conservation and possibilities of their incorporation in almost every aspect of work with this type of record. It will also confirm the proposition that every newly mastered item of information is but a starting point for the understanding of information still to come.

Rad donosi novi pogled na fotografski arhiv Agencije za fotodokumentaciju čije je gradivo danas p... more Rad donosi novi pogled na fotografski arhiv Agencije za fotodokumentaciju čije je gradivo danas pohranjeno u Hrvatskome državnom arhivu. Agencija je kao stvaratelj djelovala u Zagrebu od 1945. do 1991. godine, a rezultat je njezina rada impresivnih 500 000 izvornih snimaka, koji zajedno s kontaktnim kopijama, kartotekama i knjigama snimanja tvore, za hrvatske prilike po mnogočemu jedinstveni, fotografski arhiv čija optimalna iskoristivost danas nesumnjivo proizlazi iz komplementarnoga odnosa njegovih materijalnih i sadržajnih aspekata. Ova cjelina gradiva tako egzistira unutar različitih sustava, tehnologija, kronologija i narativa, a kroz dinamični međuodnos dvojčanih opreka negativ-pozitiv, slika-tekst i materijalno-nematerijalno ostvaruje potpuni potencijal fotografskoga arhiva kao informacijskoga resursa u postskrbničko doba.

Kroz svoju su povijest postojanja razglednice izrađivane različitim tehnikama i u različitom broj... more Kroz svoju su povijest postojanja razglednice izrađivane različitim tehnikama i u različitom broju primjeraka. Ovo će se izlaganje ograničiti samo na one umnažane fotografskim i fotomehaničkim putem, koji nužno pretpostavlja postojanje fotografskog izvornika, a moguće ih je pronaći u brojnim muzejima. Unatoč svojoj atraktivnosti te činjenici da su takve razglednice naizgled jednostavne za obradu, specifičan skup problema koji njihov opis stavlja pred muzealca rezultira primjetnim nedosljednostima i manjkavostima u standardima obrade te vrste muzejske građe u nas. Prije svega nameće se potreba za razjašnjenjem terminološke prirode: pojam „razglednica“ naime označava vrstu / naziv muzejskog predmeta te ga kao takvog valja razlikovati od tehnike njegove izrade. Potom valja istaknuti kako je upravo tehnika izrade element opisa koji je u domaćim katalozima izložaba i drugim vrstama muzejskih publikacija u kojima su predstavljene razglednice više iznimka nego pravilo. U fotografske se tehnike izrade ubrajaju cijanotipija i želatinska fotografija, u fotomehaničke svjetlotisak, poluton, rotogravura, fotogravura te offset litografija, a postoje i primjeri primjene hibridnih procesa. Ovo izlaganje – sažetim pregledom spomenutih postupaka, popraćenog nizom primjera iz hrvatskih muzeja i drugih baštinskih institucija – ponudit će smjernice za njihovu preciznu identifikaciju, u svrhu što potpunijeg opisa muzejskog predmeta.

Information about Daguerre’s invention were first published in Croatian just three months after t... more Information about Daguerre’s invention were first published in Croatian just three months after the public announcement of the process in Paris, on April 9, 1839. The newspapers "Danica Ilirska" in Zagreb published an article about the invention of the daguerreotype process entitled Najznatnije odkritje našega vremena ("The most important invention of our time"). Shortly after that article, and after training in Paris under Daguerre himself, Zagreb merchant Demeter Novaković, took several landcapes of the Croatian capital and its surroundings. Over the next fifteen years, twelve daguerreotypists (that we know so far) passed through Croatia, making daguerreotypes in Zagreb, Rijeka, Zadar, Split and Dubrovnik. The first and most famous of them was Johann Bosch, a representative of the “Vienna school” in daguerreotype, active in Zagreb in 1841/1842. Two years later, in 1844, a Dubrovnik pharmacist Antun Drobac took daguerreotypes, thus being the first known Croatian photographer on the Adriatic coast. Last of the travelling daguerreotypists was seen in Zagreb in 1854, and after that year the first resident photographers took places in different Croatian cities.
Today, only around fifty daguerreotypes are known to exist in the collections held in the Croatian archives, museums, libraries and private owners, so curators and collectors regard them as especially valuable photographic objects. Most of their makers are still unknown, and some of those daguerreotypes were clearly not taken in Croatia. This richly illustrated presentation, containing a number of images from different Croatian heritage institutions, will provide a well organized insight into the history of daguerreotype process in Croatia, and will point out several photographic collections containing these valuable objects.

Papers by Hrvoje Gržina

Studia ethnologica Croatica, 2022

Using preserved sources and newspaper articles as a starting point, this paper discusses the so-c... more Using preserved sources and newspaper articles as a starting point, this paper discusses the so-called the Kalvarija affair, i.e. the illegal use of a photo by Milan Pavić, an amateur photographer from Daruvar, in the American professional magazine Minicam. This violation of property and moral rights at the beginning of the World War Two reverberated throughout the media space of the Kingdom of Yugoslavia, with the great Croatian writer Miroslav Krleža also referring to it, in a somewhat ironic tone. In addition to the efforts of the photographer himself, the legal dispute also required the continuous involvement of the Ministry of Foreign Affairs of the Kingdom of Yugoslavia and its Consulate General in New York. Although the Second World War slowed down the process, it was continued by the bodies of the newly established Federal People’s Republic of Yugoslavia at the author’s urging, however – as we will see in this research – they did not achieve the desired outcome either, so the case was abandoned in 1948.

Život umjetnosti, 2021

In the context of European amateur photography in the nineteenth century, this paper discusses th... more In the context of European amateur photography in the nineteenth century, this paper discusses the circumstances surrounding the establishment of the Zagreb Amateur Photographers’ Club and the earliest period of its operation (until 1898). Special attention was paid to the precise determination of the date of the Club’s founding (4th September 1893), which was hitherto thought to have been a year earlier. The paper further examines the organization of the Club, its photo equipment and studios, types of funding, relationship with the Art Society, the first organized appearances at exhibitions and its first members.

Povijesni prilozi, 2021

Članak donosi ulomke dosad gotovo potpuno nepoznate biografije bečkoga plemića Julija pl. Zigeune... more Članak donosi ulomke dosad gotovo potpuno nepoznate biografije bečkoga plemića Julija pl. Zigeunera Blumendorfskoga, pretežno iz vremena njegova boravka u Zagrebu od 1878. do 1894. godine. Budući da o njemu u literaturi gotovo i nema spomena, na temelju novinskih napisa i arhivskoga gradiva prikupljeni su osnovni biografski podatci te je rekonstruiran dio njegova životnoga puta. Protagonista tako možemo pratiti od početaka ugostiteljske djelatnosti u glavnom hrvatskom gradu, preko stjecanja i trošenja velikoga nasljedstva, pa sve do financijskoga sloma izazvanog lakovjernošću i neopreznim financijskim investicijama te smrti u Beču. Zigeunerova je životna priča ispričana kroz dvanaest poglavlja u kojima su obrađeni različiti aspekti njegove raznolike djelatnosti, čije je tragove i danas moguće pronaći u zagrebačkoj svakodnevici.

Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020

U radu se kronološkim slijedom izlažu i korigiraju već poznati te donose brojni dosad nepoznati p... more U radu se kronološkim slijedom izlažu i korigiraju već poznati te donose brojni dosad nepoznati podaci o životu i radu zagrebačkoga litografa, tiskara, fotografa i trgovca Julija Hühna (1829.-1896.). Istraživanjem arhivskoga gradiva, periodike i sačuvanih radova dopunjen je životni i profesionalni put jednoga od najvažnijih imena litografije i rane fotografije u Zagrebu i Hrvatskoj. Počevši od kraja 1850-ih, tijekom narednog je desetljeća iz Hühnova zavoda izašlo više vrijednih radova na kojima su zabilježeni različiti hrvatski gradovi, kao i važne osobe iz hrvatske povijesti, dok je 1870-ih u Zagrebu, osim bavljenja tiskarskim poslom, izdavao i novine Agramer Wochenblatt i Vrebac. Tijekom četiri je desetljeća boravka i rada u Zagrebu brojnim aktivnostima sudjelovao u društvenome i kulturnom životu grada diljem kojega i danas možemo pronaći raznolike tragove njegova djelovanja.

Historijski zbornik, 2020

U članku je po prvi puta ispisana dosad mahom nepoznata povijest fotografskog ateljea među Zagrep... more U članku je po prvi puta ispisana dosad mahom nepoznata povijest fotografskog ateljea među Zagrepčanima znanoga kao "velika fotografička sala", koji je bio smješten u dvorištu kuće Ivana Lenza u Ilici na br. 867 (danas Ilica 35). Na temelju arhivskoga gradiva i novinskih oglasa rekonstruiran je slijed vlasnika, upravitelja i zakupnika navedenoga ateljea, počevši s 1863. godinom i znamenitim mađarskim fotografom Đurom Majerom koji je gradnju sale i naručio za potrebe podružnice svojega peštanskog studija. U nastavku se prati slijed upravitelja i zakupnika Majerova ateljea od Josipa Veneša, preko Ivana Standla i M. Sárosyja do partnera Antuna Weinwurma i Ferde Kelemena. Nakon što je Majer napustio podružnicu, u njoj su nastavili raditi Ferdo Kelemen i njegova supruga Marija, a zadnji "stanari" prije gotovo dva desetljeća duge stanke bili su fotografi Otmar Rebaglio i Hinko Krapek, čijim odlaskom 1880. godine završava i povijest ateljea.

Arhivski vjesnik, 2020

U članku su predstavljeni rezultati analize albuma Uspomen na Zagreb Ivana Standla iz 1871. godin... more U članku su predstavljeni rezultati analize albuma Uspomen na Zagreb
Ivana Standla iz 1871. godine. Taj je album – osim iznimne kulturno-povijesne vrijednosti za Zagreb i hrvatsku fotografiju općenito – važan i zbog tehnike izrade u njemu okupljenih otisaka. Snimke su naime umnožene postupkom svjetlotiska, uvedenim u praksu svega nekoliko godina ranije, što taj album čini pionirskim ostvarenjem fotomehaničkoga otiskivanja na hrvatskom prostoru. Rezultati istraživanja rekonstruiraju kontekst nastanka Standlova albuma, povezuju ga s Prvom općom hrvatskom učiteljskom skupštinom u Zagrebu te novim spoznajama obogaćuju povijest fotografije u Hrvatskoj. Istovremeno nedvosmisleno potvrđuju i otprije poznatu važnost njegova autora kao najistaknutijega protagonista fotografskoga medija u Hrvatskoj u 19. stoljeću.

Arhivski vjesnik, 2019

U radu se razmatraju mogućnosti digitalizacije fotografskih negativa na različitim podlogama uz p... more U radu se razmatraju mogućnosti digitalizacije fotografskih negativa na različitim podlogama uz poseban naglasak na sveprisutne zablude i pogreške koje taj oblik reformatiranja prate od najranijih trenutaka do danas. U prvom su dijelu pregledno izložene osobitosti samih negativa kao objekata materijalne kulture, o kojima prije početka digitalizacije osobito valja voditi računa, a drugi dio sadržava kritički osvrt na prevođenje fotografske slike obrnutih tonskih vrijednosti u digitalni oblik s ciljem poticanja na razmišljanje o materijalnosti, kontekstu nastanka i podrijetlu značenja fotografija, koji se nepažnjom ili nerazumijevanjem prirode tih objekata vrlo lako mogu nepovratno izgubiti.

Povijesni prilozi, 2019

Članak rekapitulira postojeće i donosi brojne nove podatke o dagerotipijskoj djelatnosti u Zagreb... more Članak rekapitulira postojeće i donosi brojne nove podatke o dagerotipijskoj djelatnosti u Zagrebu sredinom devetnaestoga stoljeća. Slijedom napisa objavljenih u onodobnim novinama rekonstruira se ozračje dolaska novoga izuma u Zagreb 1839. godine kao i razina spoznaje o ovome ranome fotografskom procesu u hrvatskome društvu. Posebna je pozornost poklonjena Demetru Novakoviću, prvomu hrvatskom dagerotipistu koji je, po svemu sudeći, poduku za izradu dagerotipija dobio izravno u Parizu u vrijeme javne demonstracije procesa. Rad ostalih praktičara – uglavnom putujućih dagerotipista – koji su djelovali u glavnome hrvatskom gradu ocrtan je na temelju podataka dostupnih kroz novinske oglase i nešto literature. Među njima valja istaknuti Johanna Boscha, predstavnika takozvane Bečke škole dagerotipije te Ferdinanda Rahmanna i Josepha Kallaina, čije rivalstvo i nadmetanje u kvaliteti izrade dagerotipija predstavlja prvi zabilježeni primjer fotografske konkurencije na hrvatskome prostoru.

Informatica Museologica, 2018

Il paraît qu'en latin «photographie» se dirait: «imago lucis opera expressa»; c'est-à-dire: image... more Il paraît qu'en latin «photographie» se dirait: «imago lucis opera expressa»; c'est-à-dire: image révélée, «sortie», «montée», «exprimée» (comme le jus d'un citron) par l'action de la lumière.

Arhivski vjesnik, 2018

Ovaj rad kronološkim slijedom izlaže već poznate i donosi brojne dosad nepoznate podatke o životu... more Ovaj rad kronološkim slijedom izlaže već poznate i donosi brojne dosad nepoznate podatke o životu i radu zagrebačkog fotografa Ivana Standla. Istraživanjem arhivskoga gradiva i periodike, a zatim i komparacijom sa sačuvanim fotografijama, dopunjen je životni i profesionalni put jednoga od najvažnijih ranih hrvatskih fotografa, čije snimke danas možemo naći u brojnim zbirkama diljem zemlje. Standl je ostavio neizbrisivi trag u povijesti hrvatske fotografije 19. stoljeća okušavši se, tijekom više
od trideset godina rada, u različitim fotografskim poslovima i žanrovima, od kojih je samo dio dosad bio obrađen.

In the history of Croatian photography Franjo Pommer is documented not only on account of the qua... more In the history of Croatian photography Franjo Pommer is documented not only on account of the quality of his photographic work, but also for being Zagreb’s first resident photographer. His Upper Town studio located in today’s Kuševićeva Street was the oldest photographic studio in Zagreb, active from 1854 at the latest. In May of the said year Pommer is recorded as its owner alongside photographer Joseph Kallain, while the following year the local press mentioned him as an independent artisan who photographed distinguished Croatian writers, whose photo portraits accompanied by their biographies Pommer planned to offer for sale to the Croatian public. The said news report dated August 1855 represents the terminus post quem non for the opening of the first photographic studio in Zagreb, although there is a possibility of Pommer’s autonomous activity in the same studio already during the second half of 1854. Due to the high quality of his photographs and his continuing interest for the novelties in the field of photographic technology, over the following two and a half decades Pommer earned the status of one of the most distinguished photographers in Zagreb, a reputation he would maintain until his death in 1879. Pommer’s photographic activity in Zagreb can be divided in three phases: the first, datable in the 1850s, is characterized by large format prints on salted paper; the second, mature phase is distinguished by the prevalence of albumen prints of carte-de-viste format, and finally the third, late phase roughly corresponds to the period from his relocation to a new studio until his death, during which he introduced cabinet-format photographs and carbon prints or chromotypes. In the present chapter the author precisely defines photographic processes used in the master’s work through the
analysis of preserved prints and through the use of contemporary photography terminology.

Medijske studije, 2014

Rad donosi rezultate semiotičke analize vizualnih elemenata karakterističnih za medij stripa u pr... more Rad donosi rezultate semiotičke analize vizualnih elemenata karakterističnih za medij stripa u prvih sedamdeset i pet brojeva hrvatskog izdanja Alana Forda. Nakon ocrtavanja kulturno-povijesnog
okvira, pojedinačno su propitani stripovski znakovi te različiti elementi specifični za stripovski izričaj u zapadnoj kulturi. Zadaća ovog istraživanja bila je saznati koji su od njih te u kojoj mjeri zastupljeni u
Alanu Fordu. Rezultati pokazuju kako je analizirani strip duboko ukorijenjen u slikovnu i literarnu tradiciju Zapada te kako u njemu gotovo svi karakteristični elementi stripovskog izričaja nalaze svoje mjesto. Također se pokazalo kako su neki ikonični elementi stripovskog rječnika – novotvorenice onomatopeičnog karaktera – u određenoj mjeri ipak posebni i tipični jedino za analizirani strip.

Peristil, 2014

U ovom su radu na jednom mjestu izložene dosadašnje, a pridodane su i neke nove spoznaje vezane u... more U ovom su radu na jednom mjestu izložene dosadašnje, a pridodane su i neke nove spoznaje vezane uz rad fotografa Franje Pommera. Osim što je ostao zabilježen kao prvi zagrebački rezidentni fotografski majstor te autor prvoga zaokruženog fotografskog projekta zamišljenog i izvedenog u Hrvatskoj, značajan je i po uvođenju određenih noviteta u standardnu fotografsku praksu. Tekst u prvom dijelu donosi dopunjeni pregled Pommerove biografije nastao na osnovi proučavanja arhivskog gradiva i periodike, a u drugom se, analizirajući sačuvane primjerke, osvrće na tehniku izrade fotografija i formate snimki koje je majstor u svome radu koristio, precizno ih određujući te usklađujući nazivlje sa suvremenom terminologijom.

Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2014

Ovaj rad donosi nova saznanja o malo poznatom albumu fotomehaničkih otisaka s motivima iz Dalmaci... more Ovaj rad donosi nova saznanja o malo poznatom albumu fotomehaničkih otisaka s motivima iz Dalmacije, što ga je Josipu Jurju Strossmayeru povodom pedesetogodišnjice njegove biskupske službe darovalo Društvo za prosvjetu puka u Splitu, a koji se čuva u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nakon uvodnih napomena o samom udruženju i okolnostima u kojima je darovan, album je analiziran s oblikovnog i sadržajnog aspekta. Tekst nadalje sažeto ocrtava fotokrome, u nas dosad neobrađenu i rijetko spominjanu tehniku fotomehaničkog reproduciranja, kojom su izrađeni otisci u albumu te donosi općenite opaske o njihovom proizvođaču.

Konac Velikoga rata, 2020

U radu su predstavljeni rezultati analize više kreativnih tehnika kojima su se austrougarski vojn... more U radu su predstavljeni rezultati analize više kreativnih tehnika kojima su se austrougarski vojnici koristili na Istočnome i Jugozapadnome bojištu pri snimanju i izradi fotografija. Pokazalo se da među brojnim negativima i otiscima sačuvanima iz vremena Velikoga rata, fotografska slika na nekim primjercima pokazuje određene razlike od uvriježenoga dokumentarnog pristupa svojstvenoga većini postojećih snimaka. Detaljna je analiza odabranih fotografija tako otkrila fotografske tehnike poput duge i dvostruke ekspozicije, kombiniranoga otiskivanja i solarizacije kojima su se vojnici koristili ne bi li stvorili dojmljive i ponekad nadrealne kompozicije, posve atipične u odnosu na dominantnu, striktno dokumentarnu poetiku toga vremena.

Capturing the Past: A Symposium on Photograph Conservation Abstract Book, 2019

Photographs are complex material objects whose layers hold a variety of information on different ... more Photographs are complex material objects whose layers hold a variety of information on different forms of human activity. In order to understand them, a great deal of attention and knowledge is required, and not merely an interest in the pictorial content. Hence, it is
not possible to grasp their full meanings without an understanding of their materiality, the conditions in which they were created and used, as well as of the context within which they transmit their message to the viewer. The elements of form with all their usage traces are the very thing that makes photographs objects within space and time, and understanding their materiality requires a variety of competences. Above all else, the knowledge of photographic techniques, the ways in which these objects are created. Then, inescapably, there has to be the ability to identify the process by which they were made and the numerous possible modifications of the images. Finally, there is knowledge of the various deterioration mechanisms, which is a precondition for proper care and preservation.
The conservation of photographs is primarily focused on their material aspect. Identifying the photographic processes and choosing appropriate protective materials and storage conditions are the basic conservation procedures that arise exclusively from the materiality of objects. This is precisely the reason why these procedures are necessary and a basic knowledge of them is obligatory. Familiarity with photographs as material objects will make it easier to understand them as images or documents.
Based on personal experience of working with photographs, this presentation will endeavor to highlight the necessity of knowledge of the material side of photographs as objects for complete understanding of photography as a medium. With particular reference to the competences and skills gained during the NEDCC Advanced photograph conservation internship program, and accompanied by the numerous examples from practice, this lecture will show the various benefits deriving from organized professional training in the field of photograph conservation and possibilities of their incorporation in almost every aspect of work with this type of record. It will also confirm the proposition that every newly mastered item of information is but a starting point for the understanding of information still to come.

Rad donosi novi pogled na fotografski arhiv Agencije za fotodokumentaciju čije je gradivo danas p... more Rad donosi novi pogled na fotografski arhiv Agencije za fotodokumentaciju čije je gradivo danas pohranjeno u Hrvatskome državnom arhivu. Agencija je kao stvaratelj djelovala u Zagrebu od 1945. do 1991. godine, a rezultat je njezina rada impresivnih 500 000 izvornih snimaka, koji zajedno s kontaktnim kopijama, kartotekama i knjigama snimanja tvore, za hrvatske prilike po mnogočemu jedinstveni, fotografski arhiv čija optimalna iskoristivost danas nesumnjivo proizlazi iz komplementarnoga odnosa njegovih materijalnih i sadržajnih aspekata. Ova cjelina gradiva tako egzistira unutar različitih sustava, tehnologija, kronologija i narativa, a kroz dinamični međuodnos dvojčanih opreka negativ-pozitiv, slika-tekst i materijalno-nematerijalno ostvaruje potpuni potencijal fotografskoga arhiva kao informacijskoga resursa u postskrbničko doba.

Kroz svoju su povijest postojanja razglednice izrađivane različitim tehnikama i u različitom broj... more Kroz svoju su povijest postojanja razglednice izrađivane različitim tehnikama i u različitom broju primjeraka. Ovo će se izlaganje ograničiti samo na one umnažane fotografskim i fotomehaničkim putem, koji nužno pretpostavlja postojanje fotografskog izvornika, a moguće ih je pronaći u brojnim muzejima. Unatoč svojoj atraktivnosti te činjenici da su takve razglednice naizgled jednostavne za obradu, specifičan skup problema koji njihov opis stavlja pred muzealca rezultira primjetnim nedosljednostima i manjkavostima u standardima obrade te vrste muzejske građe u nas. Prije svega nameće se potreba za razjašnjenjem terminološke prirode: pojam „razglednica“ naime označava vrstu / naziv muzejskog predmeta te ga kao takvog valja razlikovati od tehnike njegove izrade. Potom valja istaknuti kako je upravo tehnika izrade element opisa koji je u domaćim katalozima izložaba i drugim vrstama muzejskih publikacija u kojima su predstavljene razglednice više iznimka nego pravilo. U fotografske se tehnike izrade ubrajaju cijanotipija i želatinska fotografija, u fotomehaničke svjetlotisak, poluton, rotogravura, fotogravura te offset litografija, a postoje i primjeri primjene hibridnih procesa. Ovo izlaganje – sažetim pregledom spomenutih postupaka, popraćenog nizom primjera iz hrvatskih muzeja i drugih baštinskih institucija – ponudit će smjernice za njihovu preciznu identifikaciju, u svrhu što potpunijeg opisa muzejskog predmeta.

Information about Daguerre’s invention were first published in Croatian just three months after t... more Information about Daguerre’s invention were first published in Croatian just three months after the public announcement of the process in Paris, on April 9, 1839. The newspapers "Danica Ilirska" in Zagreb published an article about the invention of the daguerreotype process entitled Najznatnije odkritje našega vremena ("The most important invention of our time"). Shortly after that article, and after training in Paris under Daguerre himself, Zagreb merchant Demeter Novaković, took several landcapes of the Croatian capital and its surroundings. Over the next fifteen years, twelve daguerreotypists (that we know so far) passed through Croatia, making daguerreotypes in Zagreb, Rijeka, Zadar, Split and Dubrovnik. The first and most famous of them was Johann Bosch, a representative of the “Vienna school” in daguerreotype, active in Zagreb in 1841/1842. Two years later, in 1844, a Dubrovnik pharmacist Antun Drobac took daguerreotypes, thus being the first known Croatian photographer on the Adriatic coast. Last of the travelling daguerreotypists was seen in Zagreb in 1854, and after that year the first resident photographers took places in different Croatian cities.
Today, only around fifty daguerreotypes are known to exist in the collections held in the Croatian archives, museums, libraries and private owners, so curators and collectors regard them as especially valuable photographic objects. Most of their makers are still unknown, and some of those daguerreotypes were clearly not taken in Croatia. This richly illustrated presentation, containing a number of images from different Croatian heritage institutions, will provide a well organized insight into the history of daguerreotype process in Croatia, and will point out several photographic collections containing these valuable objects.

Studia ethnologica Croatica, 2022

Using preserved sources and newspaper articles as a starting point, this paper discusses the so-c... more Using preserved sources and newspaper articles as a starting point, this paper discusses the so-called the Kalvarija affair, i.e. the illegal use of a photo by Milan Pavić, an amateur photographer from Daruvar, in the American professional magazine Minicam. This violation of property and moral rights at the beginning of the World War Two reverberated throughout the media space of the Kingdom of Yugoslavia, with the great Croatian writer Miroslav Krleža also referring to it, in a somewhat ironic tone. In addition to the efforts of the photographer himself, the legal dispute also required the continuous involvement of the Ministry of Foreign Affairs of the Kingdom of Yugoslavia and its Consulate General in New York. Although the Second World War slowed down the process, it was continued by the bodies of the newly established Federal People’s Republic of Yugoslavia at the author’s urging, however – as we will see in this research – they did not achieve the desired outcome either, so the case was abandoned in 1948.

Život umjetnosti, 2021

In the context of European amateur photography in the nineteenth century, this paper discusses th... more In the context of European amateur photography in the nineteenth century, this paper discusses the circumstances surrounding the establishment of the Zagreb Amateur Photographers’ Club and the earliest period of its operation (until 1898). Special attention was paid to the precise determination of the date of the Club’s founding (4th September 1893), which was hitherto thought to have been a year earlier. The paper further examines the organization of the Club, its photo equipment and studios, types of funding, relationship with the Art Society, the first organized appearances at exhibitions and its first members.

Povijesni prilozi, 2021

Članak donosi ulomke dosad gotovo potpuno nepoznate biografije bečkoga plemića Julija pl. Zigeune... more Članak donosi ulomke dosad gotovo potpuno nepoznate biografije bečkoga plemića Julija pl. Zigeunera Blumendorfskoga, pretežno iz vremena njegova boravka u Zagrebu od 1878. do 1894. godine. Budući da o njemu u literaturi gotovo i nema spomena, na temelju novinskih napisa i arhivskoga gradiva prikupljeni su osnovni biografski podatci te je rekonstruiran dio njegova životnoga puta. Protagonista tako možemo pratiti od početaka ugostiteljske djelatnosti u glavnom hrvatskom gradu, preko stjecanja i trošenja velikoga nasljedstva, pa sve do financijskoga sloma izazvanog lakovjernošću i neopreznim financijskim investicijama te smrti u Beču. Zigeunerova je životna priča ispričana kroz dvanaest poglavlja u kojima su obrađeni različiti aspekti njegove raznolike djelatnosti, čije je tragove i danas moguće pronaći u zagrebačkoj svakodnevici.

Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020

U radu se kronološkim slijedom izlažu i korigiraju već poznati te donose brojni dosad nepoznati p... more U radu se kronološkim slijedom izlažu i korigiraju već poznati te donose brojni dosad nepoznati podaci o životu i radu zagrebačkoga litografa, tiskara, fotografa i trgovca Julija Hühna (1829.-1896.). Istraživanjem arhivskoga gradiva, periodike i sačuvanih radova dopunjen je životni i profesionalni put jednoga od najvažnijih imena litografije i rane fotografije u Zagrebu i Hrvatskoj. Počevši od kraja 1850-ih, tijekom narednog je desetljeća iz Hühnova zavoda izašlo više vrijednih radova na kojima su zabilježeni različiti hrvatski gradovi, kao i važne osobe iz hrvatske povijesti, dok je 1870-ih u Zagrebu, osim bavljenja tiskarskim poslom, izdavao i novine Agramer Wochenblatt i Vrebac. Tijekom četiri je desetljeća boravka i rada u Zagrebu brojnim aktivnostima sudjelovao u društvenome i kulturnom životu grada diljem kojega i danas možemo pronaći raznolike tragove njegova djelovanja.

Historijski zbornik, 2020

U članku je po prvi puta ispisana dosad mahom nepoznata povijest fotografskog ateljea među Zagrep... more U članku je po prvi puta ispisana dosad mahom nepoznata povijest fotografskog ateljea među Zagrepčanima znanoga kao "velika fotografička sala", koji je bio smješten u dvorištu kuće Ivana Lenza u Ilici na br. 867 (danas Ilica 35). Na temelju arhivskoga gradiva i novinskih oglasa rekonstruiran je slijed vlasnika, upravitelja i zakupnika navedenoga ateljea, počevši s 1863. godinom i znamenitim mađarskim fotografom Đurom Majerom koji je gradnju sale i naručio za potrebe podružnice svojega peštanskog studija. U nastavku se prati slijed upravitelja i zakupnika Majerova ateljea od Josipa Veneša, preko Ivana Standla i M. Sárosyja do partnera Antuna Weinwurma i Ferde Kelemena. Nakon što je Majer napustio podružnicu, u njoj su nastavili raditi Ferdo Kelemen i njegova supruga Marija, a zadnji "stanari" prije gotovo dva desetljeća duge stanke bili su fotografi Otmar Rebaglio i Hinko Krapek, čijim odlaskom 1880. godine završava i povijest ateljea.

Arhivski vjesnik, 2020

U članku su predstavljeni rezultati analize albuma Uspomen na Zagreb Ivana Standla iz 1871. godin... more U članku su predstavljeni rezultati analize albuma Uspomen na Zagreb
Ivana Standla iz 1871. godine. Taj je album – osim iznimne kulturno-povijesne vrijednosti za Zagreb i hrvatsku fotografiju općenito – važan i zbog tehnike izrade u njemu okupljenih otisaka. Snimke su naime umnožene postupkom svjetlotiska, uvedenim u praksu svega nekoliko godina ranije, što taj album čini pionirskim ostvarenjem fotomehaničkoga otiskivanja na hrvatskom prostoru. Rezultati istraživanja rekonstruiraju kontekst nastanka Standlova albuma, povezuju ga s Prvom općom hrvatskom učiteljskom skupštinom u Zagrebu te novim spoznajama obogaćuju povijest fotografije u Hrvatskoj. Istovremeno nedvosmisleno potvrđuju i otprije poznatu važnost njegova autora kao najistaknutijega protagonista fotografskoga medija u Hrvatskoj u 19. stoljeću.

Arhivski vjesnik, 2019

U radu se razmatraju mogućnosti digitalizacije fotografskih negativa na različitim podlogama uz p... more U radu se razmatraju mogućnosti digitalizacije fotografskih negativa na različitim podlogama uz poseban naglasak na sveprisutne zablude i pogreške koje taj oblik reformatiranja prate od najranijih trenutaka do danas. U prvom su dijelu pregledno izložene osobitosti samih negativa kao objekata materijalne kulture, o kojima prije početka digitalizacije osobito valja voditi računa, a drugi dio sadržava kritički osvrt na prevođenje fotografske slike obrnutih tonskih vrijednosti u digitalni oblik s ciljem poticanja na razmišljanje o materijalnosti, kontekstu nastanka i podrijetlu značenja fotografija, koji se nepažnjom ili nerazumijevanjem prirode tih objekata vrlo lako mogu nepovratno izgubiti.

Povijesni prilozi, 2019

Članak rekapitulira postojeće i donosi brojne nove podatke o dagerotipijskoj djelatnosti u Zagreb... more Članak rekapitulira postojeće i donosi brojne nove podatke o dagerotipijskoj djelatnosti u Zagrebu sredinom devetnaestoga stoljeća. Slijedom napisa objavljenih u onodobnim novinama rekonstruira se ozračje dolaska novoga izuma u Zagreb 1839. godine kao i razina spoznaje o ovome ranome fotografskom procesu u hrvatskome društvu. Posebna je pozornost poklonjena Demetru Novakoviću, prvomu hrvatskom dagerotipistu koji je, po svemu sudeći, poduku za izradu dagerotipija dobio izravno u Parizu u vrijeme javne demonstracije procesa. Rad ostalih praktičara – uglavnom putujućih dagerotipista – koji su djelovali u glavnome hrvatskom gradu ocrtan je na temelju podataka dostupnih kroz novinske oglase i nešto literature. Među njima valja istaknuti Johanna Boscha, predstavnika takozvane Bečke škole dagerotipije te Ferdinanda Rahmanna i Josepha Kallaina, čije rivalstvo i nadmetanje u kvaliteti izrade dagerotipija predstavlja prvi zabilježeni primjer fotografske konkurencije na hrvatskome prostoru.

Informatica Museologica, 2018

Il paraît qu'en latin «photographie» se dirait: «imago lucis opera expressa»; c'est-à-dire: image... more Il paraît qu'en latin «photographie» se dirait: «imago lucis opera expressa»; c'est-à-dire: image révélée, «sortie», «montée», «exprimée» (comme le jus d'un citron) par l'action de la lumière.

Arhivski vjesnik, 2018

Ovaj rad kronološkim slijedom izlaže već poznate i donosi brojne dosad nepoznate podatke o životu... more Ovaj rad kronološkim slijedom izlaže već poznate i donosi brojne dosad nepoznate podatke o životu i radu zagrebačkog fotografa Ivana Standla. Istraživanjem arhivskoga gradiva i periodike, a zatim i komparacijom sa sačuvanim fotografijama, dopunjen je životni i profesionalni put jednoga od najvažnijih ranih hrvatskih fotografa, čije snimke danas možemo naći u brojnim zbirkama diljem zemlje. Standl je ostavio neizbrisivi trag u povijesti hrvatske fotografije 19. stoljeća okušavši se, tijekom više
od trideset godina rada, u različitim fotografskim poslovima i žanrovima, od kojih je samo dio dosad bio obrađen.

In the history of Croatian photography Franjo Pommer is documented not only on account of the qua... more In the history of Croatian photography Franjo Pommer is documented not only on account of the quality of his photographic work, but also for being Zagreb’s first resident photographer. His Upper Town studio located in today’s Kuševićeva Street was the oldest photographic studio in Zagreb, active from 1854 at the latest. In May of the said year Pommer is recorded as its owner alongside photographer Joseph Kallain, while the following year the local press mentioned him as an independent artisan who photographed distinguished Croatian writers, whose photo portraits accompanied by their biographies Pommer planned to offer for sale to the Croatian public. The said news report dated August 1855 represents the terminus post quem non for the opening of the first photographic studio in Zagreb, although there is a possibility of Pommer’s autonomous activity in the same studio already during the second half of 1854. Due to the high quality of his photographs and his continuing interest for the novelties in the field of photographic technology, over the following two and a half decades Pommer earned the status of one of the most distinguished photographers in Zagreb, a reputation he would maintain until his death in 1879. Pommer’s photographic activity in Zagreb can be divided in three phases: the first, datable in the 1850s, is characterized by large format prints on salted paper; the second, mature phase is distinguished by the prevalence of albumen prints of carte-de-viste format, and finally the third, late phase roughly corresponds to the period from his relocation to a new studio until his death, during which he introduced cabinet-format photographs and carbon prints or chromotypes. In the present chapter the author precisely defines photographic processes used in the master’s work through the
analysis of preserved prints and through the use of contemporary photography terminology.

Medijske studije, 2014

Rad donosi rezultate semiotičke analize vizualnih elemenata karakterističnih za medij stripa u pr... more Rad donosi rezultate semiotičke analize vizualnih elemenata karakterističnih za medij stripa u prvih sedamdeset i pet brojeva hrvatskog izdanja Alana Forda. Nakon ocrtavanja kulturno-povijesnog
okvira, pojedinačno su propitani stripovski znakovi te različiti elementi specifični za stripovski izričaj u zapadnoj kulturi. Zadaća ovog istraživanja bila je saznati koji su od njih te u kojoj mjeri zastupljeni u
Alanu Fordu. Rezultati pokazuju kako je analizirani strip duboko ukorijenjen u slikovnu i literarnu tradiciju Zapada te kako u njemu gotovo svi karakteristični elementi stripovskog izričaja nalaze svoje mjesto. Također se pokazalo kako su neki ikonični elementi stripovskog rječnika – novotvorenice onomatopeičnog karaktera – u određenoj mjeri ipak posebni i tipični jedino za analizirani strip.

Peristil, 2014

U ovom su radu na jednom mjestu izložene dosadašnje, a pridodane su i neke nove spoznaje vezane u... more U ovom su radu na jednom mjestu izložene dosadašnje, a pridodane su i neke nove spoznaje vezane uz rad fotografa Franje Pommera. Osim što je ostao zabilježen kao prvi zagrebački rezidentni fotografski majstor te autor prvoga zaokruženog fotografskog projekta zamišljenog i izvedenog u Hrvatskoj, značajan je i po uvođenju određenih noviteta u standardnu fotografsku praksu. Tekst u prvom dijelu donosi dopunjeni pregled Pommerove biografije nastao na osnovi proučavanja arhivskog gradiva i periodike, a u drugom se, analizirajući sačuvane primjerke, osvrće na tehniku izrade fotografija i formate snimki koje je majstor u svome radu koristio, precizno ih određujući te usklađujući nazivlje sa suvremenom terminologijom.

Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2014

Ovaj rad donosi nova saznanja o malo poznatom albumu fotomehaničkih otisaka s motivima iz Dalmaci... more Ovaj rad donosi nova saznanja o malo poznatom albumu fotomehaničkih otisaka s motivima iz Dalmacije, što ga je Josipu Jurju Strossmayeru povodom pedesetogodišnjice njegove biskupske službe darovalo Društvo za prosvjetu puka u Splitu, a koji se čuva u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Nakon uvodnih napomena o samom udruženju i okolnostima u kojima je darovan, album je analiziran s oblikovnog i sadržajnog aspekta. Tekst nadalje sažeto ocrtava fotokrome, u nas dosad neobrađenu i rijetko spominjanu tehniku fotomehaničkog reproduciranja, kojom su izrađeni otisci u albumu te donosi općenite opaske o njihovom proizvođaču.

Arhivski vjesnik, 2014

U radu su prezentirani rezultati istraživanja fotokroma tvrtke Photoglob Zürich koji su sačuvani ... more U radu su prezentirani rezultati istraživanja fotokroma tvrtke Photoglob Zürich koji su sačuvani u Središnjoj knjižnici u Zürichu te u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu. Istraživanje je pouzdano pokazalo kako je dio otisaka, izvedenih tom u nas dosad neobrađenom i rijetko spominjanom tehnikom fotomehaničkoga reproduci-ranja, nastao prema fotografijama koje je Franz Thiard de Laforest snimio na području Dalmacije tijekom druge polovice devetnaestoga stoljeća i 1898. objavio u svom ve-likom Albumu iz Dalmacije. Ključne riječi: fotografija, fotomehanička reprodukcija, fotokrom, Photoglob Zürich, Franz Thiard de Laforest, Dalmacija Uvod Premda je na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće uživao stanovi-tu popularnost, fotokrom se i u svjetskim razmjerima ubraja u manje poznate fotomehaničke procese, te ga kao takvog izostavlja većina relevantne inozemne literature o povijesnim fotografskim tehnikama. Ne čudi stoga što je u Hrvatskoj gotovo posve nepoznat. 1 Kako složeni postupak izradbe fotokroma podrazumijeva 1 Spominju ga tek rijetke publikacije, i to uglavnom kao fotografije u boji, kolorirane snimke, razglednice ili kolor litografije.

Arhivski vjesnik, 2013

U ovome je napisu prikazan rezultat analize slikovnoga sadržaja poznatih primjeraka različitih iz... more U ovome je napisu prikazan rezultat analize slikovnoga sadržaja poznatih primjeraka različitih izdanja prve hrvatske fotomonografije „Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije“ Ivana Standla. Uspoređujući sličnosti i razlike između pojedinih primjeraka, potvrđena je pretpostavka o unikatnosti svake pojedine knjige, ne samo u izboru i konačnoj prezentaciji fotografskih snimaka, već i kroz njihov raspored između stranica teksta, kao i opremu knjige. Slijedom toga, sačuvani primjerci Standlove knjige, kao rezultat jednoga od ambicioznijih fotografskih projekata hrvatske fotografije ranoga razdoblja, zadržavaju opće mjesto unutar korpusa nacionalne fotografije,
ali ih istovremeno treba promatrati i kao jedinstvena autorska očitovanja, čime dodatno dobivaju na vrijednosti.

Arhivski vjesnik, 2010

U radu se kronološkim slijedom uvođenja izlaže povijest fotografskih negativa kao izvornoga arhiv... more U radu se kronološkim slijedom uvođenja izlaže povijest fotografskih negativa kao izvornoga arhivskog gradiva, osobitosti svakoga pojedinog procesa, eventualne varijacije, metode identifikacije, stabilnost i deterioracija materijala, zaštitna ambalaža te uvjeti pohrane. Kao ključan čimbenik ističe se precizna identifikacija negativa kao nužna predradnja za kasniji rad na obradi i zaštiti te stvaranju što boljih uvjeta za čuvanje kroz dulje vremensko razdoblje.

Prvi svjetski rat. Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnog arhiva, 2016

Sadrži opis gradiva arhivskog fonda HR-HDA-2031. Vjesnik koje se odnosi na Prvi svjetski rat.