Milica Mihaljević - Academia.edu (original) (raw)
Papers by Milica Mihaljević
Studia lexicographica : časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, Feb 15, 2008
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Milica Mihaljević Institut za hrvatski jezik i... more Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Milica Mihaljević Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb SAŽETAK: Budući da se ovaj rad temelji na izlaganju održanome na okruglome stolu Leksikografija i enciklopedistika-između znanosti i struke održanome 25. svibnja 2008. godine, autorice su u njemu na konkretnim primjerima iz dvaju školskih rječnika kojima su urednice pokušale odgovoriti na pitanja postavljena u pozivu na taj stol: Predstavlja li neki rječnik uistinu onu sintezu znanja koja počiva na najsuvremenijim znanstvenim uvidima? i Na koji je način moguće izvršiti općenito prihvatljivi transfer znanja, a da time ne budu narušeni temeljni znanstveni kriteriji, drugim riječima, kako je moguće, kroz leksikografska i enciklopedijska izdanja, uvoditi mlađe naraštaje u svijet znanosti i kulture koji će i tada ostati neokrnjen u svom izvornom smislu?
Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, Jun 12, 2017
Pravopis nekoga jezika donosi skup pravila pisanja na tome jeziku, ali ne obuhvaća i ne može obuh... more Pravopis nekoga jezika donosi skup pravila pisanja na tome jeziku, ali ne obuhvaća i ne može obuhvatiti sve specifične uporabne kontekste u kojima se pisani jezik ostvaruje. Pravopisi, i hrvatski i drugih jezika, uglavnom vode računa o općeobvezujućoj jezičnoj primjeni koja se pojavljuje u administrativnome i znanstvenome funkcionalnom stilu te u dijelu publicističkoga stila. Različita područja djelatnosti i različite struke imaju različite uzusne pravopise, koje bi svakako valjalo ovjeriti funkcionalnim pravopisnim priručnicima. u Hrvatskome jeziku objavljen je već rad o specifičnome odnosu pravopisa i dizajna. 1 i u novinskim se tekstovima sustavno primjenjuju neka pravopisna pravila koja ne bilježi opći pravopis, a o kojima ćemo govoriti u ovome radu. 2
Filologija, 2006
U radu se na korpusu srednjoškolskih udžbenika te temeljnih školskih priručnika istražuju sinoni... more U radu se na korpusu srednjoškolskih udžbenika te temeljnih školskih priručnika istražuju sinonimni odnosi u jezikoslov-nome nazivlju. Ti se odnosi analiziraju s pomoću terminoloških načela, utvrđuju se problemi, uspostavljaju sinonimni nizovi i predlažu mogući smjerovi usustavljivanja nazivlja. Posebna se pozornost posvećuje fonološkome nazivlju (nazivlju obuhvaće-nomu udžbenicima za 1. razred srednje škole) jer u tome na-zivlju ima najviše problema i nedosljednosti. Predlaže se model usustavljivanja tog nazivlja te jasno razgraničuju razine i kri-teriji podjele. 1. Uvod Korpus za ovaj rad sastavljen je od svih odobrenih srednjoškolskih udžbenika fonologije i morfologije. Taj je iscrpno ispisan temeljni kor-pus upotpunjen i nekim osnovnoškolskim udžbenicima, udžbenicima sintakse i leksikografije te Babić-Ham-Moguševim pravopisom, Te-žak-Babićevom i Silić-Pranjkovićevom gramatikom, tj. temeljnim škol
Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1998
Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1984
Valja naglasiti da riječ bojadisalica nije uvriježena u praksi. češće se spominje :moj za bojadis... more Valja naglasiti da riječ bojadisalica nije uvriježena u praksi. češće se spominje :moj za bojadisa11je ili bojadisarski stroj. No kako su ti strojevi vrlo različiti i specifični. to se u struci najčešće upotrebljavaju specijalni nazivi kao npr. "jigger jet". aparat za bojadisanje. kada s vitlom itd. NAZIVLJE I TERMINOLOGIJA Pri sređivanju nazivlja terminološke struke susrećemo se s problemom određivanja razgraničenja naziva nazil'lje i rcmzi11ologl/a. Barem u jednom mi s1ojil1 značenja ova su dva naziva istoznačna Da bismo se u to uvjerili. dovoljno je prelistati nekoliko posljednjih brojeva Jezika i vidjeti kako autori te nazive upotrebljavaju: .. U hrvatskom književnom jeziku. veći
Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1988
Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1998
Collegium antropologicum, 2021
The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and r... more The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and rod and their Croatian Church Slavonic (polь, spolь, and rodь) and English (sex and gender) equivalents. The starting points for diachronic analysis are dictionaries and dictionary data, while the synchronic analysis is additionally based on the corpora and the Internet. The paper focuses on dictionary definitions of nouns rod and spol, adjectives rodni and spolni, the relation of Croatian terms rod and spol with English terms gender and sex, the terminology of sex/gender (non)discrimination, and ways of speaking about persons of non-binary gender.
The authors compare the lexicographic experience of compiling a paper desk dictionary Školski rje... more The authors compare the lexicographic experience of compiling a paper desk dictionary Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012, School Dictionary of the Croatian Language, ŠR) with the compilation of Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (Croatian Web Dictionary – Mrežnik, M) which is now in progress. They focus on the new insights brought to the lexicographic work by the use of Sketch Engine giving examples from both dictionaries.
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 1999
Rasprave Casopis Instituta Za Hrvatski Jezik I Jezikoslovlje, Feb 22, 2006
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i …, 2006
Usp. Mihaljević 2001: U tome je radu za razliku od ovoga pristup bio semantički, tj. polazilo se ... more Usp. Mihaljević 2001: U tome je radu za razliku od ovoga pristup bio semantički, tj. polazilo se od značenja tvorenica, a ne od tvorbenih načina, a tvorbena je analiza ograničena na jednu struku. Štambuk 1984: U tome je radu tvorbena analiza ograničena samo na jednu struku. Štambuk 1999: Tvorbena je analiza ograničena na jednu struku i jedan tvorbeni način. 2 Načini su bliski tvorbi (granična područja) prema Babiću: unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos značenja, višečlani nazivi, jezično stvaranje, potencijalne riječi, individualna tvorba i terminološka tvorba (2002:47-51).
De Gruyter eBooks, Dec 5, 2022
Coronavirus jokes in Croatian were analyzed by Miloš (2020). Štrkalj Despot (2020) lists such p... more Coronavirus jokes in Croatian were analyzed by Miloš (2020). Štrkalj Despot (2020) lists such puns in Croatian and mentions that the phrase u doba korone 'in the time of Corona' has more than 4 million hits on Google. Apaurin is the name of an anxiolytic. However, as the pandemic continued, the nickname disappeared as quickly as it appeared. In Croatian cijepiti se means 'to vaccinate'.
Collegium antropologicum, 2021
The analysis focuses on ways of addressing the audience in Croatian. As the function of the addre... more The analysis focuses on ways of addressing the audience in Croatian. As the function of the address is to perform a social task, as opposed to conveying information, the role of the address is phatic, and it should follow communicative conventions. Significant considerations are politeness and correctness, as the addresser wants to address the addressee most politely. Some formulaic forms of address, such as dame i gospodo (‘ladies and gentleman’) create no problem. Still, the speaker often faces the problem of whether to use only the masculine noun or the feminine and masculine pair. Croatian has rich word-formation, so linguistic issues rarely occur, but pragmatic questions about using the feminine pair arise often. All nouns denoting a person and adjectives, pronouns, and some verbal forms which refer to them are genderspecific in Croatian. The corpus for the analysis consists of different texts from two Croatian corpora and the Internet. The address formulas usually have the fol...
Stranci koji uče hrvatski jezik i koriste se pritom jednojezičnim rječnicima imaju drukčije potre... more Stranci koji uče hrvatski jezik i koriste se pritom jednojezičnim rječnicima imaju drukčije potrebe od izvornih govornika hrvatskoga jezika. čak i česte riječi iz našega svakodnevnog života poput tata, otac, kći, sin i obitelj neizvornomu su govorniku morfološki vrlo zahtjevne (treba ga upozoriti da se imenica tata sklanja po a-sklonidbi, kao imenica ženskoga roda, da pri sklonidbi imenice otac dolazi do gubljenja suglasnika t i nepostojanoga a, da su oblici imenice kći nepravilni (GdvLi kćeri, a kćer), da imenica sin ima dugu množinu, da je imenica obitelj ženskoga roda i da se sklanja po i-sklonidbi). u vezi s imenicom kći neizvorne govornike hrvatskoga jezika treba upozoriti i na to da joj se u standardnome jeziku daje prednost pred imenicom kćerka, koja pripada razgovornomu stilu. u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik izrađuje se jednojezični normativni mrežni rječnik hrvatskoga jezika. uz osnovni modul od 10 000 natuknica te modul za uč...
Integrating ICT in Society, 2017
A new project Croatian Web Dictionary financed by the Croatian Science Foundation is presented. T... more A new project Croatian Web Dictionary financed by the Croatian Science Foundation is presented. The main goal of the project is to create a monolingual corpus-based dictionary of Standard Croatian compiled in accordance with contemporary findings of computational linguistics. The authors explain the importance of such a project, its methodology, and expected results. As entries in Mrežnik will be connected with many other databases from the Institute of Croatian Language and Linguistics an overview of these databases and other resources is given.
Jezik Casopis Za Kulturu Hrvatskoga Književnog Jezika, Jul 1, 2012
Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, Dec 4, 2020
Kako se nekad govorilo o jeziku 1 uvod aktivni je leksik suvremeni leksik kojim se označuju pojav... more Kako se nekad govorilo o jeziku 1 uvod aktivni je leksik suvremeni leksik kojim se označuju pojave aktualne društvene, političke, znanstvene, ideološke i druge izvanjezične stvarnosti, kojim se označuju suvremeni predmeti i pojave te suvremena znanstvena i tehnička postignuća. Osim aktivnoga leksika, dijelom je leksika nekoga jezika i pasivni leksik. Pasivni leksik čine riječi koje su zastarjele i nestale iz uporabe, a koje govornik suvremenoga hrvatskog jezika uglavnom prepoznaje i razumije kad na njih naiđe, primjerice čitajući stariju literaturu. u udžbenicima se razlikuju historizmi, arhaizmi i zastarjelice. Historizmi su ušli u pasivni sloj zbog izvanjezičnih razloga, a arhaizmi zbog unutarjezičnih razloga. Zastarjelice su riječi koje se nalaze na prijelazu iz aktivnoga u pasivni leksik. ipak, često se u jezikoslovlju ne razlikuju arhaizmi i zastarjelice, nego se ti nazivi upotrebljavaju kao istoznačni. u to se možemo uvjeriti i pregledavajući Jezikoslovni korpus izrađen za potrebe projekta Jena u kojemu naziv zastarjelica ima 31 potvrdu, a naziv arhaizam 161, što je vidljivo iz 1. slike: 1. slika: razlika u skicama riječi naziva zastarjelica (gore) i arhaizam (dolje) 1 Ovaj je rad nastao na projektima Hrvatsko jezikoslovno nazivlje-Jena, Struna iP-2017-09-05, i Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma-Retrogram, iP-2018-01-3585, koje financira Hrvatska zaklada za znanost.
Studia lexicographica : časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, Feb 15, 2008
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Milica Mihaljević Institut za hrvatski jezik i... more Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Milica Mihaljević Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb SAŽETAK: Budući da se ovaj rad temelji na izlaganju održanome na okruglome stolu Leksikografija i enciklopedistika-između znanosti i struke održanome 25. svibnja 2008. godine, autorice su u njemu na konkretnim primjerima iz dvaju školskih rječnika kojima su urednice pokušale odgovoriti na pitanja postavljena u pozivu na taj stol: Predstavlja li neki rječnik uistinu onu sintezu znanja koja počiva na najsuvremenijim znanstvenim uvidima? i Na koji je način moguće izvršiti općenito prihvatljivi transfer znanja, a da time ne budu narušeni temeljni znanstveni kriteriji, drugim riječima, kako je moguće, kroz leksikografska i enciklopedijska izdanja, uvoditi mlađe naraštaje u svijet znanosti i kulture koji će i tada ostati neokrnjen u svom izvornom smislu?
Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, Jun 12, 2017
Pravopis nekoga jezika donosi skup pravila pisanja na tome jeziku, ali ne obuhvaća i ne može obuh... more Pravopis nekoga jezika donosi skup pravila pisanja na tome jeziku, ali ne obuhvaća i ne može obuhvatiti sve specifične uporabne kontekste u kojima se pisani jezik ostvaruje. Pravopisi, i hrvatski i drugih jezika, uglavnom vode računa o općeobvezujućoj jezičnoj primjeni koja se pojavljuje u administrativnome i znanstvenome funkcionalnom stilu te u dijelu publicističkoga stila. Različita područja djelatnosti i različite struke imaju različite uzusne pravopise, koje bi svakako valjalo ovjeriti funkcionalnim pravopisnim priručnicima. u Hrvatskome jeziku objavljen je već rad o specifičnome odnosu pravopisa i dizajna. 1 i u novinskim se tekstovima sustavno primjenjuju neka pravopisna pravila koja ne bilježi opći pravopis, a o kojima ćemo govoriti u ovome radu. 2
Filologija, 2006
U radu se na korpusu srednjoškolskih udžbenika te temeljnih školskih priručnika istražuju sinoni... more U radu se na korpusu srednjoškolskih udžbenika te temeljnih školskih priručnika istražuju sinonimni odnosi u jezikoslov-nome nazivlju. Ti se odnosi analiziraju s pomoću terminoloških načela, utvrđuju se problemi, uspostavljaju sinonimni nizovi i predlažu mogući smjerovi usustavljivanja nazivlja. Posebna se pozornost posvećuje fonološkome nazivlju (nazivlju obuhvaće-nomu udžbenicima za 1. razred srednje škole) jer u tome na-zivlju ima najviše problema i nedosljednosti. Predlaže se model usustavljivanja tog nazivlja te jasno razgraničuju razine i kri-teriji podjele. 1. Uvod Korpus za ovaj rad sastavljen je od svih odobrenih srednjoškolskih udžbenika fonologije i morfologije. Taj je iscrpno ispisan temeljni kor-pus upotpunjen i nekim osnovnoškolskim udžbenicima, udžbenicima sintakse i leksikografije te Babić-Ham-Moguševim pravopisom, Te-žak-Babićevom i Silić-Pranjkovićevom gramatikom, tj. temeljnim škol
Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1998
Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1984
Valja naglasiti da riječ bojadisalica nije uvriježena u praksi. češće se spominje :moj za bojadis... more Valja naglasiti da riječ bojadisalica nije uvriježena u praksi. češće se spominje :moj za bojadisa11je ili bojadisarski stroj. No kako su ti strojevi vrlo različiti i specifični. to se u struci najčešće upotrebljavaju specijalni nazivi kao npr. "jigger jet". aparat za bojadisanje. kada s vitlom itd. NAZIVLJE I TERMINOLOGIJA Pri sređivanju nazivlja terminološke struke susrećemo se s problemom određivanja razgraničenja naziva nazil'lje i rcmzi11ologl/a. Barem u jednom mi s1ojil1 značenja ova su dva naziva istoznačna Da bismo se u to uvjerili. dovoljno je prelistati nekoliko posljednjih brojeva Jezika i vidjeti kako autori te nazive upotrebljavaju: .. U hrvatskom književnom jeziku. veći
Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1988
Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1998
Collegium antropologicum, 2021
The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and r... more The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and rod and their Croatian Church Slavonic (polь, spolь, and rodь) and English (sex and gender) equivalents. The starting points for diachronic analysis are dictionaries and dictionary data, while the synchronic analysis is additionally based on the corpora and the Internet. The paper focuses on dictionary definitions of nouns rod and spol, adjectives rodni and spolni, the relation of Croatian terms rod and spol with English terms gender and sex, the terminology of sex/gender (non)discrimination, and ways of speaking about persons of non-binary gender.
The authors compare the lexicographic experience of compiling a paper desk dictionary Školski rje... more The authors compare the lexicographic experience of compiling a paper desk dictionary Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012, School Dictionary of the Croatian Language, ŠR) with the compilation of Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (Croatian Web Dictionary – Mrežnik, M) which is now in progress. They focus on the new insights brought to the lexicographic work by the use of Sketch Engine giving examples from both dictionaries.
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 1999
Rasprave Casopis Instituta Za Hrvatski Jezik I Jezikoslovlje, Feb 22, 2006
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i …, 2006
Usp. Mihaljević 2001: U tome je radu za razliku od ovoga pristup bio semantički, tj. polazilo se ... more Usp. Mihaljević 2001: U tome je radu za razliku od ovoga pristup bio semantički, tj. polazilo se od značenja tvorenica, a ne od tvorbenih načina, a tvorbena je analiza ograničena na jednu struku. Štambuk 1984: U tome je radu tvorbena analiza ograničena samo na jednu struku. Štambuk 1999: Tvorbena je analiza ograničena na jednu struku i jedan tvorbeni način. 2 Načini su bliski tvorbi (granična područja) prema Babiću: unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos značenja, višečlani nazivi, jezično stvaranje, potencijalne riječi, individualna tvorba i terminološka tvorba (2002:47-51).
De Gruyter eBooks, Dec 5, 2022
Coronavirus jokes in Croatian were analyzed by Miloš (2020). Štrkalj Despot (2020) lists such p... more Coronavirus jokes in Croatian were analyzed by Miloš (2020). Štrkalj Despot (2020) lists such puns in Croatian and mentions that the phrase u doba korone 'in the time of Corona' has more than 4 million hits on Google. Apaurin is the name of an anxiolytic. However, as the pandemic continued, the nickname disappeared as quickly as it appeared. In Croatian cijepiti se means 'to vaccinate'.
Collegium antropologicum, 2021
The analysis focuses on ways of addressing the audience in Croatian. As the function of the addre... more The analysis focuses on ways of addressing the audience in Croatian. As the function of the address is to perform a social task, as opposed to conveying information, the role of the address is phatic, and it should follow communicative conventions. Significant considerations are politeness and correctness, as the addresser wants to address the addressee most politely. Some formulaic forms of address, such as dame i gospodo (‘ladies and gentleman’) create no problem. Still, the speaker often faces the problem of whether to use only the masculine noun or the feminine and masculine pair. Croatian has rich word-formation, so linguistic issues rarely occur, but pragmatic questions about using the feminine pair arise often. All nouns denoting a person and adjectives, pronouns, and some verbal forms which refer to them are genderspecific in Croatian. The corpus for the analysis consists of different texts from two Croatian corpora and the Internet. The address formulas usually have the fol...
Stranci koji uče hrvatski jezik i koriste se pritom jednojezičnim rječnicima imaju drukčije potre... more Stranci koji uče hrvatski jezik i koriste se pritom jednojezičnim rječnicima imaju drukčije potrebe od izvornih govornika hrvatskoga jezika. čak i česte riječi iz našega svakodnevnog života poput tata, otac, kći, sin i obitelj neizvornomu su govorniku morfološki vrlo zahtjevne (treba ga upozoriti da se imenica tata sklanja po a-sklonidbi, kao imenica ženskoga roda, da pri sklonidbi imenice otac dolazi do gubljenja suglasnika t i nepostojanoga a, da su oblici imenice kći nepravilni (GdvLi kćeri, a kćer), da imenica sin ima dugu množinu, da je imenica obitelj ženskoga roda i da se sklanja po i-sklonidbi). u vezi s imenicom kći neizvorne govornike hrvatskoga jezika treba upozoriti i na to da joj se u standardnome jeziku daje prednost pred imenicom kćerka, koja pripada razgovornomu stilu. u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik izrađuje se jednojezični normativni mrežni rječnik hrvatskoga jezika. uz osnovni modul od 10 000 natuknica te modul za uč...
Integrating ICT in Society, 2017
A new project Croatian Web Dictionary financed by the Croatian Science Foundation is presented. T... more A new project Croatian Web Dictionary financed by the Croatian Science Foundation is presented. The main goal of the project is to create a monolingual corpus-based dictionary of Standard Croatian compiled in accordance with contemporary findings of computational linguistics. The authors explain the importance of such a project, its methodology, and expected results. As entries in Mrežnik will be connected with many other databases from the Institute of Croatian Language and Linguistics an overview of these databases and other resources is given.
Jezik Casopis Za Kulturu Hrvatskoga Književnog Jezika, Jul 1, 2012
Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, Dec 4, 2020
Kako se nekad govorilo o jeziku 1 uvod aktivni je leksik suvremeni leksik kojim se označuju pojav... more Kako se nekad govorilo o jeziku 1 uvod aktivni je leksik suvremeni leksik kojim se označuju pojave aktualne društvene, političke, znanstvene, ideološke i druge izvanjezične stvarnosti, kojim se označuju suvremeni predmeti i pojave te suvremena znanstvena i tehnička postignuća. Osim aktivnoga leksika, dijelom je leksika nekoga jezika i pasivni leksik. Pasivni leksik čine riječi koje su zastarjele i nestale iz uporabe, a koje govornik suvremenoga hrvatskog jezika uglavnom prepoznaje i razumije kad na njih naiđe, primjerice čitajući stariju literaturu. u udžbenicima se razlikuju historizmi, arhaizmi i zastarjelice. Historizmi su ušli u pasivni sloj zbog izvanjezičnih razloga, a arhaizmi zbog unutarjezičnih razloga. Zastarjelice su riječi koje se nalaze na prijelazu iz aktivnoga u pasivni leksik. ipak, često se u jezikoslovlju ne razlikuju arhaizmi i zastarjelice, nego se ti nazivi upotrebljavaju kao istoznačni. u to se možemo uvjeriti i pregledavajući Jezikoslovni korpus izrađen za potrebe projekta Jena u kojemu naziv zastarjelica ima 31 potvrdu, a naziv arhaizam 161, što je vidljivo iz 1. slike: 1. slika: razlika u skicama riječi naziva zastarjelica (gore) i arhaizam (dolje) 1 Ovaj je rad nastao na projektima Hrvatsko jezikoslovno nazivlje-Jena, Struna iP-2017-09-05, i Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma-Retrogram, iP-2018-01-3585, koje financira Hrvatska zaklada za znanost.