Dražen Barbarić | University of Mostar (original) (raw)
Papers by Dražen Barbarić
(Ne)legitimnost i medijske funkcije - analiza zastupljenosti temeljnih ustavnih načela u medijskom prostoru BiH, 2023
Opće značenje pojma "konstitutivnosti" tiče se nečeg što je esencijalno, bez čega se cjelina u či... more Opće značenje pojma "konstitutivnosti" tiče se nečeg što je esencijalno, bez čega se cjelina u čijoj konstituciji sudjeluje ne može misliti niti može postojati. Drugo, politološko je značenje, koje proizlazi iz općeg, da onaj koji je konstitutivan suosniva, utvrđuje, etablira institucije, donosi i usvaja propise kojim regulira svoj status i položaj unutar zajedničke političke cjeline" (Vanjek, 2014).
Identiteti - Kulture - Jezici, 2023
U radu se tematizira fenomen nacionalnih identiteta i njihovih manifestnih oblika u suvremenome k... more U radu se tematizira fenomen nacionalnih identiteta i njihovih manifestnih oblika u suvremenome kontekstu, s posebnim fokusom na situaciju u Bosni i Hercegovini. Naime, u akademskim krugovima nacionalizam i pridruženi mu identitet uglavnom se svode na pejorativni fenomen 19. i 20. stoljeća, koji je u potpunosti neadekvatan novonastalim kulturološkim, sociološkim i političkim okolnostima. Pokušat ćemo objasniti da nacionalni identitet i dandanas predstavlja operativnu matricu modernističkih procesa koji su u političkome smislu rezultirali poretkom nacija-država te da su potonje najvažniji izvor društvene solidarnosti. Nadalje, uopćene obrasce analize primjenjujemo na bosanskohercegovački kontekst koji upravo zbog kompleksne teritorijalizacije triju nacionalnih zajednica u jedinstvenoj državi predstavlja važan poligon za proučavanje aktualnosti nacionalizma. Referirajući spomenuti kontekst u odnosu na postavke banalnoga nacionalizma, dolazimo do početne premise da su nacionalizmi u BiH međusobno neuglavljeni, fingiraju međusoban suživot i zajedničku državnost, ali zapravo stvaraju trajan izvor međusobne nelagode. Stalnim iritiranjem drugih nacionalnih zajednica BiH pretvara se u dekompozitno društvo-biopolitičku masu kojom je nužno gospodariti u neokolonijalnim manirima. Dvije su ključne varijable uzete pri razmatranju postavljene teze: prva je problematika jednakosti, a druga problematika otpora. Obje su u različitim povijesnim okolnostima stvarale "događajnost" modernih nacija i bivale ugrađene u same fundamente nacionalnih identiteta. Situacija u BiH nije nipošto drugačija, obje varijable igraju presudnu ulogu u formatiranju međunacionalnih odnosa i dodatne dekompozicije društva. Koliko god zvučalo paradoksalno, opisani
Mostariensia, Dec 31, 2019
Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskoh... more Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskohercegovačkih Hrvata. Polazi se od neminovne činjenice političke marginaliziranosti koja je reperkusija procesa tiranije većine. Interpretacijom dvaju suvremenih klasika političke misli Mancura Olsona i Hanne Arendt pokušavamo pokazati da se Hrvati moraju konstituirati u političku formu 'organizirane manjine' kako bi kompenzirali činjenicu vlastite demografske inferiornosti. Nadalje, želimo dokazati da je odgovor na hegemoniju većine dodatni demokratski napor koji će rezultirati tzv. kontrademokracijom. Potonja podrazumijeva da će hrvatske političke elite organizirati institucije nad kojima imaju ovlasti na najvišem stupnju učinkovitosti, te će vlastitom kadrovskom politikom osigurati zastupljenost najboljih na svim odgovornim pozicijama vlasti. Organizirana manjina se može konstituirati u nezaobilaznog političkog subjekta koji će biti sastavni akter svih budućih promjena političkog sustava i koji će vlastitom organiziranošću i političkom efikasnošću utjecati na mnijenje većine. Naposljetku, tvrdimo da bi proces stvaranja efikasnih institucija rezultirao svojevrsnim institucionalnim patriotizmom koji bi kompenzirao nedostatak osnovnog konsenzusa o zajedničkoj državnosti i stvorio uvjete za kreiranje pravednije i održive Bosne i Hercegovine.
Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskoh... more Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskohercegovačkih Hrvata. Polazi se od neminovne činjenice političke marginaliziranosti koja je reperkusija procesa tiranije većine. Interpretacijom dvaju suvremenih klasika političke misli Mancura Olsona i Hanne Arendt pokušavamo pokazati da se Hrvati moraju konstituirati u političku formu 'organizirane manjine' kako bi kompenzirali činjenicu vlastite demografske inferiornosti. Nadalje, želimo dokazati da je odgovor na hegemoniju većine dodatni demokratski napor koji će rezultirati tzv. kontrademokracijom. Potonja podrazumijeva da će hrvatske političke elite organizirati institucije nad kojima imaju ovlasti na najvišem stupnju učinkovitosti, te će vlastitom kadrovskom politikom osigurati zastupljenost najboljih na svim odgovornim pozicijama vlasti. Organizirana manjina se može konstituirati u nezaobilaznog političkog subjekta koji će biti sastavni akter svih budućih promjena političkog sustava i koji će vlastitom organiziranošću i političkom efikasnošću utjecati na mnijenje većine. Naposljetku, tvrdimo da bi proces stvaranja efikasnih institucija rezultirao svojevrsnim institucionalnim patriotizmom koji bi kompenzirao nedostatak osnovnog konsenzusa o zajedničkoj državnosti i stvorio uvjete za kreiranje pravednije i održive Bosne i Hercegovine.
Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Dec 9, 2020
Društvene i Humanističke Studije, 2017
The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particular... more The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particularly emphasized during the Enlightenment. Knowledge and reason were highlighted as being the only waymarks men needed. To emphasize the concept of knowledge, Enlightenment thinkers had contrasted it with concepts of authority and tradition. According to them, these concepts include non-critical and unexamined acceptance of worldviews, which is incommensurable with the concept of man, who needs to think critically about reality and adopt only those views, which are based on critical insight and not on tradition or authority. Hans Georg Gadamer gave a harsh criticism of this view of Enlightenment thinkers, stating that knowledge and authority are not exclusive concepts as authority is gained through knowledge, i.e. through realization that someone has a superior level of knowledge, and not through blind obedience. Gadamer also emphasized that knowledge is not possible without some pre-knowle...
Anali Hrvatskog politološkog društva, 2021
Rad se bavi analizom decizionističke paradigme političkoga u Bosni i Hercegovini. U prvome dijelu... more Rad se bavi analizom decizionističke paradigme političkoga u Bosni i Hercegovini. U prvome dijelu rada postavlja se kratka teorijska osnova decizionizma na kojoj analiza počiva. Drugi dio je posvećen pojašnjavanju dvaju ključnih uzroka decizionističke matrice u BiH. Riječ je o trosegmentalnom suverenitetu kao temelju državnosti i njemu pridruženim konsocijacijskim elementima koji su ugrađeni u politički sustav. U trećem se dijelu analiziraju četiri oblika manifestacije decizionističkoga modela. Pojašnjava se fenomen legitimacije izvaninstitucionalnoga odlučivanja te zanemarivanja uloge zakonodavnih tijela koje se u decizionističkoj matrici smatraju "pričaonicama" bez stvarne moći. Nadalje, objašnjava se povratna reakcija nacionalnih zajednica koje putem izbora ili drugim oblicima artikulacije javnoga mnijenja djeluju kao retroaktivni odobravatelji vlastitih etnopolitika. Zatim se analizira fenomen konvivijalnosti nacionalnih političkih elita koje se međusobno održavaju na ...
Društvene i Humanističke Studije, 2017
The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particular... more The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particularly emphasized during the Enlightenment. Knowledge and reason were highlighted as being the only waymarks men needed. To emphasize the concept of knowledge, Enlightenment thinkers had contrasted it with concepts of authority and tradition. According to them, these concepts include non-critical and unexamined acceptance of worldviews, which is incommensurable with the concept of man, who needs to think critically about reality and adopt only those views, which are based on critical insight and not on tradition or authority. Hans Georg Gadamer gave a harsh criticism of this view of Enlightenment thinkers, stating that knowledge and authority are not exclusive concepts as authority is gained through knowledge, i.e. through realization that someone has a superior level of knowledge, and not through blind obedience. Gadamer also emphasized that knowledge is not possible without some pre-knowle...
Challenges and Barriers to the European Union Expansion to the Balkan Region, 2021
The European Union (EU) and Bosnia and Herzegovina have a long and specific relationship dating b... more The European Union (EU) and Bosnia and Herzegovina have a long and specific relationship dating back to the early 1990s and the break-up of the former Yugoslavia. While the EU didn't present itself in a flattering light during the breakup of the SFRY, after the Dayton Peace Agreement and post-conflict governance, it tried to impose itself as a factor of stability in the eyes of B&H public. The aim of the chapter is to present key elements, problems, and consequences of unsuccessful integration into the EU. After a short presentation of the chronology of relations between B&H and the EU, the authors aim to answer several questions. First, what are the main issues in B&H-EU relations? Second, who is responsible for the stalemate in integration process? Third, how successful is the EU conditionality policy towards B&H?
je magistar politologije uposlen kao asistent na Odsjeku za politologiju Filozofskog fakulteta Sv... more je magistar politologije uposlen kao asistent na Odsjeku za politologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Sažetak Autor pokušava kronološki i segmentirano sažeti najvažnije procese i zahvate pomoću kojih... more Sažetak Autor pokušava kronološki i segmentirano sažeti najvažnije procese i zahvate pomoću kojih se pokušavala modernizirati i profesionalizirati ruska vojska. Rad se bavi isključivo postsovjetskim razdobljem ruske državnosti, te nastoji ukratko predstaviti geostrateški položaj u kojem se tadašnja Rusija zatekla, a koji je dobrim dijelom odredio smjerove mnogih reformi. Prikazujući socioekonomski raspad obrambenog sustava želi se poten-cirati i naglasiti selektivna učinkovitost provedenih reformi, pri tome ne gubeći kritičku distancu, ističu se nedostatnosti kod potonjih, te okolnosti i elementi koji su se pokazali kao ključne prepreke istima. Prikazane su konture recentnih strateških ciljeva u razvoju ruske vojske, te potencijalnost njihova efikasnoga ostvarenja.
U političkome trenutku kada se Europska unija percipira kao spe-cifična politička organizacija ko... more U političkome trenutku kada se Europska unija percipira kao spe-cifična politička organizacija kompleksnoga multirazinskog susta-va vlasti koji prevladava nacionalne i manjinske probleme, poja-vile su se tendencije unutarnjega identitetskog i političkog komeša-nja kod pojedinih država članica. Španjolska predstavlja izuzetan primjer recentne političke nestabilnosti proizvedene uslijed najava referendumskih izjašnjavanja građana Katalonije o potencijalnoj neovisnosti. Ekonomska kriza koja je pogodila Španjolsku zasi-gurno je katalizator spomenutih tendencija, ali nipošto jedini ili odlučujući faktor u političkome zahtjevu za neovisnošću ili barem povećanom autonomijom unutar Španjolske. Potonja ima dugu povijest sukobljavanja centralističkih i regionalno-federalističkih tradicija, a njezina identitetska kompleksnost nipošto ne odgovara centralističkomu sustavu vlasti i političke teritorijalizacije. Stoga su izazovnost tematike španjolskoga regionalnog modela, njegova problematika i zahtjevi za revidiranjem suviše važna tematika koja zahtijeva pažljivo proučavanje mnoštva aspekata koje ovaj model podrazumijeva. Ovaj rad nema namjeru sveobuhvatne analize španjolskoga regionalnog ustrojstva, već kratak presjek najznačajnijih elemenata koji su reaktualizirani u novijim događajima te njihovo smještanje u odgovarajuće teorijske modele radi lakšega razumijevanja i interpretacije.
Anali Hrvatskog politološkog društva, 2021
Vidici, 2020
Mir je dugotrajna i istrajna vježba. (Johan Galtung) Za nas demokracija je potraga za ljudskim do... more Mir je dugotrajna i istrajna vježba. (Johan Galtung) Za nas demokracija je potraga za ljudskim dostojanstvom. A ljudsko dostojanstvo je politička sloboda.
Sarajevo social science review, 2019
Consideration of nation and nationalism within Marxist thought never acquired the status of epist... more Consideration of nation and nationalism within Marxist thought never acquired the status of epistemologically important subject, and it was often considered as an epiphenomenon or atavism of bourgeois ideology. However, the entire history of Marxist thought shows that this subject is more than important and represented, and that without serious consideration it remains without a context and within its self-distorted misconception. The purpose of this paper is to provide a brief chronological cross-section of argumentations and key authors of the Marxist tradition who, through their works, left significant marks in the theory of nation. It sets off from the plurality of the Marxist perspective and the inability to derive a generic i.e. comprehensive theory. For this reason the emphasis is placed on the specificities of particular theories or arguments, as well as on the differences between the authors. Regardless of that pluralism, it is still possible to consider the entire paper as a depiction of a certain tradition or perspective, albeit heterogeneous and often mutually exclusive, but with important elements which separate it from other approaches in the research of nation. Regarding the structure of the paper, the first section will present the theoretical sources of the Marxist approach to these fields of study, basically it discusses the classics and tries to connect their fragmented political thoughts into a unitary view. The second section is dedicated to the second generation, i.e. a somewhat contextual modification of then-established Marxist views. That section will demonstrate the divergence of different actors (theoreticians) of socialist movement and the important concepts which influenced further development of Marxist thought. The last section will present representative authors who approach the phenomena of nation and nationalism from different paradigmatic positions but with overlapping analytical insights, especially in certain prescriptive elements.
Politike izgradnje mira u regionu: opterećenja prošlosti i vizije budućnosti, 2019
Narativi i politička istina u kontekstu humanistike, 2018
Apstinencijska kriza pseudopolitičkog stanja ili povratak političkoga kao medija slobode Sažetak:... more Apstinencijska kriza pseudopolitičkog stanja ili povratak političkoga kao medija slobode Sažetak: Autori polaze od klasičnog poimanja političkoga kao područja ostvarivanja ljudske slobode koje vuče korijene u radovima Hanne Arendt. Nedvojbena je činjenica da ovakav tip manifestiranja političke slobode služi kao svojevrstan ideal tip evaluacije sadašnjega političkog stanja i kao takav nam pruža izvanrednu kritičku referencu. Osnovna teza na kojoj se bazira cjelokupni rad jest da smo zapali u postpolitičko stanje unutar kojega je politička sloboda ogoljena na neprepoznatljive ostatke kvazipolitičkih prava, dok je javna sfera unutar koje se ista ostvaruju postala hermetički zatvoren okvir tehnokratskoga monopola. Živimo svijet simulirane politike (društvo spektakla) u kome se svako ozbiljno egzistencijalno upozorenje ili ugroza tretiraju kao puke informacija, odnosno medijska sirovina. Politika je depolitizirana, svedena na lako probavljivu informaciju, politički narod je razvlašten, a odgovornost za ostvarenje slobode bačena na teret pojedincu. Stoga je nužno propitati i prokazati depolitizacijske mehanizme kojima se političko 'očistilo' od stvarne slobode i postalo instrument u rukama tehnokapitalističke civilizacije. Nadalje, bit će riječi o kompenzacijskim sferama i elementima koji su svojevrsni ideološki nadomjestci (narkotizirajuće sredstvo) te služe kao pasivizirajući procesi s ciljem očuvanja postojeće političke simulacije. Društvo spektakla je zamijenilo političko društvo, potrošačka sloboda je zamijenila političku slobodu. Problem je u tome što se cijeli proces rastakanja političkoga odvijao unutar starih diskursa političke legitimacije, stoga se nalazimo u ogromnom procjepu ideološko-semantičkih kategorija političke legitimacije realnosti i kvazipolitičke ispražnjenosti od bilo kakvoga stvarnog političkog sadržaja.
The basic aim of this paper is to provide a theoretical deliberation of a political position of C... more The basic aim of this paper is to provide a theoretical deliberation of a political position of Croats in Bosnia and Herzegovina. It starts from the imminent fact of the political marginalisation which is a repercussion of the tyranny of the majority process. By interpreting two contemporary classics of political thought, Mancur Olson and Hanna Arendt, we try to prove that the Croats must constitute themselves into a political form of "organised minority" in order to compensate for their demographical inferiority. Furthermore, we want to prove that the response to the majority hegemony is an additional democratic effort which will result in so called contrademocracy. The later implies that the Croat political elites will organise institutions under their control on the highest efficiency level and that they will ensure the presence of best people in all positions of responsibility by their personnel policy. Organised minority can be constituted into inevitable political subject which will be a constituent subject of all future political system changes and which will influence public thinking of majority by its organisation and political efficiency. Finally, we claim that the process of creating efficient institutions would result in some sort of institutional patriotism which would compensate for the lack of basic consensus about common statehood and create the conditions for the creation of more just and sustainable Bosnia and Herzegovina.
Društvene i humanističke studije – Časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli, 2017
Pojam znanja u filozofskoj tradiciji ima dugu povijest, a posebno je naglašavan u razdoblju prosv... more Pojam znanja u filozofskoj tradiciji ima dugu povijest, a posebno je naglašavan u razdoblju prosvjetiteljstva. Tada se znanje i razum kao preduvjet svakog znanja naglašavalo kao ono što treba čovjeku biti jedini putokaz. Kako bi pojam znanja što više naglasili, prosvjetitelji ga suprotstavljaju s pojmovima autoriteta i tradicije. Prema njima ovi pojmovi u sebi sadržavaju poslušnost i slijepo prihvaćanje stavova bez njihova propitivanja. Ovo je po njima nespojivo s čovjekom, koji treba stvarnost kritički promišljati te usvajati stavove samo na temelju kritičkog uvida, a ne na temelju tradicijskih zasada ili autoriteta. Oštru kritiku ovog prosvjetiteljskog stava pruža Hans Georg Gadamer, koji će reći kako znanje i autoritet nisu isključivi pojmovi, budući da se autoritet i stječe kroz znanje, tj. uviđanje kako netko posjeduje nadmoćniju razinu znanja, a ne kroz slijepu poslušnost. Također je za Gadamera bitno da istakne kako znanje nije moguće bez nekog predznanja ili pred-sudova (predrasuda) koje služe kao temelj svakom znanju.
(Ne)legitimnost i medijske funkcije - analiza zastupljenosti temeljnih ustavnih načela u medijskom prostoru BiH, 2023
Opće značenje pojma "konstitutivnosti" tiče se nečeg što je esencijalno, bez čega se cjelina u či... more Opće značenje pojma "konstitutivnosti" tiče se nečeg što je esencijalno, bez čega se cjelina u čijoj konstituciji sudjeluje ne može misliti niti može postojati. Drugo, politološko je značenje, koje proizlazi iz općeg, da onaj koji je konstitutivan suosniva, utvrđuje, etablira institucije, donosi i usvaja propise kojim regulira svoj status i položaj unutar zajedničke političke cjeline" (Vanjek, 2014).
Identiteti - Kulture - Jezici, 2023
U radu se tematizira fenomen nacionalnih identiteta i njihovih manifestnih oblika u suvremenome k... more U radu se tematizira fenomen nacionalnih identiteta i njihovih manifestnih oblika u suvremenome kontekstu, s posebnim fokusom na situaciju u Bosni i Hercegovini. Naime, u akademskim krugovima nacionalizam i pridruženi mu identitet uglavnom se svode na pejorativni fenomen 19. i 20. stoljeća, koji je u potpunosti neadekvatan novonastalim kulturološkim, sociološkim i političkim okolnostima. Pokušat ćemo objasniti da nacionalni identitet i dandanas predstavlja operativnu matricu modernističkih procesa koji su u političkome smislu rezultirali poretkom nacija-država te da su potonje najvažniji izvor društvene solidarnosti. Nadalje, uopćene obrasce analize primjenjujemo na bosanskohercegovački kontekst koji upravo zbog kompleksne teritorijalizacije triju nacionalnih zajednica u jedinstvenoj državi predstavlja važan poligon za proučavanje aktualnosti nacionalizma. Referirajući spomenuti kontekst u odnosu na postavke banalnoga nacionalizma, dolazimo do početne premise da su nacionalizmi u BiH međusobno neuglavljeni, fingiraju međusoban suživot i zajedničku državnost, ali zapravo stvaraju trajan izvor međusobne nelagode. Stalnim iritiranjem drugih nacionalnih zajednica BiH pretvara se u dekompozitno društvo-biopolitičku masu kojom je nužno gospodariti u neokolonijalnim manirima. Dvije su ključne varijable uzete pri razmatranju postavljene teze: prva je problematika jednakosti, a druga problematika otpora. Obje su u različitim povijesnim okolnostima stvarale "događajnost" modernih nacija i bivale ugrađene u same fundamente nacionalnih identiteta. Situacija u BiH nije nipošto drugačija, obje varijable igraju presudnu ulogu u formatiranju međunacionalnih odnosa i dodatne dekompozicije društva. Koliko god zvučalo paradoksalno, opisani
Mostariensia, Dec 31, 2019
Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskoh... more Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskohercegovačkih Hrvata. Polazi se od neminovne činjenice političke marginaliziranosti koja je reperkusija procesa tiranije većine. Interpretacijom dvaju suvremenih klasika političke misli Mancura Olsona i Hanne Arendt pokušavamo pokazati da se Hrvati moraju konstituirati u političku formu 'organizirane manjine' kako bi kompenzirali činjenicu vlastite demografske inferiornosti. Nadalje, želimo dokazati da je odgovor na hegemoniju većine dodatni demokratski napor koji će rezultirati tzv. kontrademokracijom. Potonja podrazumijeva da će hrvatske političke elite organizirati institucije nad kojima imaju ovlasti na najvišem stupnju učinkovitosti, te će vlastitom kadrovskom politikom osigurati zastupljenost najboljih na svim odgovornim pozicijama vlasti. Organizirana manjina se može konstituirati u nezaobilaznog političkog subjekta koji će biti sastavni akter svih budućih promjena političkog sustava i koji će vlastitom organiziranošću i političkom efikasnošću utjecati na mnijenje većine. Naposljetku, tvrdimo da bi proces stvaranja efikasnih institucija rezultirao svojevrsnim institucionalnim patriotizmom koji bi kompenzirao nedostatak osnovnog konsenzusa o zajedničkoj državnosti i stvorio uvjete za kreiranje pravednije i održive Bosne i Hercegovine.
Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskoh... more Sažetak: Osnovna svrha ovoga rada je pružiti teorijsko promišljanje političkog položaja bosanskohercegovačkih Hrvata. Polazi se od neminovne činjenice političke marginaliziranosti koja je reperkusija procesa tiranije većine. Interpretacijom dvaju suvremenih klasika političke misli Mancura Olsona i Hanne Arendt pokušavamo pokazati da se Hrvati moraju konstituirati u političku formu 'organizirane manjine' kako bi kompenzirali činjenicu vlastite demografske inferiornosti. Nadalje, želimo dokazati da je odgovor na hegemoniju većine dodatni demokratski napor koji će rezultirati tzv. kontrademokracijom. Potonja podrazumijeva da će hrvatske političke elite organizirati institucije nad kojima imaju ovlasti na najvišem stupnju učinkovitosti, te će vlastitom kadrovskom politikom osigurati zastupljenost najboljih na svim odgovornim pozicijama vlasti. Organizirana manjina se može konstituirati u nezaobilaznog političkog subjekta koji će biti sastavni akter svih budućih promjena političkog sustava i koji će vlastitom organiziranošću i političkom efikasnošću utjecati na mnijenje većine. Naposljetku, tvrdimo da bi proces stvaranja efikasnih institucija rezultirao svojevrsnim institucionalnim patriotizmom koji bi kompenzirao nedostatak osnovnog konsenzusa o zajedničkoj državnosti i stvorio uvjete za kreiranje pravednije i održive Bosne i Hercegovine.
Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Dec 9, 2020
Društvene i Humanističke Studije, 2017
The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particular... more The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particularly emphasized during the Enlightenment. Knowledge and reason were highlighted as being the only waymarks men needed. To emphasize the concept of knowledge, Enlightenment thinkers had contrasted it with concepts of authority and tradition. According to them, these concepts include non-critical and unexamined acceptance of worldviews, which is incommensurable with the concept of man, who needs to think critically about reality and adopt only those views, which are based on critical insight and not on tradition or authority. Hans Georg Gadamer gave a harsh criticism of this view of Enlightenment thinkers, stating that knowledge and authority are not exclusive concepts as authority is gained through knowledge, i.e. through realization that someone has a superior level of knowledge, and not through blind obedience. Gadamer also emphasized that knowledge is not possible without some pre-knowle...
Anali Hrvatskog politološkog društva, 2021
Rad se bavi analizom decizionističke paradigme političkoga u Bosni i Hercegovini. U prvome dijelu... more Rad se bavi analizom decizionističke paradigme političkoga u Bosni i Hercegovini. U prvome dijelu rada postavlja se kratka teorijska osnova decizionizma na kojoj analiza počiva. Drugi dio je posvećen pojašnjavanju dvaju ključnih uzroka decizionističke matrice u BiH. Riječ je o trosegmentalnom suverenitetu kao temelju državnosti i njemu pridruženim konsocijacijskim elementima koji su ugrađeni u politički sustav. U trećem se dijelu analiziraju četiri oblika manifestacije decizionističkoga modela. Pojašnjava se fenomen legitimacije izvaninstitucionalnoga odlučivanja te zanemarivanja uloge zakonodavnih tijela koje se u decizionističkoj matrici smatraju "pričaonicama" bez stvarne moći. Nadalje, objašnjava se povratna reakcija nacionalnih zajednica koje putem izbora ili drugim oblicima artikulacije javnoga mnijenja djeluju kao retroaktivni odobravatelji vlastitih etnopolitika. Zatim se analizira fenomen konvivijalnosti nacionalnih političkih elita koje se međusobno održavaju na ...
Društvene i Humanističke Studije, 2017
The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particular... more The concept of knowledge has a long history inside philosophical tradition, but it was particularly emphasized during the Enlightenment. Knowledge and reason were highlighted as being the only waymarks men needed. To emphasize the concept of knowledge, Enlightenment thinkers had contrasted it with concepts of authority and tradition. According to them, these concepts include non-critical and unexamined acceptance of worldviews, which is incommensurable with the concept of man, who needs to think critically about reality and adopt only those views, which are based on critical insight and not on tradition or authority. Hans Georg Gadamer gave a harsh criticism of this view of Enlightenment thinkers, stating that knowledge and authority are not exclusive concepts as authority is gained through knowledge, i.e. through realization that someone has a superior level of knowledge, and not through blind obedience. Gadamer also emphasized that knowledge is not possible without some pre-knowle...
Challenges and Barriers to the European Union Expansion to the Balkan Region, 2021
The European Union (EU) and Bosnia and Herzegovina have a long and specific relationship dating b... more The European Union (EU) and Bosnia and Herzegovina have a long and specific relationship dating back to the early 1990s and the break-up of the former Yugoslavia. While the EU didn't present itself in a flattering light during the breakup of the SFRY, after the Dayton Peace Agreement and post-conflict governance, it tried to impose itself as a factor of stability in the eyes of B&H public. The aim of the chapter is to present key elements, problems, and consequences of unsuccessful integration into the EU. After a short presentation of the chronology of relations between B&H and the EU, the authors aim to answer several questions. First, what are the main issues in B&H-EU relations? Second, who is responsible for the stalemate in integration process? Third, how successful is the EU conditionality policy towards B&H?
je magistar politologije uposlen kao asistent na Odsjeku za politologiju Filozofskog fakulteta Sv... more je magistar politologije uposlen kao asistent na Odsjeku za politologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Sažetak Autor pokušava kronološki i segmentirano sažeti najvažnije procese i zahvate pomoću kojih... more Sažetak Autor pokušava kronološki i segmentirano sažeti najvažnije procese i zahvate pomoću kojih se pokušavala modernizirati i profesionalizirati ruska vojska. Rad se bavi isključivo postsovjetskim razdobljem ruske državnosti, te nastoji ukratko predstaviti geostrateški položaj u kojem se tadašnja Rusija zatekla, a koji je dobrim dijelom odredio smjerove mnogih reformi. Prikazujući socioekonomski raspad obrambenog sustava želi se poten-cirati i naglasiti selektivna učinkovitost provedenih reformi, pri tome ne gubeći kritičku distancu, ističu se nedostatnosti kod potonjih, te okolnosti i elementi koji su se pokazali kao ključne prepreke istima. Prikazane su konture recentnih strateških ciljeva u razvoju ruske vojske, te potencijalnost njihova efikasnoga ostvarenja.
U političkome trenutku kada se Europska unija percipira kao spe-cifična politička organizacija ko... more U političkome trenutku kada se Europska unija percipira kao spe-cifična politička organizacija kompleksnoga multirazinskog susta-va vlasti koji prevladava nacionalne i manjinske probleme, poja-vile su se tendencije unutarnjega identitetskog i političkog komeša-nja kod pojedinih država članica. Španjolska predstavlja izuzetan primjer recentne političke nestabilnosti proizvedene uslijed najava referendumskih izjašnjavanja građana Katalonije o potencijalnoj neovisnosti. Ekonomska kriza koja je pogodila Španjolsku zasi-gurno je katalizator spomenutih tendencija, ali nipošto jedini ili odlučujući faktor u političkome zahtjevu za neovisnošću ili barem povećanom autonomijom unutar Španjolske. Potonja ima dugu povijest sukobljavanja centralističkih i regionalno-federalističkih tradicija, a njezina identitetska kompleksnost nipošto ne odgovara centralističkomu sustavu vlasti i političke teritorijalizacije. Stoga su izazovnost tematike španjolskoga regionalnog modela, njegova problematika i zahtjevi za revidiranjem suviše važna tematika koja zahtijeva pažljivo proučavanje mnoštva aspekata koje ovaj model podrazumijeva. Ovaj rad nema namjeru sveobuhvatne analize španjolskoga regionalnog ustrojstva, već kratak presjek najznačajnijih elemenata koji su reaktualizirani u novijim događajima te njihovo smještanje u odgovarajuće teorijske modele radi lakšega razumijevanja i interpretacije.
Anali Hrvatskog politološkog društva, 2021
Vidici, 2020
Mir je dugotrajna i istrajna vježba. (Johan Galtung) Za nas demokracija je potraga za ljudskim do... more Mir je dugotrajna i istrajna vježba. (Johan Galtung) Za nas demokracija je potraga za ljudskim dostojanstvom. A ljudsko dostojanstvo je politička sloboda.
Sarajevo social science review, 2019
Consideration of nation and nationalism within Marxist thought never acquired the status of epist... more Consideration of nation and nationalism within Marxist thought never acquired the status of epistemologically important subject, and it was often considered as an epiphenomenon or atavism of bourgeois ideology. However, the entire history of Marxist thought shows that this subject is more than important and represented, and that without serious consideration it remains without a context and within its self-distorted misconception. The purpose of this paper is to provide a brief chronological cross-section of argumentations and key authors of the Marxist tradition who, through their works, left significant marks in the theory of nation. It sets off from the plurality of the Marxist perspective and the inability to derive a generic i.e. comprehensive theory. For this reason the emphasis is placed on the specificities of particular theories or arguments, as well as on the differences between the authors. Regardless of that pluralism, it is still possible to consider the entire paper as a depiction of a certain tradition or perspective, albeit heterogeneous and often mutually exclusive, but with important elements which separate it from other approaches in the research of nation. Regarding the structure of the paper, the first section will present the theoretical sources of the Marxist approach to these fields of study, basically it discusses the classics and tries to connect their fragmented political thoughts into a unitary view. The second section is dedicated to the second generation, i.e. a somewhat contextual modification of then-established Marxist views. That section will demonstrate the divergence of different actors (theoreticians) of socialist movement and the important concepts which influenced further development of Marxist thought. The last section will present representative authors who approach the phenomena of nation and nationalism from different paradigmatic positions but with overlapping analytical insights, especially in certain prescriptive elements.
Politike izgradnje mira u regionu: opterećenja prošlosti i vizije budućnosti, 2019
Narativi i politička istina u kontekstu humanistike, 2018
Apstinencijska kriza pseudopolitičkog stanja ili povratak političkoga kao medija slobode Sažetak:... more Apstinencijska kriza pseudopolitičkog stanja ili povratak političkoga kao medija slobode Sažetak: Autori polaze od klasičnog poimanja političkoga kao područja ostvarivanja ljudske slobode koje vuče korijene u radovima Hanne Arendt. Nedvojbena je činjenica da ovakav tip manifestiranja političke slobode služi kao svojevrstan ideal tip evaluacije sadašnjega političkog stanja i kao takav nam pruža izvanrednu kritičku referencu. Osnovna teza na kojoj se bazira cjelokupni rad jest da smo zapali u postpolitičko stanje unutar kojega je politička sloboda ogoljena na neprepoznatljive ostatke kvazipolitičkih prava, dok je javna sfera unutar koje se ista ostvaruju postala hermetički zatvoren okvir tehnokratskoga monopola. Živimo svijet simulirane politike (društvo spektakla) u kome se svako ozbiljno egzistencijalno upozorenje ili ugroza tretiraju kao puke informacija, odnosno medijska sirovina. Politika je depolitizirana, svedena na lako probavljivu informaciju, politički narod je razvlašten, a odgovornost za ostvarenje slobode bačena na teret pojedincu. Stoga je nužno propitati i prokazati depolitizacijske mehanizme kojima se političko 'očistilo' od stvarne slobode i postalo instrument u rukama tehnokapitalističke civilizacije. Nadalje, bit će riječi o kompenzacijskim sferama i elementima koji su svojevrsni ideološki nadomjestci (narkotizirajuće sredstvo) te služe kao pasivizirajući procesi s ciljem očuvanja postojeće političke simulacije. Društvo spektakla je zamijenilo političko društvo, potrošačka sloboda je zamijenila političku slobodu. Problem je u tome što se cijeli proces rastakanja političkoga odvijao unutar starih diskursa političke legitimacije, stoga se nalazimo u ogromnom procjepu ideološko-semantičkih kategorija političke legitimacije realnosti i kvazipolitičke ispražnjenosti od bilo kakvoga stvarnog političkog sadržaja.
The basic aim of this paper is to provide a theoretical deliberation of a political position of C... more The basic aim of this paper is to provide a theoretical deliberation of a political position of Croats in Bosnia and Herzegovina. It starts from the imminent fact of the political marginalisation which is a repercussion of the tyranny of the majority process. By interpreting two contemporary classics of political thought, Mancur Olson and Hanna Arendt, we try to prove that the Croats must constitute themselves into a political form of "organised minority" in order to compensate for their demographical inferiority. Furthermore, we want to prove that the response to the majority hegemony is an additional democratic effort which will result in so called contrademocracy. The later implies that the Croat political elites will organise institutions under their control on the highest efficiency level and that they will ensure the presence of best people in all positions of responsibility by their personnel policy. Organised minority can be constituted into inevitable political subject which will be a constituent subject of all future political system changes and which will influence public thinking of majority by its organisation and political efficiency. Finally, we claim that the process of creating efficient institutions would result in some sort of institutional patriotism which would compensate for the lack of basic consensus about common statehood and create the conditions for the creation of more just and sustainable Bosnia and Herzegovina.
Društvene i humanističke studije – Časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli, 2017
Pojam znanja u filozofskoj tradiciji ima dugu povijest, a posebno je naglašavan u razdoblju prosv... more Pojam znanja u filozofskoj tradiciji ima dugu povijest, a posebno je naglašavan u razdoblju prosvjetiteljstva. Tada se znanje i razum kao preduvjet svakog znanja naglašavalo kao ono što treba čovjeku biti jedini putokaz. Kako bi pojam znanja što više naglasili, prosvjetitelji ga suprotstavljaju s pojmovima autoriteta i tradicije. Prema njima ovi pojmovi u sebi sadržavaju poslušnost i slijepo prihvaćanje stavova bez njihova propitivanja. Ovo je po njima nespojivo s čovjekom, koji treba stvarnost kritički promišljati te usvajati stavove samo na temelju kritičkog uvida, a ne na temelju tradicijskih zasada ili autoriteta. Oštru kritiku ovog prosvjetiteljskog stava pruža Hans Georg Gadamer, koji će reći kako znanje i autoritet nisu isključivi pojmovi, budući da se autoritet i stječe kroz znanje, tj. uviđanje kako netko posjeduje nadmoćniju razinu znanja, a ne kroz slijepu poslušnost. Također je za Gadamera bitno da istakne kako znanje nije moguće bez nekog predznanja ili pred-sudova (predrasuda) koje služe kao temelj svakom znanju.